MILIJARDE ZA PUTINA

Peking iskoristio popust, Kremlj puni blagajnu: Rusija postala glavni dobavljač nafte za Kinu

Činjenica da je Rusija u ovom trenutku glavni kineski naftni partner tumači se i kao podrška Putinu

Iako je Kina u početku izbjegavala bilo kakav komentar o ratu, kritizirala je sankcije Rusiji kao ”financijski terorizam” i ”ekonomsko naoružavanje”

 Sergey Guneev/Sputnik/Sputnik via AFP

Saudijska Arabija više nije glavni kineski dobavljač sirove nafte, već je to opet postala Rusija, nakon 19 mjeseci.

U svibnju je kineski uvoz iz Rusije dosegao rekordnu razinu od 8,42 milijuna tona, što je 55 posto više nego godinu ranije, objavila je kineska Opća carinska uprava. U odnosu na travanj, navodi Guardian, dnevni uvoz je povećan gotovo za četvrtinu, sa 1,59 na oko dva milijuna barela dnevno.

Kina je najveći svjetski uvoznik nafte, a potrebe su joj porasle u svibnju pa je ukupni uvoz povećan za 12 posto u odnosu na isti mjesec lani. Premda znatno sporije, pritom je povećan i uvoz iz Saudijske Arabije, bio je devet posto veći nego prije godinu dana i iznosio je 7,82 milijuna tona ili 1,84 milijuna barela dnevno.

No, to je manje nego u travnju kada je uvoz iz te zemlje iznosio 2,17 milijuna barela dnevno. Najnoviji podaci ujedno pokazuju da je Kina prošli mjesec uvezla i 260.000 tona iranske sirove nafte. To je treća isporuka iz Irana od prosinca, što samo potvrđuje da, unatoč američkim sankcijama, Kina nastavlja kupovati naftu iz te zemlje.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu i sankcija zapadnih zemalja uvedenih Moskvi, kineske rafinerije iskoristile su popuste od oko 30 posto koje im je omogućila Rusija. Tako je značajno je povećano i korištenje naftovoda Sibir-Pacifik.

"Kineske tvrtke, uključujući državnog rafinerijskog diva Sinopec i Zhenhua Oil, povećale su kupnju ruske nafte, privučene velikim popustima nakon što su se velike zapadne naftne i trgovačke kompanije povukle zbog sankcija", piše Guardian.

To je istodobno pomoglo Rusiji da, unatoč sankcijama, zadrži punu blagajnu. U svibnju su prihodi od izvoza nafte iznosili oko 20 milijardi dolara. Važnu ulogu pritom imao je i rast cijena nafte - u godinu dana povećane za 60 posto, na oko 112 dolara po barelu.

Iako je Kina u početku izbjegavala bilo kakav komentar o ratu, kritizirala je sankcije Rusiji kao "financijski terorizam" i "ekonomsko naoružavanje", a osudila je i prodaju oružja Ukrajini od strane SAD-a i Velike Britanije.

Činjenica da je Rusija u ovom trenutku glavni kineski naftni partner tumači se i kao suptilno pozicioniranje oko rata u Ukrajini i podrška Vladimiru Putinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. siječanj 2023 04:54