- Danas se obilježava četvrta godišnjica ruske invazije na Ukrajinu
- Andrej Plenković stigao je u Kijev i sastao se sa Zelenskim
- Britanci objavili nove sankcije Rusiji
- U Kijevu se sastala Koalicija voljnih
- Kremlj: Zapad nas želi uništiti
- SVR tvrdi da Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska planiraju opskrbiti Kijev nuklearnim oružjem
- Medvedev prijeti upotrebom nuklearnog oružja
- Ranjeni ukrajinski vojnici stigli u Hrvatsku
- Ujedinjeno Kraljevstvo: Rusi lažu!
- ‘Trump do 4. srpnja želi okončati rat‘
Lideri EU-a okupili se u Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske invazije
Visoki dužnosnici Europske unije pridružili su se ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskog u utorak u Kijevu kako bi obilježili četiri godine od ruske invazije na zemlju, potvrđujući time podršku Europe ratom razorenoj zemlji.
No unutarnje podjele u bloku glede sankcija i financijske pomoći mogle bi potkopati demonstraciju jedinstva.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i Zelenski položili su svijeće kod spomenika na Trgu neovisnosti onima koji su poginuli u borbi protiv Rusije i održali minutu šutnje za žrtve rata.
Ranije su Zelenski i prva dama Olena Zelenska dočekali strane dostojanstvenike u katedrali svete Sofije, gdje su se predstavnici različitih vjerskih denominacija molili za pobjedu Ukrajine i "pravedan mir".
Rusija je pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022. Zelenski je rekao da je u četiri godine ubijeno oko 55.000 ukrajinskih vojnika, iako promatrači procjenjuju da je puno više mrtvih.
Ujedinjeni narodi tvrde da je više od 15.000 civila ubijeno, a ranjena još 41.000 osoba u najvećem ratu u Europi od Drugog svjetskog rata.
Procjene temeljene na ruskim javnim podacima sugeriraju da je ubijeno otprilike 220.000 ruskih vojnika, iako zapadni i ukrajinski dužnosnici tvrde da je broj znatno veći.
"Europa nepokolebljivo stoji uz Ukrajinu - financijski, vojno i kroz ovu oštru zimu", objavila je von der Leyen na X-u po dolasku u Kijev.
Costa je pohvalio "hrabrost i odlučnost ukrajinskog naroda" te poručio da je Ukrajina postigla impresivan napredak prema članstvu u Europskoj uniji unatoč ratu.
Von der Leyen i Costa doputovali su u Kijev vlakom, a pridružilo im se nekoliko lidera iz država članica, uključujući hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, te čelnike Danske, Švedske i Finske.
Zelenski je u video poruci poručio da ruski predsjednik Vladimir Putin nije uspio ostvariti svoje ciljeve.
"Gledajući unatrag na početak invazije i razmišljajući o današnjem trenutku, imamo puno pravo reći: obranili smo svoju neovisnost, nismo izgubili svoju državnost. Putin nije ostvario svoje ciljeve", rekao je ukrajinski predsjednik.
Obljetnicu rata zasjenilo je što su Mađarska i Slovačka blokirale 20. paket sankcija Europske unije protiv Rusije, kao i plan financijske pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura.
Očekivalo se da će paket, koji uključuje 60 milijardi eura za ukrajinsku vojsku, dobiti formalno odobrenje nakon što su ga čelnici EU-a podržali u prosincu.
No Mađarska, uz podršku Slovačke, uložila je veto na mjere, a kao razlog je navela prekid isporuke ruske nafte naftovodom Družba kroz Ukrajinu.
Budimpešta optužuje Kijev za blokiranje plinovoda iz političkih razloga, dok ukrajinski dužnosnici tvrde da su poremećaji od kraja siječnja uzrokovani ruskim bombardiranjem.
Zelenski je pozvao EU da odobri paket zajma, opisavši ga "pravim financijskim jamstvom naše sigurnosti i naše otpornosti".
Costa je oštro kritizirao stav Mađarske, rekao je da je "potpuno neprihvatljivo" da država članica ignorira sporazume koje su postigli čelnici EU-a.
Očekuje se da će dužnosnici EU-a umjesto toga najaviti hitni paket u iznosu 100 milijuna eura za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, za koji nije potrebna podrška Mađarske.
Diljem Europe su šefovi država i vlada te ministri obilježili obljetnicu invazije obećanjima kontinuirane podrške.
Ministri vanjskih poslova iz Njemačke, Francuske i Poljske objavili su zajedničku video poruku u kojoj hvale "nesalomljiv duh" Ukrajine i obećavaju da će stajati uz zemlju "koliko god bude potrebno".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer organizirali su virtualni sastanak takozvane koalicije voljnih, skupine više od 30 zemalja koje podržavaju Ukrajinu.
U Njemačkoj su predsjednik Frank-Walter Steinmeier i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul prisustvovali molitvi za mir u Francuskoj katedrali u Berlinu, dok je skup solidarnosti održan kod Brandenburških vrata. Slični događaji održani su i u drugim njemačkim gradovima.
U međuvremenu je Kremlj priznao da Rusija još nije ostvarila svoje ratne ciljeve.
"Ciljevi nisu još u potpunosti postignuti pa se specijalna vojna operacija nastavlja", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za državnu novinsku agenciju TASS, koristeći službeni ruski izraz za rat.
Peskov je rekao da Rusija ostaje otvorena za diplomatsko rješenje, ali je inzistirao da su njezini uvjeti dobro poznati, optužujući Zapad da želi "uništiti" Rusiju dok sukob ulazi u petu godinu.
Putin upozorio Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku
Govoreći na sastanku odbora Savezne sigurnosne službe FSB-a, Vladimir Putin se osvrnuo i na neutemeljene optužbe Ruske vanjske obavještajne službe (SVR) koja je optužila Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku da planiraju opskrbiti Kijev nuklearnim oružjem, ali za to nisu pružili nikakve dokaze.
"Vjerojatno razumiju kako bi svaki napad na Rusiju nuklearnim elementom mogao završiti", upozorio je Putin Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, prenosi BBC.
Kao što smo ranije prenijeli, Putin je na istom sastanku pozvao časnike FSB-a da "intenziviraju borbu protiv terorizma" i izjavio da se Kijev kladio na "terorizam" jer nije uspio "pobijediti Rusiju na bojnom polju".
Zelenski želi točan datum pristupanja Ukrajine EU-u
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je, u obraćanju Europskom parlamentu, zatražio od Europske unije da odredi datum pristupanja njegove zemlje.
“Važno nam je imati jasan datum našeg pristupanja Europskoj uniji, bez čega će Vladimir Putin nalaziti načina da blokira ulazak Ukrajine desetljećima”, rekao je Zelenski u obraćanju putem video veze zastupnicima u Europskom parlamentu koji su se okupili na izvanrednoj plenarnoj sjednici u povodu četvrte obljetnice od početka ruske invazije na njegovu zemlju.
Zelenski je također istaknuo potrebu “za vjerodostojnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu kako bi se spriječilo da Rusija napreduje u svojoj agresiji u Europi”.
“Ako ne postoji datum ni jamstvo, Putin će pronaći način da desetljećima blokira Ukrajinu tako što će vas podijeliti i podijeliti Europu”, dodao je.
Zatražio je i uvođenje snažnih sankcija, okončanje končane ovisnosti Europe o ruskoj energiji, zatvaranje ruskih banaka u Europi, sprječavanje izbjegavanja sankcija i sankcioniranje ruske flote u sjeni te zabranu ulaska ruskih ratnih zločinaca u Europu.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je otvarajući izvanrednu plenarnu sjednicu da je “sigurnost Ukrajine istodobno i sigurnost Europe, a sloboda Ukrajine sloboda Europe”.
Nakon govora ukrajinskog predsjednika zastupnici su raspravljali i usvojili rezoluciju u kojoj se još jednom snažno osudili agresiju Rusije na Ukrajinu.
Parlament traži da Rusija odmah prestane s vojnim djelovanjima, povuče se sa svih međunarodno priznatih ukrajinskih teritorija, oslobodi pritvorenike i deportirane civile, uključujući djecu, te prestane s kršenjem neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Zastupnici također ponovno ističu da neće priznati nijedno okupirano ukrajinsko područje kao rusko.
U tekstu rezolucije kaže se da budućnost Ukrajine leži u EU-u i preporučuje ubrzanje integracije te zemlje u jedinstveno tržište i ubrzanje priprema EU-a za buduće proširenje kroz unutarnje institucionalne reforme. Također se poziva EU i države članice da preuzmu veću odgovornost za europsku sigurnost i povećaju vojnu, političku i diplomatsku potporu Ukrajini.
U rezoluciji se također osuđuje deportacija ukrajinske djece u Rusiju i podupiru međunarodni napori da se osigura njihov povratak.
Parlament očekuje proširenje sankcija protiv ruskih institucija i dužnosnika uključenih u ratne zločine, strožu provedbu mjera protiv zaobilaženja sankcija, zabranu ulaska u ‘šengen‘ za rusko vojno osoblje uključeno u rat te na uvrštavanje skupine Wagner i njezinih sljednika na popis terorističkih organizacija.
Putin: Ukrajina sabotira mirovni proces
Vladimir Putin optužio je Ukrajinu za sabotiranje mirovnog procesa u govoru na godišnjem sastanku odbora Ruske obavještajne službe (FSB), piše Sky News. Spominjao je "terorističke napade" na Rusiju, uključujući prijetnje raznim naftovodima, a Ukrajince optužuje da stoje iza većine njih.
"Moramo neutralizirati sve pokušaje potkopavanja ovog procesa", rekao je Putin dodajući da je od vitalnog značaja ojačati obranu energetske infrastrukture i drugih strateških objekata.
‘Trump želi okončati rat do 4. srpnja‘
Visoki dužnosnici rekli su za Bloomberg da Donald Trump inzistira na dogovoru do 4. srpnja, odnosno želi završiti rat prije nego što bude domaćin proslave 250. obljetnice neovisnosti SAD-a. Uspije li njegov plan, rat bi mogao biti gotov najkasnije za nešto više od četiri mjeseca.
Podsjetimo, Trump je tijekom svoje kampanje za predsjednika tvrdio da će završiti rat u roku od 24 sata od stupanja na dužnost.
Danas je četvrta godišnjica od početka ruske invazije.
UK: Rusi lažu
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva odgovorila je na navode iz Rusije prema kojima navodno planira Ukrajinu opskrbiti nuklearnim oružjem. Iz Ujedinjenog Kraljevstva tvrde da u tome nema istine te da je ovo "jasan pokušaj Vladimira Putina da odvrati pozornost od svojih gnjusnih djela u Ukrajini."
"U tome nema istine. Vidjeli ste premijerove riječi jutros u kojima odaje počast nevjerojatnoj otpornosti Ukrajinaca... Nastavit ćemo s naporima da osiguramo pravedan i trajan mir", poručio je glasnogovornik premijera Keira Starmera.
Podsjetimo, ruska vanjska obavještajna služba (SVR), optužila je Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku da planiraju opskrbiti Kijev nuklearnim oružjem, ali za to nisu pružili nikakve dokaze
Dimitrij Medvedev kasnije je zaprijetio da bi, ako to bude slučaj, Rusija mogla upotrijebiti nuklearno oružje. I to ne samo protiv Ukrajine, veći i protiv "zemalja dobavljača".
Medved i Hrstić dočekali ranjene ukrajinske vojnike
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministrica zdravstva Irena Hrstić u utorak su u zagrebačkoj zračnoj luci dočekali 19 ranjenih ukrajinskih vojnika koji će biti upućeni na rehabilitaciju u hrvatske ustanove, što je jedan od oblika pružanja potpore ukrajinskom narodu.
Medved je tom prilikom novinarima izjavio da su ukrajinski vojnici ranjeni u ranijem razdoblju te će biti upućeni na rehabilitaciju u specijalne ustanove u Hrvatskoj te veteranske centre Ministarstva hrvatskih branitelja.
"Danas, kada je i predsjednik Vlade u Ukrajini s jasnim ciljem pružanja potpore ukrajinskom narodu, ovdje u Zagrebu odašiljemo poruku da ćemo nastaviti pružati potporu kroz razne oblike, ali posebno kroz pružanje potpore ranjenicima koji su ranjeni u bitkama za slobodu Ukrajine", rekao je Medved.
Dodao je da je to samo jedan od smjerova pomoći koje Republika Hrvatska pruža prijateljskom narodu u Ukrajini, uz materijalnu, financijsku i vojnu potporu.
Do sada je u Hrvatskoj u četiri grupe boravilo 72 ranjenika iz Ukrajine, trenutačno je na liječenju i rehabilitaciji još uvijek njih 12 te se sada ovih 19, koji su danas pristigli, raspoređuju u ustanove, naveo je.
"Naši timovi koordinirali su se s kolegama u Ukrajini prije dolaska pa su nam njihove dijagnoze, vrste rana i ozljeda već dobro poznate, a ustanove gdje će biti smješteni već imaju njihovu cjelokupnu zdravstvenu sliku, odnosno pripravni su odmah po zaprimanju u ustanove početi proces liječenja i rehabilitacije", naglasio je ministar Medved.
Pri tome je zahvalio Ministarstvu zdravstva i drugim resorima na doprinosu u organizaciji prihvata ranjenika, kao i MEDEVAC timu koji je već petu grupu ranjenika prebacio zrakoplovom, kako bi taj proces bio što je moguće brži te kako bi osobe s bolovima i teškim ranama mogle što prije biti primljene u ustanove.
Ministrica Hrstić istaknula je da dobra organizacija čini težak prihvat teško ranjenih pojedinaca jednostavnijim.
"Najvažniji je pripremni dio prihvata pacijenata. Sve nam je već poznato, što znači da su ranjenici unaprijed raspoređeni prema zdravstvenim ustanovama ovisno o njihovoj zdravstvenoj potrebi", istaknula je Hrstić te zahvalila ministru Medvedu na kontinuitetu u organizaciji i koordinaciji više ministarstava koji već peti put sudjeluju u prihvatu ukrajinskih ranjenika.
U Saboru nepodijeljena potpora Ukrajini
Saborska oporba - i desna i lijeva - na četvrtu obljetnicu napada Rusije na Ukrajinu i dalje podržava ukrajinsku borbu i traže pravedan mir za tu zemlju, no, dok neki najavljuju potporu članstvu Ukrajine u EU, drugi propituju koliki je utjecaj EU u postizanju mira u toj zemlji.
„U Hrvatskom saboru je prvog dana nakon napada gotovo jednoglasno usvojena Deklaracija o Ukrajini. Stajališta koja su se ticala ruske agresije na Ukrajinu bila su nepodijeljena u hrvatskoj političkoj javnosti. Ono oko čega su se vodile demokratske rasprave je sudjelovanje Hrvatske vojske u pomoći Ukrajini”, podsjetio je u utorak u Saboru Arsen Bauk (SDP).
Rješenje kojim pomažemo u opremi bez sudjelovanja vojnika je nešto što će vjerojatno i ostati, a postizanjem mira u Ukrajini se bave Amerika, Rusija, Europa i sad je samo pitanje koliko je Europska unija uključena i koliki će biti njen utjecaj, a onda dolazimo do pitanja što je to Europska unija i otvaraju se puno šira pitanja, o ustroju EU da bi odgovarala na te obrambene izazove, ocijenio je.
„Je li EU modelirana da bude vojna i obrambena asocijacija ili više ekonomska pa je pitanje Ukrajine i Europe ozbiljno pitanje i za samu Europu. Mi kao mala država smo više skloni tome da države imaju veći svoj subjektivitet, a to onda u ovim pitanjima znači slabija Europa”, smatra Bauk koji je na čelu saborskog Odbora za obranu.
Miloš (Možemo!): Podržat ćemo članstvo Ukrajine u EU
Jelena Miloš (Možemo!) poručila je da stravična i brutalna agresija Rusije na Ukrajinu, suverenu zemlju, apsolutno nikada i ničime ne može opravdati.
„Naš Klub i ja kao predsjednica Odbora za europske poslove stojimo uz narod Ukrajine i dajemo im podršku. U Saboru radimo sve što možemo kako bismo podržali Ukrajince, a uskoro ćemo zajedno s veleposlanstvom Ukrajine i hrvatskom reprezentacijom Europskog parlamenta imati događaj kojim ćemo podržati članstvo Ukrajine u Europskoj uniji. Tražimo da se Ukrajina primi u članstvo EU, i to je podrška koju pružamo”, najavila je.
I Grad Zagreb je, dodala je, s ukrajinskim veleposlanstvom organizirao skup podrške, četvrti ove godine, a treba reći i da Grad Zagreb pruža i praktičnu podršku ukrajinskim izbjeglicama. Uspostavio je i suradnju s Kijevom koji danas trpi velika razaranja, napade na energetsku infrastrukturu, čiji stanovnici ostaju doslovno bez struje i vode, i to su strahovita zvjerstva koja se apsolutno ničime ne mogu opravdati, kazala je.
„Naš Odbor je podržao zajam EU-a Ukrajini, a koji je ključan da bi Ukrajina mogla nastaviti svoju obranu. Ukrajini treba pravedan mir i to je ono što mi podržavamo”, poručila je Miloš.
Troskot (Most): Agresiji se ne nazire kraj
Mostov Zvonimir Troskot istaknuo je žaljenje što agresija na Ukrajinu toliko dugo traje i što se ne nazire kraj.
„Nažalost, jako puno ljudi je izginulo, Ukrajinci su pokazali veliki otpor i hrabro se bore, ali problem je i zabrinjava što se ne vidi kraj tome i kako će to sve završiti. Možemo se sjetiti našeg Domovinskog rata kada se kraj nazirao već nakon operacije Gusar i kada se kroz 1994. godinu pripremalo sve za 1995. i operacije Bljesak i Oluja te potpunog oslobođenja teritorija", rekao je.
Igor Peternel (DOMiNO) istaknuo je kako su svi očekivali da će se taj rat okončati puno prije, ali, nažalost, traje dugo.
„I dalje tvrdim ono što sam tvrdio i prvog dana da je to jedan specifičan rat u koji je itekako upleten i Zapad s obzirom da se Ukrajinci brane NATO oružjem i zato odolijevaju. Ja im želim sve najbolje i nadam se da se taj rat neće završiti na bojnom polju nego što prije nekim mirnim rješenjem”, naglasio je.
Medvedev prijeti upotrebom nuklearnog oružja
Ranije tijekom dana pojavile su se informacije da je ruska vanjska obavještajna služba (SVR) optužila Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku da planiraju opskrbiti Kijev nuklearnim oružjem, ali za to nisu pružili nikakve dokaze, piše Sky News.
Nakon toga oglasio se bivši ruski predsjednik Dimitrij Medvedev koji je zaprijetio Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Ukrajini upotrebom nuklearnog oružja ako doista i dođe do toga o čemu SVR izvještava.
Medvedev, koji je od početka rata iznio niz prijetnji, poručio je sljedeće:
"Nema sumnje da će u ovom slučaju Rusija morati upotrijebiti bilo koje, uključujući nestrateško, nuklearno oružje protiv ciljeva u Ukrajini koji predstavljaju prijetnju našoj zemlji. A ako bude potrebno i protiv zemalja dobavljača, koje će postati sudionice u nuklearnom sukobu s Rusijom", rekao je Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, prenosi Sky News.
Zelenski zatražio pomoć
Koalicija voljnih okupila se na četvrtu godišnjicu rata u Ukrajini. Skupina kojom predsjedavaju Velika Britanija i Francuska uključuje i zemlje koje su se obvezale podržati mirovne napore u budućoj poslijeratnoj Ukrajini. Sastanku prisustvuje i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je u Kijevu saveznicima na podršci.
"Pomoć naših prijatelja i otpornost našeg naroda dali su nam mogućnost preživljavanja. Zato tražimo pomoć u obnovi našeg energetskog sustava", izjavio je Zelenski dodavši da Ukrajini treba mir, ali da se Kijev mora "pripremiti za sve izazove", prenosi Sky News.
Starmer: Ovo nije tek neki sukob daleko od UK-a
Britanski premijer Keir Starmer u utorak je obećao da će stajati uz ukrajinski narod "koliko god bude potrebno", kritizirajući ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog blokiranja puta prema miru.
Premijer je tijekom obraćanja svojem kabinetu na četvrtu godišnjicu Putinove invazije pohvalio "nevjerojatnu otpornost" Ukrajine.
"Ovo nije tek neki sukob daleko od Ujedinjenog Kraljevstva."
"Radi se o našim vrijednostima slobode, demokracije i prava zemlje da sama odlučuje što će činiti, a to znače demokracija i suverenitet", istaknuo je premijer.
Utjecaj rata osjeti se u kućanstvima diljem Ujedinjenog Kraljevstva zbog naglog porasta cijena energenata otkako je počela invazija, rekao je.
"One su još uvijek 40% više nego prije, dakle svaka obitelj to osjeća", rekao je.
"A kada i na koji način će ovaj sukob završiti utjecat će na sve nas u Ujedinjenom Kraljevstvu, i to jako dugo, zbog čega i jest tako važno da osiguramo pravedan i trajan mir.“
"A Putin stoji na putu“ tom ishodu, zaključio je.
Kremlj: Zapad nas želi uništiti
Kremlj je u utorak priopćio da je odluka zapadnih država da interveniraju u Ukrajini učinila taj sukob puno širom konfrontacijom.
Govoreći točno četiri godine nakon što su deseci tisuća ruskih vojnika ušli u Ukrajinu nakon naredbe predsjednika Vladimira Putina, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se borbe nastavljaju, no da Moskva ostaje otvorena za postizanje svojih ciljeva političkim i diplomatskim putem.
„Nakon izravne intervencije zapadnoeuropskih država i SAD-a u ovom sukobu, specijalna vojna operacija se de facto pretvorila u puno širu konfrontaciju između Rusije i zapadnih zemalja koje su za cilj imale te i dalje imaju uništenje naše države”, kazao je glasnogovornik Kremlja.
Upitan vjeruje li Moskva da se sukob može dovršiti putem pregovora, Peskov je odgovorio: „Nastavljamo naše napore prema postizanju mira, a naš stav je vrlo jasan i postojan. Sad sve ovisi o djelovanju kijevskog režima”.
Peskov je dodao i da ne može reći kad i gdje će se održati idući krug pregovora Moskve i Kijeva jer se dogovor o tome tek treba finalizirati.
Plenković u društvu Zelenskog i Ursule von der Leyen
U Kijevu su se na četvrtu godišnjicu ruske invazije okupila izaslanstva raznih zemalja, a među čelnicima koji su stigli u posjet Volodimiru Zelenskom našao se i Andrej Plenković. Hrvatski premijer prisustvovao je u utorak odavanju počasti palim ukrajinskim borcima, a u njegovom je društvu na Majdanu, središnjem trgu u Kijevu, bilo još nekoliko čelnika, uključujući Zelenskog, kao i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen.
"Odali smo počast palim herojima Ukrajine na Majdanu. Mislim i na njihove suborce koji su hrabro držali liniju u rovovima. Boreći se za mir. Boreći se za bolju budućnost svoje djece. Boreći se za slobodnu i suverenu Ukrajinu, u srcu slobodne Europe", napisala je na X-u Ursula von der Leyen.
Kako se pomicala linija u protekle četiri godine?
Deutsche Welle objavio je kartu koja prikazuje kako se pomicala linija fronta u Ukrajini otkako je Rusija prije četiri godine započela invaziju velikih razmjera.
Plenković doputovao u Kijev
Premijer Andrej Plenković u utorak je s izaslanstvom doputovao u Kijev potom četvrte obljetnice početka druge ruske agresije na Ukrajinu, priopćeno je iz Vlade.
Uz predsjednika vlade tijekom njegovog petog posjeta Ukrajini od početka invazije 24. veljače 2022. su i šef diplomacije Gordan Grlić Radman, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara i veleposlanica Republike Hrvatske u Ukrajini Anica Djamić.
Plenković će se u Kijevu sastati s ukrajinskim državnim vrhom – predsjednikom Volodimirom Zelenskim, premijerkom Julijom Sviridenko te predsjednikom Vrhovne rade Ruslanom Štefančukom, stoji u priopćenju vlade. Hrvatski premijer sudjelovat će i na sastanku Koalicije voljnih, a s europskim liderima odat će počast stradalim ukrajinskim braniteljima.
Hrvatsko izaslanstvo će tijekom posjeta u utorak predstaviti novi paket bilateralne pomoći usvojen na posljednjoj sjednici vlade koji uključuje četiri DOK-ING-ova stroja MV-4 za razminiranje, doprinos Fondu za energetsku obnovu Ukrajine u iznosu od 1,5 milijuna eura te dodatnu tehničku potporu energetskom sustavu Ukrajine.
U priopćenju se ponavlja da se vlada zalaže za uspostavljanje pravednog i održivog mira, uz poštivanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, pa podsjeća da je Hrvatska dosad Ukrajini pomogla s 385 milijuna eura te je primila više od 30 tisuća ukrajinskih izbjeglica.
„Hrvatska je dosad Ukrajini uputila 16 paketa vojne pomoći, a pridonijela je i kroz NATO-ov mehanizam PURL s 15 milijuna eura. Ukrajini stavljamo na raspolaganje i specifična znanja Hrvatske u području humanitarnog razminiranja, procesuiranja ratnih zločina, skrbi za veterane i reintegracije bivših okupiranih teritorija”, stoji u priopćenju.
Hrvatska je dosad bila i domaćin niza važnih međunarodnih događanja vezanih za Ukrajinu: prvog Parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme, prve Međunarodne donatorske konferencije za humanitarno razminiranje Ukrajine, sastanka na vrhu Ukrajina – Jugoistočna Europa, kao i Međunarodne konferencije o rehabilitaciji i društvenoj reintegraciji ukrajinskih branitelja, stoji u priopćenju.
Nakon susreta s Zelenskim, Plenkoviću će biti uručeno odlikovanje kneza Jaroslava Mudrog I. stupnja, koje se dodjeljuje za značajan doprinos jačanju međudržavne suradnje, potpori suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, dobrotvornim aktivnostima i promicanju Ukrajine diljem svijeta, priopćeno je.
Britanija objavila nove sankcije Rusiji
Britanija je u utorak uvela sankcije naftovodnom divu Transnjeftu među gotovo 300 ruskih entiteta, u onome što je, kako je rekla, njezin najveći paket mjera od prvih mjeseci rata u Ukrajini.
Najavljujući sankcije na četvrtu godišnjicu rata, vlada je rekla da je Transnjeft jedna od najvećih svjetskih tvrtki za naftovode i prevozi više od 80 posto ruskog izvoza sirove nafte.
Cilj je dodatno smanjiti ruske prihode od energije.
Sankcije također uključuje 48 tankera za naftu, rekla je vlada.
„Britanija je danas poduzela odlučne mjere kako bi poremetila ključne tokove financiranja, vojne opreme i prihoda koji održavaju rusku agresiju“, rekla je ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper u izjavi.
Rutte poziva na "učinkovita sigurnosna jamstva"
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte obećao je kontinuiranu podršku Saveza Ukrajini na četvrtu godišnjicu ruske invazije 24. veljače 2022.
"NATO je od početka bio uz Ukrajinu. Danas smo uz vas i bit ćemo uz vas tijekom svih izazova koji su pred nama", rekao je Rutte u utorak u sjedištu Saveza u Bruxellesu.
"Nužno je da Ukrajina nastavi primati vojnu, financijsku i humanitarnu pomoć koja joj je potrebna", rekao je.
Rutte je rekao da je vojna pomoć, uključujući i pomoć za obranu, "bitna", ali je dodao da "Ukrajini treba više".
"Jer obećanje pomoći ne okončava rat. Ukrajini je potrebno streljivo danas i svaki dan, dok krvoproliće ne prestane".
Čelnik NATO-a također je pozvao saveznike da se obvežu kako bi osigurali mir u Ukrajini nakon što borbe prestanu.
"Kada borbe konačno prestanu, mir se mora održati", rekao je.
"S jakim ukrajinskim snagama spremnim za odvraćanje i obranu, te učinkovitim sigurnosnim jamstvima od ukrajinskih partnera: Europe, Kanade i Sjedinjenih Država", rekao je.
"Ukrajinski narod zaslužuje pravedan i trajan mir. Njihova sigurnost je naša sigurnost. Ne može biti istinskog mira u Europi bez stvarnog mira u Ukrajini", rekao je.
Četiri godine ruske invazije na Ukrajinu
Ruski napad na Ukrajinu 2022. godine bio je početak najvećeg rata u Europi nakon 1945. godine.
U zoru 24. veljače ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je početak „specijalne vojne operacije“ u Ukrajini. U svom obraćanju rat je opravdao tvrdnjama o „demilitarizaciji i denacifikaciji“ Ukrajine, zaštiti stanovništva Donbasa te navodnoj prijetnji širenja NATO-a na ruske granice.
U prvim satima lansirani su projektili na vojne ciljeve, zapovjedne centre i infrastrukturu diljem zemlje. Ruske snage krenule su iz Bjelorusije prema Kijevu, iz Rusije prema Harkivu i Donbasu te s Krima prema jugu. Plan je bio brz slom Ukrajine i politička promjena u Kijevu.
To se nije dogodilo.
Ukrajinski otpor
Predsjednik Volodimir Zelenski ostao je u glavnom gradu, a bitka za Kijev postala je prva velika prekretnica u ratu. Borbe oko aerodroma Hostomelj, zaustavljena ruska kolona sjeverno od grada i snažan otpor ukrajinskih snaga srušili su plan o brzom zauzimanju prijestolnice, iako su ruski propagandisti najavljivali da će sve trajati tri dana.
Već krajem ožujka ruske snage povlače se sa sjevera Ukrajine.
Na početak ruske invazije Europska unija reagirala je jedinstveno i brzo, uvodeći opsežne pakete sankcija protiv Rusije, uključujući zamrzavanje imovine, isključenje dijela banaka iz sustava SWIFT i ograničenja izvoza tehnologije. EU je istodobno pokrenula financijsku i vojnu pomoć Ukrajini te prvi put aktivirala instrumente za zajedničku nabavu i isporuku oružja.
Tadašnji američki predsjednik Joe Biden osudio je invaziju kao ničim izazvanu agresiju i najavio snažne ekonomske sankcije, koordinirane sa saveznicima. Administracija u Washingtonu ubrzo je odobrila velike pakete vojne i financijske pomoći Kijevu, naglašavajući da SAD neće izravno ulaziti u rat, ali će podupirati obranu Ukrajine.
Već u prvim tjednima rata započeli su pregovori između ruskih i ukrajinskih predstavnika u Bjelorusiji i Turskoj, razmatrajući neutralnost Ukrajine, sigurnosna jamstva i status okupiranih teritorija.
Ruski zločini i opsada Mariupolja
Nakon povlačenja ruskih trupa iz okolice Kijeva, u Buči i drugim mjestima otkrivene su masovne grobnice i tijela civila na ulicama. Fotografije i svjedočanstva o pogubljenjima, mučenjima i prisilnim nestancima izazvali su šok u svijetu.
Ukrajina i brojne zapadne države događaje nazivaju ratnim zločinima i masakrom nad civilima, dok Moskva optužbe odbacuje. Buča postaje simbol brutalnosti rata i dodatno učvršćuje međunarodnu potporu Ukrajini.
Ukrajinske vlasti otkrile su da su tisuće djece s okupiranih teritorija prebačene u Rusiju ili na područja pod ruskom kontrolom, često bez pristanka roditelja, uz promjenu identiteta i ubrzane postupke posvajanja. To je postalo jedno od najosjetljivijih pitanja rata i predmet međunarodnih istraga.
Opsada Mariupolja u prvoj je godini postala jedna od najvažnijih bitaka rata. Grad je imao presudnu stratešku vrijednost jer je omogućio Rusiji uspostavu kopnenog koridora između Donbasa i anektiranog Krima.
Njegov pad u svibnju 2022. učvrstio je rusku kontrolu nad južnim pravcem. Humanitarne posljedice bile su katastrofalne; grad je sustavno razaran, infrastruktura uništena, a civilne žrtve broje se u tisućama. Bombardiranje kazališta u kojem su se skrivali civili i opsada čeličane Azovstalj postali su simboli otpora i razaranja.
Iscrpljujuć sukob
Već u prvim danima rata ruske snage zauzele su područje oko nuklearne elektrane u Černobilu, što je izazvalo globalnu zabrinutost. Još ozbiljnija situacija razvijala se oko nuklearne elektrane Zaporižje, najveće u Europi. Postrojenje je više puta ostalo bez vanjskog napajanja i nalazi se u blizini borbenih djelovanja, što povećavalo rizik od nuklearne nesreće.
Kako je rat odmicao, prerastao je u iscrpljujući sukob u kojem logistika, industrijski kapaciteti i tehnološka prilagodba postaju presudni.
Sve veću ulogu dobivaju bespilotne letjelice, od komercijalnih dronova prilagođenih za bojište do sofisticiranih sustava dugog dometa.
Dronovi služe za izviđanje, navođenje topništva i precizne napade na skladišta, aerodrome i energetsku infrastrukturu, a postaju jedno od najvažnijih i najraširenijih oružja rata.
Rat dobiva novu, asimetričnu dimenziju u kojoj relativno jeftine tehnologije mogu nanositi strateški značajne udare.
U jesen 2022. i tijekom 2023. Rusija intenzivira raketne i napade dronovima na ukrajinsku energetsku mrežu, nastojeći slomiti moral stanovništva i oslabiti obrambene kapacitete. Istodobno se na bojištu vodi rat iscrpljivanja - spori, krvavi napadi na utvrđene položaje u Donbasu, uz velike gubitke na obje strane.
Nakon udara na Dnipro u studenom 2024., Putin je u televizijskom obraćanju rekao da je Rusija lansirala novu konvencionalnu raketu srednjeg dometa pod nazivom Orešnik, što na ruskom znači lješnjak.
Kazao je kako je oružje putovalo brzinom deset maha ili 2,5-3 kilometra u sekundi, dodajući da "trenutačno nema načina za suprotstavljanje ovom oružju“.
Prigožinov ustanak
Unutar Rusije dolazilo je do dramatičnih događaja. U lipnju 2023. privatna vojna kompanija Wagner, pod vodstvom Jevgenija Prigožina, pokrenula je pobunu protiv ruskog vojnog vrha, optužujući ministarstvo obrane za nesposobnost i izdaju.
Wagnerove snage zauzimaju vojne objekte u Rostovu na Donu i kreću prema Moskvi, no pobuna je brzo zaustavljena nakon dogovora. Nekoliko mjeseci kasnije Prigožin pogiba u padu zrakoplova u Rusiji, što mnogi promatrači tumače kao simboličan kraj otvorenog izazova Kremlju.
Krim, koji je Rusija anektirala 2014., postupno prestaje biti sigurna pozadina. Ukrajina napada vojne aerodrome, skladišta i pomorske ciljeve, uključujući eksploziju na Kerčkom mostu, koji povezuje Rusiju s Krimom.
Rat se prelijeva i na ruski teritorij; Belgorodska, Kurska i Brjanska oblast izložene su granatiranju i prekograničnim operacijama.
Pojedine ukrajinske ili proukrajinske formacije nakratko zauzimaju pogranična sela, dok dronovi pogađaju vojne ciljeve duboko unutar Rusije, uključujući aerodrome, skladišta goriva i objekte u blizini Moskve.
Broj žrtava
Procjene žrtava znatno se razlikuju, no govori se o stotinama tisuća poginulih i ranjenih s obje strane.
Ruski gubici smatraju se vrlo visokima, osobito nakon dugotrajnih borbi u Donbasu i mobilizacije rezervista, dok su ukrajinske snage pretrpjele goleme gubitke u iscrpljujućim bitkama poput Bahmuta i Avdijivke.
Civilne žrtve broje se u desecima tisuća, a više od deset milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Razaranja infrastrukture, energetskih postrojenja i stambenih četvrti mijenjaju demografsku i gospodarsku sliku zemlje.
Rusko gospodarstvo prolazi kroz prilagodbu; rublja doživljava nagle oscilacije, zapadne kompanije napuštaju tržište, a država povećava vojnu potrošnju.
Iako visoke cijene energenata u početnoj fazi ublažavaju udar, dugoročno se bilježi tehnološka izolacija i rast ovisnosti o tržištima poput Kine i Indije. Rat potiče militarizaciju gospodarstva i preusmjeravanje resursa prema obrambenom sektoru.
Trajne posljedice
Američki predsjednik Donald Trump tijekom predizborne kampanje je tvrdio kako će rat zaustaviti „u 24 sata“ kada preuzme dužnost. Tvrdio je da bi osobnim pregovorima s Putinom i Zelenskim brzo postigao dogovor, održao je niz sastanaka s obojicom, ali pomaka u pregovorima nema.
Rat koji je započeo kao pokušaj brze invazije prerastao je u dugotrajan sukob iscrpljivanja, rat u kojem ni jedna strana ne ostvaruje brzi proboj, već nastoji iscrpiti protivnika ljudstvom, streljivom, energijom i političkom voljom.
Fronta se pomiče sporo, ali političke, demografske i ekonomske posljedice već su duboke. Europa je sigurnosno transformirana, Rusija dugoročno konfrontirana sa Zapadom, a Ukrajina, unatoč razaranjima, nastavlja borbu za teritorijalni integritet.
Konačni ishod ostaje nepredvidljiv, ali posljedice, ne samo na Ukrajinu nego i na globalne odnosu, trajne su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....