Uvijek je zabavno u Parizu. U Nacionalnoj skupštini pojavio se prijedlog zastupnika krajnje desnice, stranke Rassemblement National (Nacionalno okupljanje, RN) da se poništi zakon Marthe Richard iz 1946. godine kojim su zatvoreni bordeli. Predlažu da bi žene upravljale bordelima u kojima rade.
Naime, piše Le Monde, nakon što je 2016. godine donesen zakon koji kažnjava tražitelje usluga, sustav se povukao u izolaciju što dovodi u pitanje sigurnost žena.
U utorak se navršilo 120 godina od donošenja zakona o odvajanju države i Crkve (Loi du 9 décembre 1905 concernant la séparation des Églises et de l‘État) što je otvorilo društvenu raspravu o ishodima uvođenja laiciteta (laïcité).
- Njegove odredbe, koje uspostavljaju jednakost svih uvjerenja, suprotstavljaju se onima koji žele pretvoriti laïcité u oružje za poticanje sukoba. Njegovi članci, koji potvrđuju prvenstvo zakona Republike nad vjerskim propisima, suprotstavljaju se onima koji bi željeli preokrenuti tu hijerarhiju, piše Le Monde u uredničkom komentaru. France 24 upozorava da mnogi zlorabe odredbe zakona kako bi stigmatizirali muslimane, osobito na radikalno desnom krilu.
Sedlanje konja
U posjet im je došlo i hrvatsko izaslanstvo koje vodi premijer Andrej Plenković, predsjednik Emmanuel Macron morao je požuriti iz Londona da se sretnu. Gosti su bili dobra vijest, kupuju puno oružja. Predsjednik Republike Zoran Milanović odmah se oglasio kritikom jer da kad će doći to oružje. Iz njegovih riječi uvijek se nekako može razumjeti da bi sve to bilo drukčije i bolje da je on premijer, a ne predsjednik. Sedlali bi se konji.
Anušić u Parizu otkrio zašto Hrvatska kupuje oružje od Francuza, a ne od Nijemaca
Ekonomska situacija i dalje nije dobra, javni dug je na 113 posto BDP-a, a deficit iznad 5 posto, što je ozbiljno i zabrinjavajuće prekoračenje kriterija Maastrichta. Razlika u odnosu na prinose njemačkih državnih obveznica (bunds) je 0,72 posto, toliko više Pariz plaća na dug: prinos na bunds je 2,86 posto, a na francuske obveznice 3,59 posto, što ih stavlja u ravninu s talijanskim (3,57 posto) dok se grčke pomalo udaljavaju prema njemačkima (3,50 posto).
Ministar financija Roland Lescure u nedjelju zaključuje da će rast ove godine biti 0,8 posto – da, to je više nego dobra vijest u većini zemalja europodručja: SAD raste oko 2 posto. Hrvatska ima viši rast, oko 3 posto, ali i inflaciju koja ga anulira (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj procjeni u studenom 2025. ubrzala na 4,3% s 4,0% u listopadu, piše HNB).
Francuska inflacija prošle godine bila je oko dva, a u studenom 0,9 posto. “Imali smo vrlo dobro treće tromjesečje, stoga bismo stvarno trebali imati loše četvrto da bismo došli ispod 0,8 posto. Ne vjerujem da će to biti slučaj, izjavio je Lescure za LCI TV. Trgovina i ulaganja pogonili su rast u trećem kvartalu, 0,5 posto, a S&P indeks menadžera nabave porastao je u studenom na 50,4 s 47,7 iz prethodnog mjeseca - premašivši granicu od 50 koja razdvaja ekspanziju od kontrakcije prvi put otkako je Pariz bio domaćin Olimpijskih igara u ljeto 2024.
- Naša ekonomija prilično dobro odolijeva, ili barem bolje nego što smo se bojali, rekao je prošlog tjedna guverner Francuske središnje banke François Villeroy de Galhau referirajući se na tešku političku borbu vlade koja nema dostatnu podršku u Skupštini i oporbe oko donošenja proračuna. Macron je u lipnju prošle godine, nakon loših rezultata svoje stranke na europskim izborima, sazvao prijevremene izbore za Skupštinu na kojima je doživio još jači poraz koji je doveo do najrazmrvljenijeg parlamenta Pete Republike u kojem najviše zastupnika ima radikalna desnica, RN.
Premijer Sébastien Lecornu u utorak se našao suočen s novim izazovom jer je Skupština trebala glasati o Zakonu o socijalnom osiguranju, pri čemu je ishod krajnje neizvjestan, a mogao bi dovesti do nove političke krize i ostaviti zdravstvo, mirovine i socijalne naknade bez 30 milijardi eura.
Na pitanje o tome misli li da će Vlada uspjeti progurati zakon, francuska ministrica za proračun Amélie de Montchalin za televizijski kanal BFM TV u utorak kaže: ‘Ne mogu reći‘, dodajući da bi vlada mogla obećati više novca za javne bolnice kako bi pridobila suzdržane političke stranke poput Zelenih.
Vođa socijalista Olivier Faure u ponedjeljak je rekao da bi njegova stranka mogla podržati zakon nakon što je uspjela dobiti ustupke poput odgode Macronove mirovinske reforme do predsjedničkih izbora 2027. godine. Ministrica De Montchalin svjesna je da ti glasovi neće biti od pomoći jer će protiv, kako bi provocirali nove izbore, po mogućnosti skupštinske i predsjedničke, biti radikalna desnica i ljevica: Vlada ne uspijeva dobiti podršku barem jedne od te dvije skupine.
Komunisti najavljuju glas protiv
‘Visoka je vjerojatnost‘ da će komunistički zastupnici glasati ‘nadmoćno protiv‘ PLFSS-a, rekao je Fabien Roussel, nacionalni tajnik Francuske komunističke partije (PCF), jedne od najjačih u Europi. Dodatni problem je što bi republikanci, degolisti, sjena nekadašnje moći tih stranaka, mogli glasati protiv ili biti suzdržani jer tvrde da je Lecornu ponudio prevelike ustupke žrtvujući reformu mirovinskog sustava i podižući poreze kako bi zadovoljio socijaliste.
Le Monde procjenjuje da bi glasanje ipak moglo biti tijesno, a Laurent Panifous, ministar za odnose s parlamentom, objašnjava da je Zakon ‘neizbježno nesavršen za sve, ali rezultat je rada zastupnika i mora se smatrati najboljim mogućim kompromisom s obzirom na sastav Skupštine‘.
U slučaju da zakon bude odbijen, ‘deficit socijalnog osiguranja automatski bi porastao s 23 na 30 milijardi eura‘, tumači Panifous. S jedne strane bio bi to udarac na fiskalnu politiku, a s druge prouzročio ozbiljne posljedice kad je riječ o javnom zdravstvu. Suzdržani realizam Le Mondea može se objasniti sviješću političkih stranaka da bi se glasanje protiv moglo na bilo kakvim budućim izborima vratiti kaznom biračkog tijela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....