Od Emmanuela Macrona i Marija Draghija, preko Henryja Kissingera, do Luiza Inácija Lule da Silve i Pedra Sáncheza, vodeći svjetski čelnici izlažu svoje doktrine na stranicama Le Grand Continenta. U ponedjeljak je objavljena i ona premijera Andreja Plenkovića, piše Tportal.
Glavna poruka Andreja Plenkovića u autorskom tekstu na Le Grand Continentu naglašava da trenutak koji je pred Europom ne bi trebao izazivati strah, već ‘probuditi našu odlučnost‘.
‘Iskusili smo rat‘
Plenković je podsjetio da je Hrvatska najnovija članica EU-a. ‘Ali mi smo također jedna od rijetkih zemalja - možda i jedina, uz moguću iznimku Slovenije i Cipra - koja je iskusila rat, čiji je tijek vrlo sličan ruskom napadu i agresiji na Ukrajinu u posljednjih deset godina.
Prije samo tri desetljeća četvrtina našeg teritorija bila je okupirana. Morali smo smjestiti 700.000 izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, što je predstavljalo sedminu našeg stanovništva. Morali smo to učiniti dok smo se branili pod nepravednim međunarodnim embargom na oružje - nešto što se danas često zaboravlja.
Plenković: Za razliku od prije, Europska komisija ima volju za proširenjem EU-a
Postoji ogromna razlika između nas i Ukrajine: oni imaju nevjerojatnu podršku, dok smo mi djelovali s vlastitim ograničenim resursima. Početkom 1990-ih gotovo svako oružje i svaki komad streljiva prokrijumčareni su u Hrvatsku za našu obranu. Suočili smo se s puno većim i moćnijim neprijateljem: jugoslavenskom vojskom predvođenom Miloševićevom Srbijom. Uz cijenu velikih ljudskih gubitaka, oslobodili smo većinu našeg teritorija 1995. godine, četiri godine nakon početka agresije, a preostale dijelove mirno reintegrirali 1998. godine.
Zatim smo obnovili našu zemlju, iako je 15 posto domova bilo uništeno u ratu. Da biste stekli dojam o razmjerima uništenja, šteta je, u odnosu na veličinu našeg gospodarstva, bila 20 puta veća od troškova koje je Japan pretrpio nakon cunamija 2011. godine. Obnovili smo stabilnost, ponovno izgradili prosperitet i, konačno, učvrstili svoju sigurnost pridruživanjem NATO-u i svoju budućnost pridruživanjem Europskoj uniji‘, piše Plenković.
Pohvalio se time da se tijekom njegovog mandata Hrvatska pridružila eurozoni i šengenskom prostoru.
‘Bili smo prva zemlja koja je to učinila u istoj godini, mjesecu i danu. Nitko se nikada nije pridružio dvjema tako dubokim integracijama na potpuno isti datum. Danas smo na pragu pridruživanja OECD-u i imamo kreditni rejting kategorije A, nakon što smo u samo sedam godina dobili pet razina - to je najbrže poboljšanje rejtinga bilo koje države članice Europske unije nakon covid-krize i energetske krize.
Sada smo samouvjerena europska demokracija, među tri najdinamičnija gospodarstva u eurozoni u posljednje četiri godine. Jedna smo od dvadeset vodećih turističkih destinacija na svijetu, privlačeći više od 20 milijuna posjetitelja - pet puta više od naše populacije: omjer koji nijedna druga mediteranska nacija ne može usporediti s drugim zemljama. Hrvatska je sedma u EU-u po udjelu obnovljive energije i osma u svijetu po provedbi Ciljeva održivog razvoja‘, dodao je.
Energetska tranzicija
Govoreći o energiji, Plenković je napisao da Europa mora uspostaviti čišći i učinkovitiji energetski sustav, manje osjetljiv na vanjske pritiske.
‘Moramo razvijati obnovljive izvore energije, primjenjivati nove tehnologije, modernizirati infrastrukturu i poboljšati energetsku učinkovitost‘, dodao je.
U Hrvatskoj je, dodao je, omjer energije iz obnovljivih izvora malo uravnoteženiji, s 54 posto iz obnovljivih izvora, 26 posto fosilnih goriva i 20 posto iz Nuklearne elektrane Krško, koja se nalazi u Sloveniji, ‘manje od 50 kilometara od mog ureda‘, a u podjednakom je vlasništvu naših dviju zemalja.
‘Naš jadranski plinovod ključna je alternativa za susjedne zemlje bez izlaza na more. To nam omogućuje da zadovoljimo sve potrebe za transportom nafte u Srbiju i da u potpunosti opskrbimo rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj, bez ikakvog rizika ili tehničkih problema. Odstupanje od sankcija koje su te zemlje zatražile na razini Unije ili Sjedinjenih Država nije potrebno: ne postoji tehnička ili infrastrukturna prepreka za transport neruske nafte u ove dvije zemlje bez izlaza na more‘, poručuje Plenković.
Europa u ratu
Europa se, upozorava Plenković, trenutno suočava sa sigurnosnim okruženjem koje nikada nije bilo opasnije od kraja Hladnog rata. Pritom je posebno istaknuo za što je sve odgovorna Rusija.
‘Putin je pokrenuo šest velikih vojnih agresija otkako je došao na vlast. Svi se ovdje sjećaju rata u Čečeniji, invazije na Gruziju tijekom francuskog predsjedanja Vijećem 2008. i Ljetnih olimpijskih igara, ilegalne aneksije Krima, rata koji je zahvatio Donbas, intervencije u Siriji radi podrške Asadovu režimu i, konačno, velike ofenzive protiv Ukrajine u veljači 2022.
Osim otvorenih vojnih agresija, Rusija je također bila izvor neprijateljskih i destabilizirajućih djelovanja diljem Europe i šire. Izvela je kibernetičke napade na Uniju i Sjedinjene Države. Pokušala je i podržala državni udar u Crnoj Gori - što smo gotovo svi zaboravili - i sabotirala je skladišta streljiva u Češkoj.
Putem svojih paravojnih skupina potaknula je nestabilnost u Libiji, Srednjoafričkoj Republici, Maliju, Sudanu i, u novije vrijeme - putem Afričkog korpusa - u Nigeru. Ove krize nisu izolirane: njihov niz proizlazi iz promišljene strategije i teritorijalnog revizionizma koji odražava jedinstven i koherentan strateški cilj: srušiti međunarodni poredak temeljen na vladavini prava i zamijeniti ga svijetom kojim vlada jedna sila‘, piše Plenković.
Plenković o Trumpovom planu za Ukrajinu: ‘Izrazito loše i nepravedno‘
Hrvatski premijer smatra da je naivno razmišljati da će invazija na Ukrajinu 2022. godine biti posljednji ruski pokušaj prekrajanja granica.
‘Već gotovo četiri godine Ukrajinci se odupiru znatno snažnijem agresoru s nevjerojatnom hrabrošću i odlučnošću. Unatoč ruskim naporima, njihovi su pomaci minimalni, iako je to trebao biti blitzkrieg. Linija bojišta gotovo se nije pomaknula dvije godine, a ljudske žrtve su goleme.
Ukrajina je zapravo prva linija obrane Europe i bitno je da je Unija nastavi podržavati. To je ključni element rasprave koja se trenutno odvija na razini Unije uoči sljedećeg sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu krajem mjeseca. Ako bi se mirovni sporazum na kraju postigao, on bi morao biti prihvatljiv Ukrajini i uključivati dovoljno snažna sigurnosna jamstva kako bi se spriječilo da Rusija nastavi rat nakon obnove svojih snaga.
Europa također mora igrati središnju ulogu u svakom budućem sigurnosnom sporazumu: ne možemo biti isključeni iz odluka koje se tiču sigurnosne arhitekture našeg kontinenta‘, poručuje premijer.
Plenković se osvrnuo i na vojna pitanja, poručivši da su dronovi postali odlučujući element modernog ratovanja.
‘Iako je mala zemlja, s relativno malim gospodarstvom i industrijom, Hrvatska je doprinijela europskoj otpornosti i strateškoj autonomiji. Postajemo globalni lider u području FPV dronova proizvedenih bez kritičnih kineskih komponenti.
Također surađujemo s Nizozemskom i Latvijom u okviru nove europske koalicije dronova na zajedničkoj proizvodnji i nabavi FPV sustava provjerenih u borbi. Kroz neke od naših inovativnih tvrtki držimo i 80 posto globalnog tržišta strojeva za daljinski upravljano razminiranje - još jedne ključne sposobnosti za moderne sukobe, razvijene kao rezultat naslijeđa razminiranja velikog dijela hrvatskog teritorija tijekom gotovo trideset godina. Ovaj proces, koji je započeo 1991. godine, bit će završen za tri mjeseca od danas‘, pohvalio se.
Europa se ponovno naoružava
Hrvatski premijer pisao je i o naoružavanju.
‘Hrvatska je u posljednjem desetljeću utrostručila svoj obrambeni proračun i ostaje predana postizanju cilja od 2,5 posto BDP-a do 2027. i tri posto do 2030. godine. Poštovat ćemo obvezu preuzetu na samitu NATO-a u Haagu od pet posto do 2035. godine.
Tijekom mog mandata kao premijera napustili smo određene vojne tehnologije istočnog podrijetla u korist zapadne tehnologije: nabavili smo borbene zrakoplove Rafale iz Francuske, helikoptere Black Hawk i Kiowa Warrior iz Sjedinjenih Država, vozila Bradley, transportna vozila Patria, dronove Bayraktar i drugu operativnu opremu. I trenutno, putem inicijative SAFE, nabavljamo tenkove Leopard, raketne sustave HIMARS i haubice CAESAR. Naša sljedeća investicija bit će u mornaricu‘, napisao je.
U tekstu podsjeća i da je Hrvatska nedavno ponovno uvela obvezno vojno osposobljavanje.
‘Godine 2008., na kraju samita NATO-a u Bukureštu, na kojem se odlučivalo o pristupanju Hrvatske Atlantskom savezu, George Bush se na putu u Sjedinjene Države zaustavio u našoj zemlji: od tog trenutka nadalje, izjavio je, nitko nam ne može oduzeti slobodu.
Ovaj politički trenutak bio je značajan: zbog prigovora savjesti nekih mladih ljudi u to vrijeme, Hrvatski sabor je obustavio obveznu vojnu službu. To znači da danas Hrvati mlađi od 35 godina, osim ako nisu profesionalni vojnici, imaju samo svoj pametni telefon kao oružje‘, poručuje Plenković.
Demografski izazovi
Kao jedan od glavnih problema naveo je demografiju.
‘Hrvatska je 1991. godine imala 4,8 milijuna stanovnika; danas ih ima 3,8 milijuna. Pokušavamo masovno ulagati u obiteljske politike kroz pristupačno stanovanje, porezne mjere, podršku roditeljima... Više nego ikad prije pokušavamo svim ovim mjerama usporiti negativan trend, a možda ga onda i polako preokrenuti. Stoga smo osmislili program posebno za demografsku revitalizaciju. Nakon godina ulaganja postoje neki znakovi da se situacija poboljšava. Ali još je prerano za slavlje‘, piše premijer.
Plenković na kraju zaključuje:
‘Moramo biti dovoljno jaki da se oslonimo na sebe, ali i visoko integrirani kako bismo proveli temeljno europsko načelo: solidarnost među članicama i jačanje naše sposobnosti obrane demokracije - kod kuće ili u svijetu. Trenutak koji nas čeka ne bi trebao izazivati strah. Trebao bi probuditi našu odlučnost. Naša odlučnost da donosimo hrabre odluke, da ulažemo u našu zajedničku budućnost i da u potpunosti vjerujemo u potencijal Europe, zaključio je Plenković, a prenosi Tportal.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....