Ključni događaji:
- Najmanje 17 mrtvih u ruskom napadu u Donjecku
-
Poljski general: NATO mora odlučnije odgovoriti Putinu na nuklearne prijetnje
- London proglašava grupu Wagner terorističkom organizacijom
- Novi ruski napad na luku kod granice s Rumunjskom
23:35
Blinken: Napredak protuofenzive je "ohrabrujuć", vidimo veliki napredak
Sjedinjene Države vide "ohrabrujući napredak" u protuofenzivi ukrajinske vojske za povrat teritorija koje je okupirao ruski agresor, rekao je u srijedu američki državni tajnik koji je nenajavljeno stigao u posjet Kijevu i objavio novi paket pomoći u vrijednosti većoj od milijarde dolara.
"Vrlo jasno vidimo veliki napredak ostvaren u kontraofenzivi i to je vrlo, vrlo ohrabrujuće", ocijenio je Antony Blinken na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
"Napredak protuofenzive ubrzao se zadnjih tjedana i nova (američka) pomoć bit će joj novi poticaj", rekao je Blinken, prenosi agencija AFP.
"Sjedinjene Države obvezale su pružiti Ukrajini sredstva da sama ispiše vlastitu budućnost. Danas, najavljujemo novu pomoć vrijednu više od milijarde dolara", rekao je Blinken.
Zelenski je upozorio da Ukrajinu čeka "teška zima. No sretni smo što nismo prepušteni sami sebi. Suočit ćemo se zajedno s našim partnerima", rekao je u razgovoru s Blinkenom.
Zahvalio je Sjedinjenim Državama na pruženoj pomoći u energetskom sektoru koji je lani bio sustavno na meti ruskih bombardiranja.
Američki dužnosnik stigao je u nenajavljen posjet u srijedu kada su ruske snage bombardirale prepunu tržnicu istočnog ukrajinskog grada Kostjantinivke u blizini bojišnice i usmrtile najmanje 17 osoba, među kojima dijete, a 32 osobe su ozlijeđene.
Kostjantinivka je grad u Donjeckoj oblasti, čije su dijelove okupirale ruske snage, a nalazi se samo 20-ak kilometara od Bahmuta, grada koji je mjesecima poprište teških borbi. Brojni civili ubijeni su u Kostjantinivki u ruskim napadima.
Rusija nije odmah komentirala napad i poriče namjerno gađanje civila.
Osim objave paketa pomoći cilj Blinkenova posjeta je podržati ukrajinsku protuofenzivu koju su nedavno neimenovani američki dužnosnici kritizirali kao presporu.
Blinken, prvi visoki američki dužnosnik koji je posjetio Kijev od početka protuofenzive u lipnju, razgovarao je u Kijevu i s ukrajinskim šefom diplomacije Dmitrom Kulebom koji je iziritiran kritikama o presporoj ukrajinskoj protuofenzivi prošli tjedan poručio kritičarama da "zašute" ili dođu sami osloboditi barem centimetar minirane zemlje.
Na sastanku s Blinkenom Kuleba je rekao da američka pomoć njegovoj zemlji nije čin "milosrđa" već omogućuje da se "zaustavi ruska agresija".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je na pitanje o Blinkenovu posjetu rekao da Moskva vjeruje da Washington namjerava nastaviti financirati ukrajinsku vojsku kako bi "vodila ovaj rat do posljednjeg Ukrajinca".
Peskov je rekao da američka pomoć za Kijev neće utjecati na tijek borbe koje Rusija redovito naziva posebnom vojnom operacijom.
Bijela kuća najavila je da će u novom paketu vojne pomoći biti isporučeni sustavi Himars, Javelins, tenkovi Abrams te drugo oružje.
Blinken je za vrijeme vožnje vlakom do Kijeva razgovarao i s danskim premijerkom Mette Frederiksenom, koja je također posjetila Kijev, piše Reuters.
Američki državni tajnik je premijerki Frederiksen zahvalio na danskoj donaciji borbenih zrakoplova F-16 za Ukrajinu i vodstvu Danske u koaliciji država koje će obučavati ukrajinske pilote, rekao je glasnogovornik State Departmenta.
Danska i Nizozemska su prošlog mjeseca najavile da će Kijevu poslati više od 60 zrakoplova F-16 američke proizvodnje čim piloti budu spremni upravljati njima, čime su postale prve zemlje koje su ponudile mlazne zrakoplove.
Američka vlada do sada je Ukrajini dala više od 43 milijardi američkih dolara u oružju i drugoj vojnoj pomoći. Novi paket sigurnosne pomoći bit će objavljen ovaj tjedan, izvijestio je Reuters u petak.
23:33
Zapad osuđuje barbarski napad na tržnici u Kostjantinivki
Ujedinjeni narodi, Europska unija, Sjedinjene Države osudili su barbarski ruski napad počinjen ranije u srijedu na tržnicu u istočnom ukrajinskom gradu Kostjantinivki koji je odnio najmanje 17 ljudskih života, a deseci su ranjeni, prenose agencije.
Najmanje 17 osoba poginulo je u ruskom napadu na istočni ukrajinski grad u srijedu, što je zasjenilo posjet američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena koji je doputovao u Kijev kako bi podržao ukrajinsku protuofenzivu protiv ruskog agresora.
Koordinatorica za humanitarnu pomoć u Ujedinjenim narodima za Ukrajinu Denise Brown osudila je u srijedu "gnjusni napad" u gradu nedaleko od bojišnice u istočnoj Donjeckoj oblasti, javlja agencija AFP.
"Gnjusni napad počinjen prije nekoliko sati na vrlo živu tržnicu u Kostjantinivki usmrtio je i ranio desetke odraslih i djece u toj zajednici teško pogođenoj ratom", napisala je te izrazila "duboku bol".
Diplomatska služba Europske unije u priopćenju je objavila da Rusija "nastavlja terorizirati ukrajinsko civilno stanovništvo" i rekla da će ljudi koji stoje iza napada odgovarati, prenosi Reuters.
Bijela kuća osudila je "brutalne ruske" napade na Ukrajinu, među kojima na Kostjantinivku.
"Ti brutalni napadi Rusije ističu koliko je potrebno nastaviti podržavati ukrajinski narod u obrani njegova teritorija", rekla je Karine Jean-Pierre, glasnogovornica američkog predsjednika Joe Bidena .
Napad na ukrajinsku tržnicu je "napad protiv čovječnosti", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
"Ovaj brutalni napad na nedužne ljude koji su mirno nabavljali namirnice na tržnici jasno pokazuje da je ruski agresivni rat protiv međunarodnog prava i čovječnosti", napisala je Baerbock na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je napad rekavši da je među poginulima i dijete, a dužnosnici su kazali da su najmanje 32 osobe ozlijeđene.
"Tko god u svijetu još uvijek posluje s bilo čime ruskim, jednostavno ignorira stvarnost. Odvratno zlo. Drska pokvarenost. Krajnja nečovječnost", objavio je Zelenskij, a prenosi agencija dpa.
Prvotno nije bilo jasno kakva vrsta projektila je pogodila tržnicu. Lokalni mediji su izvijestili o raketi S-300. Zelenski je objavio kratak video, za koji se tvrdi da prikazuje trenutak udara u četvrti prepunoj ljudi. Objavio je i fotografije oštećenih kuća, lokvi krvi na tlu i spasilaca koji pokušavaju ugasiti požare.
23:31
Blinken u Kijevu: SAD će Ukrajini poslati kontroverzno streljivo s osiromašenim uranijem
Pentagon je u srijedu najavio novi paket vojne pomoći za Ukrajinu u vrijednosti do 175 milijuna dolara, uključujući streljivo za tenkove Abrams s osiromašenim uranijem, što je prvi put da Washington Kijevu šalje kontroverznu protutenkovsku municiju.
Pentagon je u srijedu rekao da će vojna pomoć sadržavati protuoklopne sustave, sustave taktičke zračne navigacije i dodatno streljivo za raketne sustave HIMARS.
Najava se poklapa s posjetom šefa američke diplomacije Antonyja Blinkena ukrajinskom glavnom gradu Kijevu, kamo je došao iskazati podršku Ukrajini i njezinoj protuofenzivi protiv ruskih snaga koja traje tri mjeseca, no bez značajnijih pomaka.
Pomoć u vrijednosti od 175 milijuna dolara dio je većeg paketa pomoći većeg od milijardu dolara koji je Blinken najavio u Kijevu. Također uključuje preko 665 milijuna dolara vrijedne civilne i vojne sigurnosne pomoći te milijune dolara podrške za ukrajinsku protuzračnu obranu i druga područja.
Iako je Velika Britanija ranije ove godine Ukrajini poslala streljivo s osiromašenim uranijem, ovo će biti prva američka pošiljka takvog streljiva te će vjerojatno izazvati kontroverze.
Pentagon je to objavio nakon ranije odluke Washingtona da će Ukrajini poslati kazetno streljivo opasno za civile.
Uporaba streljiva s osiromašenim uranijem predmet je žestoke rasprave, a protivnici poput međunarodne koalicije za zabranu takvog oružja tvrde da postoji opasni zdravstveni rizici od gutanja ili udisanja prašine osiromašenog uranija, uključujući rak i mane kod novorođenčadi.
Osiromašeni uranij je nusproizvod obogaćivanja uranija, a koristi se za streljivo zato što mu njegova velika gustoća omogućava da s lakoćom probija zaštitnu oplatu.
18:43
Poljski general: NATO mora odlučnije odgovoriti Putinu na nuklearne prijetnje
Načelnik glavnog stožera poljskih oružanih snaga general Rajmund Andrzejczak smatra da bi NATO morao agresivnije odgovoriti na 'gangsterske' nuklearne prijetnje ruskog čelnika Vladimira Putina.
General Andrzejczak istaknuo je kako misli da Sjeverna Koreja ne može prodati oružje Rusiji bez pristanka Kine.
- Ne vjerujem da je Sjeverna Koreja dovoljno jaka ili slobodna da iznese takvu ponudu, pa možda testira našu odlučnost, pozornost i političku volju. Još je važnije što o tome ima za reći Kina, rekao je.
U ponedjeljak je Washington izvijestio da su u tijeku tajni pregovori između dviju zemalja o sjevernokorejskom slanju oružja Moskvi "aktivno" napreduju.
Po pisanju američkog lista New York Times, Kremlj od Sjeverne Koreje traži topničke granate i protutenkovske projektile, dok Kim od Putina traži naprednu tehnologiju za satelite i podmornice na nuklearni pogon, kao i pomoć u hrani.
Andrzejczak predviđa da bi Rusija mogla inicirati krizu na izborima u Poljskoj idućeg mjeseca, ali nije iznio nikakve detalje.
Upozorio je da je Rusija vrlo aktivna u Poljskoj i da traži rupe u sustavu, dodajući da se pokušava miješati u rad medija.
Poljski general je također upozorio da će Poljska, ako Ukrajina izgubi rat i Bjelorusija se nastaviti približavati Rusiji, shvatiti da neće biti dovoljno izdvajati samo 5% proračuna za obranu niti će 300.000 profesionalnih vojnika biti dovoljno.
- Ako izgubimo kredibilitet kao NATO, kao civilizacija, morate znati da nas Kina promatra. Ovo je velika igra, upozorio je.
15:19
Rumunjski ministar obrane: Dijelovi ruske bespilotne letjelice pali su na naš teritorij
Dijelovi ruske bespilotne letjelice pali su na rumunjski teritorij, rekao je u srijedu rumunjski ministar obrane Angel Tilvar, a objavila internetska stranica HotNews pozivajući se na rumunjsku televiziju Antena 3 CNN.
Ukrajina je u ponedjeljak objavila da su ruske bespilotne letjelice pale i eksplodirale na teritoriju članice NATO-a Rumunjske za vrijeme noćnoga zračnog napada na ukrajinsku lučku infrastrukturu na Dunavu, no Bukurešt je negirao da je rumunjski teritorij pogođen.
"Mogu potvrditi da su pronađeni dijelovi koji bi mogli pripadati bespilotnoj letjelici", rekao je Tilvar, a prenosi HotNews.
Dodao je da područje nije evakuirano jer ništa ne ukazuje na to da spomenuti dijelovi drona predstavljaju prijetnju.
Ministarstvo obrane, ministarstvo vanjskih poslova i predsjednik Iohannis Klaus zanijekali su izvješća o eksploziji bespilotnih letjelica na teritoriju Rumunjske. Kazali su da ruski napadi nisu prouzročili izravnu prijetnju teritoriju Rumunjske.
Od početka invazije na Ukrajinu Moskva izvodi dalekometne zračne napade na ciljeve u toj zemlji.
Od srpnja, kada je Moskva odustala od dogovora kojim je ukinuta de facto ruska blokada ukrajinskih luka na Crnome moru, Rusija je u više navrata napala ukrajinske riječne luke smještene na drugoj obali Dunava, s rumunjske strane.
14:59
Najmanje 17 mrtvih u ruskom napadu u Donjecku
Najmanje 17 ljudi, uključujući jedno dijete, ubijeno je u ruskom napadu u istočnoj Ukrajini, rekao je Volodimir Zelenski.
Predsjednik Zelenski kaže da je još najmanje 20 osoba ranjeno u napadu na grad Kostiantinivka u Donjecku.
U napadu su pogođeni tržnica, trgovine i ljekarna.
'Ovo rusko zlo mora biti poraženo što je prije moguće', zaključio je Zelenski.
06:34
Novi smrtonosni ruski napad na područje luke Izmail
Novi napad ruske bespilotne letjelice pogodio je ukrajinske lučke objekte u području Izmaila na rijeci Dunav, ubivši jednu osobu, rekao je lokalni guverner.
Luka i poljoprivredna infrastruktura oštećene su u napadu tijekom noći, kako je izvijestio Oleh Kiper, guverner regije Odesa.
Iz Moskve zasad nema komentara o prijavljenom novom napadu.
Izmail, koji se nalazi s druge strane rijeke od Rumunjske, države članice NATO-a, bio je pod napadom ruske bespilotne letjelice i ranije ovog tjedna.
Ukrajina je tvrdila da su ruske bespilotne letjelice pale na rumunjski teritorij tijekom tog napada, no Rumunjska je to demantirala.
Rusija je počela napadati ukrajinske luke nakon što je napustila sporazum UN-a koji je omogućio siguran izvoz žitarica između dviju zemalja preko Crnog mora.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika pšenice i kukuruza.
06:18
London će uvrstiti Wagner na popis terorističkih organizacija
Velika Britanija uvrstit će rusku plaćeničku skupinu Wagner na popis terorističkih organizacija, objavio je Daily Mail citirajući ministricu unutarnjih poslova Suellu Braverman.
"Wagner je nasilnička i destruktivna organizacija koja je djelovala kao vojni instrument Putinove Rusije u inozemstvu", rekla je Braverman, kako navodi britanski dnevnik.
"Dok Putinov režim ne odluči što će s čudovištem koje je stvorio, destabilizirajuće aktivnosti Wagnera nastavljaju služiti političkim ciljevima Kremlja", dodala je.
Britanska ministrica unutarnjih poslova ima ovlasti proskribirati organizaciju za koju ocijeni da je sudjelovala u terorističkom činu.
"Wagner je bio uključen u pustošenja, mučenja i barbarska ubojstva", nastavila je. "Zato smo proskribirali tu terorističku organizaciju i nastavljamo pomagati Ukrajini koliko je moguće u njezinoj borbi protiv Rusije", rekla je ministrica ocijenivši da Wagner predstavlja "prijetnju svjetskoj sigurnosti".
London je u srpnju već objavio sankcije protiv 13 pojedinaca i organizacija povezanih s Wagnerom u Africi, optužujući ih za ratne zločine.
05:26
Rumunjski predsjednik: 'Ruski napadi su vrlo blizu granice'
Napadi usmjereni na Ukrajinu dogodili su se "vrlo blizu" granice s Rumunjskom, rekao je u utorak predsjednik te članice NATO-a, dan nakon pada ruskih dronova s eksplozivom u Dunav.
"Zabilježeni su napadi 800 metara od naše granice. Dakle, to je vrlo, vrlo blizu", rekao je Klaus Iohannis na konferenciji za medije održanost luksemburškim premijerom Xavierom Bettelom.
Otkako je u srpnju izašla iz sporazuma o žita koji je omogućavao Ukrajini izvoz žitarica preko crnomorskih luka, Rusija učestalo bombardira jugozapadnu regiju Ukrajine koja graniči s Rumunjskom gdje su riječne luke preko kojih se sada odvija izvoz.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova ustvrdio da su ruske bespilotne letjelice pale i eksplodirale na rumunjskom teritoriju noći na ponedjeljak tijekom ruskog napada na ukrajinsku lučku infrastrukturu na Dunavu.
"Prema ukrajinskoj državnoj graničnoj službi, sinoć su tijekom masovnog ruskog napada u blizini luke Izmail ruski 'Šahedi' pali i eksplodirali na teritoriju Rumunjske", napisao je Oleg Nikolenko na Facebooku.
Bukurešt je "kategorički" opovrgnuo te navode putem svog ministarstva obrane koje kaže da "prati stanje u realnom vremenu".
"Nema krhotina, nema drona ili drugih komada koji su pali u Rumunjsku", ustvrdio je Iohannis. "Potpuno kontrolirano naš zračni prostor. Apsolutno smo sve provjerili i mogu umiriti stanovništvo".
"Ali da, zabrinuti smo zbog činjenice da se ti opetovani napadi događaju vrlo blizu", rekao je.
05:24
'Rusi troše granate nevjerojatnim tempom'
Bivši britanski veleposlanik u Sjevernoj Koreji John Everard rekao je za Sky News kako "Rusi troše granate nevjerojatnim tempom" te da Vladimir Putin "očajnički' treba više streljiva i oružja.
- Rusi troše granate puno brže nego što ih stignu proizvesti. Zato se sad obraćaju Sjevernoj Koreji, na koju se u bivšem Sovjetskom Savezu gledalo kao svojevrsnu sprdačinu, rekao je Everard i poručio da će Kim Jong-Un od Putina zauzvrat tražiti "puno brašna i nafte".
Pregovori o kupoprodaji oružja između Rusije i Sjeverne Koreje aktivno napreduju, rekao je pak američki dužnosnik u utorak te upozorio sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una da će njegova zemlja platiti zbog slanja oružja Moskvi, koje će upotrijebiti u Ukrajini.
Slanje oružja Rusiji "neće se dobro odraziti za Sjevernu Koreju i platit će zbog ovog u međunarodnoj zajednici", rekao je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima u Bijeloj kući.
Američki dnevnik New York Times (NYT) objavio je u ponedjeljak pozivajući se na američke i savezničke izvore da Kim planira u rujnu posjetiti Rusiju kako bi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao o mogućnosti prodaje oružja za rat u Ukrajini.
Kremlj je ranije u utorak rekao da nema "ništa za reći" vezano uz te navode. Kim očekuje da će se pregovori o oružju nastaviti, rekao je Sullivan, uključujući na razini vođa, a "možda čak i uživo".
"Nastavili smo smanjivati industrijsku bazu ruske obrane", kazao je Sullivan, dodavši da se Moskva sada okreće "bilo kojem izvoru koji mogu pronaći" za opremu poput streljiva.
"Nastavit ćemo pozivati Sjevernu Koreju da se pridržava svojih javnih obveza da neće slati oružje Rusiji koje će na koncu ubijati Ukrajince", poručio je Sullivan.
Rusija i Sjeverna Koreja nedavno su se zauzele za jačanje vojnih veza, ali Sjeverna Koreja niječe da trguje oružjem s Rusijom.
Južnokorejska novinska agencija Yonhap izvijestila je, pozivajući se na južnokorejsku obavještajnu službu, da je Šojgu tijekom posjeta Sjevernoj Koreji predložio sjevernokorejskom čelniku Kim Jong Unu da njihove zemlje održe pomorsku vježbu, zajedno s Kinom.
Šojgu je prema tim izvorima pokušao uvjeriti Pjongjang da proda topničko streljivo Rusiji.
Dužnosnik sjevernokorejskog ministarstva obrane je u studenom rekao da Pjongjang "nikada nije imao 'pregovore o naoružanju' s Rusijom" niti "planira to činiti u budućnosti".
NYT piše da bi Moskva dobila topničko streljivo i protutenkovske rakete od Pjongjanga, a Kim bi zauzvrat dobio visoku tehnologiju za satelite te za podmornice na nuklearni pogon i pomoć u hrani, prenosi agencija AFP.
Washington upozorava da bi takvi sporazumi "kršili rezolucije Vijeća sigurnosti" koje je nametnulo niz sankcija Sjevernoj Koreji.
Sjeverna Koreja izvela je šest nuklearnih pokusa od 2006. i zadnjih godina testirala je razne projektile, ali rijetko održava vojne vježbe sa svojim susjedima.
Dok je izolacija Rusije zbog njenog rata u Ukrajini rasla, Sjeverna Koreja postajala je sve važnija za Rusiju, prema političkim analitičarima.
SAD je u kolovozu uveo sankcije trima osobama koje je optužio zbog povezanosti sa sporazumima o oružju između Sjeverne Koreje i Rusije.