Nakon što je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius pozvao u srijedu sudionike o klimi (COP21) da ubrzaju proces pregovaranja kako bi se posao uspješno završio do 11. prosinca, pregovarači su u četvrtak predstavili novi, modificirani nacrt dokumenta, javlja AFP i podsjeća da je glavni cilj konferencije dogovoriti ograničavanje porasta temperature na manje od dva stupnja Celzija u odnosu na razinu iz predindustrijskog vremena.
Predstavnici 195 zemalja, koji se do subote u podne moraju opredijeliti između niza opcija kako bi štafetu predali ministrima zaštite okoliša, novi su nacrt dokumenta smanjili s 55 na 50 stranica.
"Nemamo više od 48 sati na raspolaganju. Pregovori se moraju ubrzati", poručio je Matthieu Orphelin, glasnogovornik Zaklade Nicolas Hulot (FNH). "Pregovori moraju biti prebačeni u veću brzinu", slikovito se izrazio Martin Kaiser iz Greenpeacea, dodavši da je "novi tekst puno jasniji i praktičniji".
Fabius je dan ranije pozvao na ubrzanje procesa "jer još ima puno posla", poručivši da se "opcije za kompromis moraju pronaći što prije".
"Šefovi država i vlada dali su nam u ponedjeljak nedvosmislen mandat i moramo uspjeti", poručio je šef francuske diplomacije.
UN-ova dužnosnica za pitanje klime Christiana Figueres smatra, međutim, da ne treba očajavati jer se radi o "pravno obvezujućem dokumentu te se sve mora pažljivo i detaljno provjeriti".
Francuska ministrica zaštite okoliša Segolene Royal je ocijenila da je potrebno "pokrenuti pregovore tijekom prva dva dana" te da se radi o "neophodnom trenutku sazrijevanja". No isto tako je kazala da je "nezamislivo i pomisliti na neuspjeh".
Maratonska konferencija završava 11. prosinca u 18 sati, do kada bi se trebao postići sporazum o ograničavanju zagrijavanja planeta do najviše dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Globalna temperatura je već porasla za jedan stupanj Celzija, a posljedice su ekstremni vremenski uvjeti poput poplava, uragana, suša, erozija obala, topljenja ledenjaka. U 15.000 prirodnih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama živote je izgubilo 525.000 ljudi, priopćio je institut German Watch.
Najviše su ekstremnim vremenskim uvjetima u posljednjih 20 godina pogođeni Honduras, Mianmar i Haiti.
Pet malih zemalja koje gotovo uopće ne koriste fosilnu energiju
Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora nezaustavljivo raste iz godine u godinu, ali još uvijek u nedovoljnom postotku da bi se u bližoj budućnosti mogao zamisliti svijet bez fosilnih goriva. Worldatlas je početkom prošlog mjeseca objavio zanimljivu listu koja pokazuje koje države na svijetu su najveći proizvođači čiste energije, izraženo u ekvivalentnom iznosu milijuna tona nafte koji bi bili potrebni za generiranje te energije.
Pomalo paradoksalno, listu predvode najveći zagađivači na svijetu - SAD i Kina. S druge strane, to je i logično s obzirom na veličinu njihova gospodarstva i velike investicije koje obje zemlje pokreću kako bi čim manje bile ovisne o fosilnim gorivima. Tako SAD ima postrojenja koja proizvode čiste energije u ekvivalentu 65 milijuna tona nafte, Kina 53.1, dok je treća Njemačka čije elektrane iz obnovljivih izvora mogu proizvesti ekvivalent od 31.7 milijuna tona nafte.
Maleni junak među 15 velikih je Danska koja može proizvesti čiste energije u ekvivalentu od 4.1 milijuna tona nafte. Štoviše, 9. srpnja ove godine njihove su vjetroelektrane proizvele 40% više električne energije nego je Danci potroše u jednom danu.
No, osim velikih i jakih država te malih i bogatih, ima još zemalja koje svoju energiju dobivaju gotovio isključivo iz obnovljivih izvora, piše Guardian . Istina, to je uglavnom zbog velikog hidroenergetskog potencijala, ali zbog toga nije ništa manje vrijedno.
Urugvaj podmiruje 94.5% svojih potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora energije. Osim starih hidroelektrana puno se investira u vjetar, biomasu i solarnu energiju u posljednjim godinama. Udio tih izvora u kompletnoj energetskoj strukturi Urugvaja je 55% - globalni prosjek je 12%, europski 20.
Kostarika ima nestvarnu energetsku strukturu u kojoj 78% otpada na hidroenergiju, 12% na energiju iz geotermalnih izvora, a preostalih 10% na energiju koja se dobiva iz vjetra. Ranije ove godine država je imala period od 94 dana u kojem uopće nije koristila fosilna goriva za proizvodnju električne energije.
Island odlično iskorištava činjenicu da praktički leži na vulkanima, zbog čega 85% grijanja u toj državi podmiruju geotermalni izvori energije - zajedno s hidroenergijom podmiruju 100% svojih potreba za električnom energijom. Po stanovniku je Island najveći proizvođač čiste energije!
Paragvaj je pomalo neobičan slučaj na ovoj listi, budući da 90% svoje energije dobivaju od druge najveće hidroelektrane na svijetu - Itaipu (energijom iz te elektrane koristi se i Brazil). No, da bi se sagradila brana (dovršena 1982.) moralo se raseliti tisuće ljudi, a posljedično su uništeni i Guaíra slapovi, jedni od najvećih na svijetu po volumenu vode koji je njima protjecao.
Siromašni Lesoto svoje kompletne energetske potrebe podmiruje iz hidroenergije, a nešto izvoze i u susjednu Južnoafričku Republiku.