ENERGETSKA KRIZA

Poduzetnici zgroženi Ursulinim planom, crni scenarij prijeti Njemačkoj, javio se i Putin

"Prisilno smanjenje proizvodnje imalo bi katastrofalne ekonomske učinke i nepovratan učinak na poslovanje"

Plinovod ‘Sjeverni tok 1‘ i Vladimir Putin

 Profimedia/

Europska komisija je u srijedu predstavila plan “štedi plin za sigurnu zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. zbog daljnjeg smanjenje dotoka plina iz Rusije.

Nimalo blagonaklono na plan Bruxellesa ne gledaju europska poslovna zajednica čiji predstavnici upozoravaju kako bi svaka odluka o obuzdavanju gospodarske aktivnosti da bi se smanjila uporaba ruskog plina u Europi imala katastrofalne učinke.

- Prisilno smanjenje proizvodnje imalo bi katastrofalne ekonomske učinke i nepovratan učinak na poslovanje, rekao je Markus Beyrer, glavni direktor lobističke skupine Business Europe.

- To treba razmatrati samo kao krajnju opciju, dodao je u kratkoj izjavi koju je prenijela agencija AFP.

Ušteda od 45 milijardi kubika plina

Podsjetimo, ocjenjujući da Rusija koristi plin kao političko oružje i pripremajući se za mogući potpuni prekid isporuke, koji se smatra vjerojatnom opcijom, Europska komisija je u srijedu predložila preventivno i koordinirano smanjenje potrošnje plina u članicama EU za 15 posto u razdoblju od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine.

Izračunali su, na temelju višegodišnjeg prosjeka potrošnje, da bi ta ušteda bila oko 45 milijardi kubika plina, kako je rekla predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Uredbu s tim prijedlogom države tek trebaju usvojiti, a ona također predviđa da bi Komisija mogla nametnuti obvezne redukcije za sve članice EU, ali samo u slučaju izvanredne situacije u opskrbi, što bi se, recimo, moglo dogoditi ako Gazprom još više smanji ili prekine isporuku, ako zima bude iznimno oštra, a zalihe u europskim skladištima preniske.

Kako su čelnici Komisije objasnili na konferenciji za novinare, prijedlog za 15-postotno smanjenje potrošnje podrazumijeva najprije uvođenje dobrovoljnih mjera štednje koje se odnose na sve potrošače, kućanstva, javni sektor, opskrbljivače energijom i industriju, kao i na zamjenu plina drugim gorivima gdje god je to moguće.

Stvar svakako nije tek u racionalnijem hlađenju ili grijanju prostorija. Fokus je dobrim dijelom na velikim potrošačima, dakle industriji, a predviđeni su i načelni kriteriji za određivanje sektora koji bi prioritetno trebali provoditi redukciju.

Glavni je cilj, kažu, osiguravanje opskrbe za kućanstva i važne korisnike kao što su bolnice, ali i one industrije koje su svojim proizvodima ili uslugama vitalne za funkcioniranje gospodarstva i europskih lanaca opskrbe. Tek ako dobrovoljne mjere štednje plina u EU ne bi bile dovoljne, Komisija predviđa uvođenje obveznog smanjivanja potrošnje.

Sve zajedno su opisali kao aktiviranje principa europske solidarnosti na vrijeme, prije nego što se dogodi izvanredna situacija, a trebalo bi utjecati na minimiziranje mogućih ekonomskih gubitaka za EU kao cjelinu.

Računa se da bi pravodobna i koordinirana štednja mogla svesti ekonomski utjecaj potpunog izostanka ruskog plina, bude li zima uobičajena, na 0,4 posto BDP-a, a bude li iznimno hladna, na 0,6 posto. Ako se ne poduzmu nužne mjere, a Rusija zavrne ventile i zima stisne, EU bi mogla osjetiti udar gubitka u prosjeku od 0,9 do 1,5 posto BDP-a.

Prognoza MMF-a za Njemačku

Upravo bi pad od 1,5 posto BDP-a u 2022. godini zabilježila Njemačka kada bi Moskva odlučila zavrnuti ventile i prestati opskrbljivati plinom najveće europsko gospodarstvo, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

A nakon ovogodišnjeg gubitka, procjenjuje MMF, u 2023. godini bi pad bio još značajniji - 2,7 posto BDP-a. Prema prognozi MMF-a, njemački BDP bi bio u crvenom i godinu kasnije, oko 0,4 posto.

Potencijalno zatvaranje "moglo bi uzrokovati znatno smanjenje njemačke gospodarske aktivnosti i povećanje inflacije", stoji u priopćenju MMF-a.

Opskrba iz Rusije trenutačno je na nuli jer je plinovod Sjeverni tok 1 u fazi održavanja, nakon što je Moskva isprva smanjila isporuke za 60 posto sredinom lipnja navodeći kao razlog odgođeni popravak plinske turbine.

Berlin je odbacio Gazpromovo objašnjenje o turbinama i vjeruje da Rusija smanjuje opskrbu kao odmazdu za zapadne sankcije Moskvi zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Radovi na cjevovodu trebali bi završiti u četvrtak, a dužnosnici pomno prate hoće li se i na kojim razinama opskrba nastaviti.

Putin: Tek treba vidjeti kvalitetu vraćene opreme za Sjeverni tok 1

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da se ne zna u kakvom će stanju turbina Sjevernog toka 1 biti vraćena nakon popravka u Kanadi, što dodatno povećava neizvjesnost u pogledu plinovoda koji bi nakon održavanja trebao biti ponovno u funkciji.

Putin je kazao i da postoji rizik da se servisirana oprema možda isključi, što bi zaustavilo protok plina kroz Sjeverni tok 1.

Energetski div pod kontrolom Kremlja, Gazprom, u lipnju je smanjio izvoz plina u Europu ovom rutom na 40 posto kapaciteta, okrivivši za to kašnjenje u povratu turbine koju je Siemens Energy servisirao u Kanadi.

No ovaj je tjedan objavljeno da se turbina, koju su zahvatile sankcije, može ponovno ugraditi.

"Sada nam kažu da će te strojeve vratiti..., bar jedan od njih. No u kakvom je stanju i kakve će kvalitete biti kad se vrate i kakvi su tehnički parametri nakon ovog otprije planiranog popravka?", rekao je Putin za vrijeme događaja koji je prenosila televizija.

“Možda će se u jednom trenutku ugasiti, i to je to..., a Sjeverni tok 1 će stati jer su strojevi stigli iz Kanade”, dodao je Putin ne iznoseći pojedinosti.

Sjeverni tok 1 najveća je izravna ruska ruta za opskrbu Europe plinom. U četvrtak bi trebalo ponovno pokrenuti izvoz plina nakon uobičajenog godišnjeg desetodnevnog remonta.

Putin je u srijedu natuknuo da bi moglo doći do daljnjeg smanjenja opskrbe preko naftovoda koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke, europske gospodarske sile koja se uvelike oslanjala na rusko gorivo. (Hina)

Gascade: ‘Plin u četvrtak ponovo kreće Sjevernim tokom 1‘

Ruski plin ponovo će od četvrtka krenuti u Europu plinovodom Sjeverni tok 1, nakon završetka radova na održavanju, objavio je u srijedu njemački operater Gascade, ali Rusija je upozorila da bi pošiljke mogle biti znatno smanjene.

Potvrđeno je da će plin ponovo krenuti, izvijestila je njemačka kompanija koja upravlja plinovodom.

Ruski dobavljač plina Gazprom obustavio je isporuke 11. srpnja radi redovnog godišnjeg održavanja plinovoda, a smanjio je pošiljke u Njemačku već mjesec dana ranije, i to za 60 posto, zbog kašnjenja turbine koju je trebao servisirati njemački Siemens.

Siemens je turbinu otpremio u tvornicu u Kanadi, ali Ottawa ju je nakon servisa blokirala budući da je Gazpromu uvela sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu. Nakon mjesec dana pregovora s Njemačkom Kanada je odlučila vratiti turbinu, unatoč prosvjedima Ukrajine.

Ruski list Kommersant objavio je u ponedjeljak da je stigla u Njemačku.

No, Gazprom je u srijedu objavio da je neće moći instalirati bez dokumentacije koju Siemens, kako tvrdi, nije dostavio.

"Gazprom od Siemensa nije dobio nikakve službene dokumente koji bi omogućili, prema uvjetima sankcija koje su uvele Kanada i EU, da se motor za plinsku turbinu instalira na kompresorskoj stanici Portovaja", poručila je ruska tvrtka.

Glasnogovornica njemačke vlade Christiane Hoffmann izjavila je danas da će plin ponovo krenuti Sjevernim tokom 1, prema rasporedu i ugovornim obavezama Gazproma.

Hoffmann nije željela komentirati nedavno upozorenje ruskog predsjednika Vladimira Putina da bi isporuke mogle biti smanjene na 33 milijuna kubičnih metara dnevno ne bude li turbina uskoro vraćena.

To bi značilo da bi plinovod radio petinom kapaciteta, napominje agencija dpa.

Nakon posjeta Teheranu ruski predsjednik ukazao je na probleme s drugim pumpama na Sjevernom toku 1, dodavši da će jedna od njih biti poslana na servis 26. srpnja.

Naglasio je i da je Gazprom spreman ispuniti svoje obaveze o izvozu.

Čelnik njemačkog energetskog regulatora Klaus Mueller izjavio je u srijedu da je za 21. srpnja naručen transport 800 gigavatsati plina, upozorivši ipak da bi se količina do sutra mogla promijeniti. Dan prije zatvaranja Sjevernim tokom 1 dostavljeno je 698 gigavatsati plina.

U srijedu ujutro plinovod i knjiga narudžbi bili su prazni, nakon što je plin u utorak navečer nakratko pušten kroz cijevi radi provjere tlaka, piše Reuters.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 09:55