Nekadašnja direktorica Fonda za humanitarno pravo (FHP) Nataša Kandić ocijenila je u srijedu konačnu presudu čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, kojom mu je kazna od 40 godina pretvorena u doživotni zatvor, „očekivanom“, naglašavajući kako bi takva odluka suda trebala pomoći u suočavanju s činjenicama kako se takvi zločini više ne bi ponovili.
"Prave činjenice su konačno utvrđene, sada slijedi suočavanje s tim činjenicama. Suočavanje koje bi trebalo pomoći da se takve stvari više ne ponove", sugerirala je Kandić.
Ona drži da je „presuda bila očekivana“, s obzirom na sve ranije presude generalima kojima je Karadžić zapovijedao te da je presudom „zatvoren krug kažnjavanja najodgovornijih".
Kandić tvrdi da do sada političari nisu promijenili svoju retoriku koja huška i "podsjeća na već viđeno", izražavajući nadu da će presuda to konačno promijeniti. Ipak, kazala je kako se "pribojava da će u Republici Srpskoj to samo pojačati retoriku koja se ne suočava i ne miri s prošlošću“.
U Beogradu za sada nema službenih reakcija ne presudu Karadžiću, a prve ocjene koje prenose beogradski mediji najčešće su intonirane ovisno o tome dolaze li iz civilnog sektora, stručne javnosti ili s političke scene.
Bivši srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević ocijenio je da je presuda nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću „pravičnija od prethodne“.
Vukčević je agenciji FoNet rekao kako „vjeruje da je doživotna presuda satisfakcija za obitelji žrtava, jer je pravičnija“. "Ja kao profesionalac ne očekujem da kazna bude manja ili veća, već - pravična", rekao je Vukčević.
On je istaknuo da su pojedinci „i za zločine manjeg obujma bili osuđeni na doživotne kazne“, dok Karadžićeva dužnost nosi veću odgovornost te da je kazna pravičnija.
Govoreći o navodima da presuda treba pridonijeti pomirenju u regiji, Vukčević je ocijenio da „to nije posao suda“ te da „sud ne može utjecati na pomirenje“, već treba donijeti odluku je li netko kriv, a pomirenje je posao izvršnih vlasti u državama regije.
Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik, jedan od najbližih Karadžićevih suradnika, izjavio je kako „ne razumije da nijedan žalbeni zahtjev“ Radovana Karadžića nije uvažen.
„Bio sam sudionik svih aktivnosti koje je Karadžić obavljao i znam da nikada nije zagovarao zločine, nikada ih nije podržavao i nikada ih nije činio“, rekao je Krajišnik za agenciju Sputnjik.
„Presuda je strašna, ne samo zbog kazne, već i zato što ona nikome neće donijeti koristi, već mnogo štete“, ocijenio je Krajišnik.
Oprečne ocjene različitih aktera političke scene
Zastupnica oporbene Demokratske stranke (DS) Aleksandra Jerkov inzistira na tome da je krivnja „uvijek individualna“ i da „zločinci, uključujući i ratne zločince, uvijek imaju ime i prezime“ te ističe da je jedno od tih imena Radovan Karadžić.
"Bilo bi dobro ako bi nas ova presuda potaknula da razgovaramo o tome što se to u naše ime radilo, tko je to navodno u ime srpskog naroda ubijao civile“, rekla je Jerkov naglasivši kako se boji „da to neće biti ishod ni ove presude".
Ona je istaknula kako ne očekuje "dobru, već histeričnu reakciju države povodom presude".
Oporbeni Pokret slobodnih građana (PSG) pozdravio je danas presudu kojom je nekadašnji vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen na kaznu doživotnog zatvora, ocijenivši kako „adekvatno kažnjavanje odgovornih za ratne zločine pridonosi pomirenju“, te da se „osudama odgovornih pojedinaca skida teret krivice s naroda i otvara prostor za normalan suživot na Balkanu".
"Vjerujemo da izostanak pravde u pojedinačnim slučajevima nije opravdanje da se pasionirano brane najgori pojedinci, koji su svojim neodgovornim djelovanjem doveli do krvavih sukoba i velikog broja nevinih žrtava", ocijenio je PSG.
Suprotno tome zastupnica Srpske radikalne stranke (SRS) Vjerica Radeta presudu vidi kao “još jedan od dokaza da je riječ o antisrpskom sudu“ i da je“ formiran samo da bi se sudilo Srbima“.
"Koliko god to jest strašno, od njih ništa ne može biti neočekivano, ali da kazna bude tako drastična, iako nije bilo dokaza ni za jednu optužnicu, čak ni u prvom stupnju, to mehanizmu u Haagu ništa ne znači", rekla je Radeta.
Za vođu oprobene Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića presuda Karadžiću je "snažna opomena" za regiju i dokaz koliko je ratna politika pogubna.
Presuda je "djelomična, ali nedovoljna, satisfakcija za obitelji žrtava" koje su, kaže Jovanovič, stradale zbog Karadžićeve politike.
"Ova presuda je i jedan od temelja na kojima možemo graditi nove odnose kao i politiku pomirenja u cijelom regiji. To se, prije svega, odnosi na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su narodi od ove politike najviše i stradali", ocijenio je Jovanović.
Radovan Karadžić ocijenio je danas da presuda kojom je osuđen na doživotni zatvor "nema veze s pravdom", prenio je beogradskim medijima Karadžićev odvjetnik Goran Petronijević, koji je u sudnici nazočio izricanju presude.
Petronijević je beogradskim novinarima u Haagu rekao kako se ne može oteti dojmu da je postupkom upravljao sudac Theodor Meron, koji više nije član Žalbenog vijeća.
Odvjetnik je u izjavi za TV N1 rekao da je pravomoćna presuda kojom je Karadžić osuđen na doživotnu robiju "čisto politička odluka, a najmanje pravna".
Mediji širom bivše Jugoslavije pišu o pravomoćnoj presudi. U negativnim reakcijama prednjače mediji iz Srbije. Dio njih smatzra kako je riječ o još jednoj nepravdi međunarodnog sudišta.
Tabloidi na nogama
Tabloid Alo tako je svoju objavu na društvenim mrežama naslovio "sramna odluka suda", a citiraju i komentar haškog pravorijeka osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, koji smatra da međunarodni sud za zločine počinjene devedesetih "nije kompetentan".
- Presuda je skandalozna i izrečena je u skladu sa najgorom tradicijom Tribunala i predstavlja kontinuitet. Presuda je zasnovana na lažnim svjedočenjima, nametnutim činjenicama. Očigledno je da su presudu donijeli nekompetentni ljudi, ljudi koji nemaju nikakve moralne kvalitete - poručio je Šešelj, a prenosi Alo.
Iste novine osvrnule su se i na Karadžićevo kameno lice tijekom iščekivanja presude.
"Na licu nema naročito izraženu ekspresiju, kao da time želi poručiti sucima: "Nemate za što da me osudite, kriv nisam!", piše Alo. Tabloid po ovom pitanju citira još jednog haškog osuđenika, krvnika Veselina Šljivančanina, koji smatra kako se radi o skandaloznoj sudskoj odluci.
- Nisam pravnik ni stručnjak, ali vjerujem da su i Karadžić i njegova obitelj hrabri ljudi. Istina ovim nije začepljena, a imat će pomoć dobrih ljudi da pokažemo da tako stvari ne stoje i da se ne treba klanjati nad teškim presudama kakva je danas donesena - poručio je Šljivančanin.
Radikalni tabloid Informer u srijedu je izašao s naslovnicom koja se pita namjerava li se Karadžić ubiti. Riječ je o konstrukciji izvedenoj od činjenice da je televizijski prijenos presude odgođen trideset minuta zbog televizijskog samoubojstva generala Slobodana Praljka 2017.godine. Portal Informera vrvi osuđujućim člancima o haškoj presudi, a za komentar su zamolili odvjetnika Tomu Filu.
Prema njegovim riječima, današnja presuda Karadžiću dokaz je da "međunarodno pravo ne postoji, već samo zakon jačeg". Iako smatra kako je dobro što je iz optužnice odbačena tvrdnja o "Srbima kao genocidnom narodu", Fila vjeruje da je i ovo još jedna u nizu presuda kojoj je cilj "sotonizirati cjelokupan srpski narod".
Beogradski Kurir se ograničio na izvještaj o presudi, no u naslovu citiraju Karadžićevu prvu reakciju nakon objavljene presude kako je to "njihova pravda".
Dnevni list Blic jedini je u naslov svog teksta stavio konstataciju kako je Karadžić ratni zločinac, dodavši da je "osuđen na doživotnu robiju", a dnevnik Danas ograničio se na hladni izvještaj o presudi bez političkih ili pristranih komentara. Danas citira i Dunju Mijatović iz Vijeća Europe koja je pozdravila presudu Tribunala.
- Borba protiv poricanja ratnih zločina i obrazovanje o istini je sada važnije nego ikad - smatra Mijatović.
'Ovdje ne stanuje pravda'
Ništa manje kritični prema odluci Tribunala nisu ni u Republici Srpskoj, čiji je Karadžić bio prvi predsjednik. Glas Srpske tako citira direktora Repuubličkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorada Kojića koji je izjavio da je MICT "politički instruiran", što je "vidljivo iz kazne doživotnog zatvora za prvog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića".
- Mehanizam je otišao i korak dalje, jer nisu prihvatili prvostupanjsku kaznu zatvora od 40 godina, nego su je preinačili u doživotnu, što je katastrofa. Ovdje ne stanuje pravda, nego NATO pakt i politika međunarodne zajednice. Kao narod moramo znati da je Karadžić prvi predsjednik Republike Srpske i značajna povijesna ličnost i ovakva presuda ga ne može drugačije okvalificirati. Moramo ga smatrati za našeg heroja, kao i sve političare tog vremena, oficire, pripadnike vojske i policije - rekao je Kojić.
Banjalučke Nezavisne novine izdvajaju stav Milorada Dodika koji je izjavio da je presuda Karadžiću "prilično arogantna i cinična i dio ravnanja računa među ranijim presudama Haškog tribunala".
Presuda "samo djelomično pravična"
Većina medija u Federaciji BiH pozdravila je presudu Radovanu Karadžiću, citirajući sugovornike koji su ustvrdili kako je riječ o zatvaranju mučnog poglavlja u povijesti zemlje.
Sarajevski Dnevni avaz glavni je izvještaj naslovio s "Kriv je - doživotna robija za krvnika". Na portalu navode brojne reakcije na presudu, uključujući i komentar američkog veleposlanstva koje je izrazilo zadovoljstvo odlukom suda. Ističu izjavu člana Predsjedništva BiH iz redova bošnjačkog naroda Šefika Džaferovića.
- On je jedan od arhitekata i predvodnika udruženog zločinačkog pothhvata - naglasio je Džaferović za Avaz dodavši kako je ova presuda samo djelomično pravedna "jer Žalbeno vijeće nije uvažilo dokaze da se genocid dogodio i u drugih sedam općina, a ne samo u Srebrenici."
Novinari Avaza za komentar su zamolili i Stašu Zajović, predsjednicu organizacije Žene u crnom iz Srbije, koja je također izrazila zadovoljstvo presudom Radovanu Karadžiću.
- To je najmanje što sam očekivala i bilo bi nelogično i sramotno da je bilo drugačije, na svim razinama, i pravnoj i političkoj i moralnoj. Naravno da bi bilo još adekvatnije da je presudom obuhvaćena i odgovornost za genocid u još sedam općina u BiH, ali u svakom slučaju ovo je jedan velik i važan korak u vraćanju povjerenja u međunarodnu sudsku pravdu - rekla je Zajović za Avaz.
List Oslobođenje čitavu je naslovnicu svog portala ispunio s desetak vijesti o presudi Karadžiću, a prevladavaju pozitivne reakcije.
Portal Klix.ba angažirao je, pak, bosanskohercegovačku veleposlanicu u Nizozemskoj Mirsadu Kolaković za praćenje izricanja presude. Ona je izvijestila kako se u trenutku čitanja presude, kada se doznalo da će Karadžić ostatak života provesti na robiji, dvoranom prolomio spontani pljesak okupljenih.
- Aplaudirale su osobe koje su došle iz BiH da prate suđenje u sudnici. Mnogi ambasadori koji su pratili ovo suđenje s odobravanjem su reagirali na ovu presudu. Treba zaista naglasiti značaj ove presude. Međunarodni sud je izrekao doživotni zatvor za jednog ratnog predsjednika. Svakako, žrtve su te koje se trebaju očitovati o satisfakciji nakon izrečene kazne zatvora - istaknula je veleposlanica Kolaković.
BiH: Srpski dužnosnici odbacuju presudu Karadžiću, bošnjački je pozdravljaju
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik i njegov bošnjački kolega u državnom vrhu Šefik Džaferović u srijedu su na potpuno suprotan način komentirali presudu ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, koji je osuđen na doživotni zatvor zbog odgovornosti za ratne zločine, pa je Dodik kaznu ocijenio kao usmjerenu na štetu Srba, a Džaferović kao "zasluženu kaznu".
Dodik je sudski pravorijek Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) nazvao "ciničnim i arogantnim", dok za Džaferovića izrečena kazna predstavlja kakvu-takvu satisfakciju za žrtve i potvrdu jasnih činjenica o karakteru rata vođenog u BiH.
Dodik je novinarima u Banjoj Luci kazao kako je nakon presude Karadžiću pomirenje u BiH postalo "gotovo nemoguće" dodajući kako je ona na tragu brojnih drugih sudskih odluka na štetu Srba.
"Republika Srpska nema povjerenja u Haaški tribunal", kazao je Dodik.
Džaferović je pak novinarima u Sarajevu kazao kako je presudom MICT-a jednog ratnog zločinca stigla zaslužena kazna.
"Jedan od arhitekata i predvodnika udruženog zločinačkog pothvata koji je rezultirao genocidom i zločinom protiv čovječnosti, pravomoćno je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Time sve žrtve njegovih zločina, svi mi koji smo trpjeli četverogodišnju agresiju i teror, ali i cijeli civilizirani svijet, možemo biti zadovoljni", kazao je Džaferović.
Ipak je izrazio žaljenje jer prizivno vijeće MICT-a nije uvažilo dokaze da je, osim u Srebrenici, genocid počinjen i u još sedam općina u BiH, dodajući kako izostanak pravnih kvalifikacija genocida za Prijedor, Bratunac, Zvornik, Vlasenicu, Sanski Most, Ključ i Foču, kao i cijelu BiH, ne umanjuje ni odgovornost naredbodavaca i izvršitelja, niti težinu počinjenih zločina.
Džaferovićevim ocjenama pridružio se i njegov stranački šef, čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović. On je za portal Faktor kazao kako je presudom Karadžiću načinjen korak ka pravdi za genocid počinjen u proteklom ratu diljem Bosne i Hercegovine.
"Na žalost, kvalifikacija genocida je zadržana samo za masakr u Srebrenici i nije proširena na Prijedor i druge općine koje su bile izložene sličnom karakteru i intezitetu zločina. Ipak, kroz proces koji je trajao godinama je temeljito utvrđena i zapisana istina o zločinačkom poduhvatu vojske na čijem čelu je stajao Radovan Karadžić i koja je počinila najbrutalnije povrede međunarodnog prava na tlu Europe od vremena završetka Drugog svjetskog rata", kazao je Izetbegović.
Potporu Dodiku i njegovoj kritici MICT-a istodobno je dala predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
"Nema tu pravde i pravičnosti. Da to postoji onda bi tretman bio isti za sve koji su počinitelji bez obzira na to iz kojeg naroda dolaze. Nipošto nikada ne bih htjela da opravdam bilo kakav zločin, već samo govorim da zločin ima ime i prezime i sankcija se mora dodijeliti svakome bez obzira iz kojeg naroda dolazi", kazala je Cvijanović. Ona je ustvrdila kako u slučaju presude MICT-a protiv Karaždića to nije slučaj jer se " tipski išlo na presuđivanje onih koji pripadaju politici ili vojnoj strukturi iz reda Srba, dok su drugi koji su bili iz politike ili vojnih struktura drugih oslobađani". (Hina)