Kada je Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa i jedan od njegovih najpouzdanijih izaslanika, izašao pred novinare kako bi objavio rezultate dvodnevnih mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine u Abu Dhabiju, nije pokušavao prikriti koliko su razgovori bili teški.
– Stvarnost je takva da među stranama trenutačno nema povjerenja. Bilo je prilično teških rasprava – priznao je Kushner u razgovoru za Politico nakon završetka pregovora.
Rusko izaslanstvo, koje je predvodio savjetnik Kremlja, i ukrajinski pregovarači na čelu sa šefom obavještajne službe otvorili su gotovo sva sporna pitanja, uključujući ono najteže – sudbinu ukrajinskih teritorija koje Rusija želi zadržati pod svojom kontrolom.
No raspoloženje se tijekom dva dana osjetno promijenilo. Nakon četiri i pol sata razgovora u utorak, izvori upoznati s pregovorima opisivali su atmosferu kao konstruktivnu. U srijedu, kada je sastanak završio nakon samo dva sata, najviše što su bili spremni reći bilo je da su razgovori protekli u neutralnom ozračju.
Malo je tko u ukrajinskom izaslanstvu očekivao veliki diplomatski proboj. Najvažniji rezultat bio je načelni dogovor o razmjeni ratnih zarobljenika, potencijalno najvećoj od početka ruske invazije 2022. godine. Međutim, čak ni broj zarobljenika koji bi trebali biti oslobođeni nije konačno utvrđen.
Najteže pitanje ostalo je neriješeno
Prema Kushnerovim riječima, tijekom dvodnevnih razgovora nije bilo značajnije teme koja nije otvorena. Ipak, pitanje teritorija ostaje najveća prepreka eventualnom mirovnom sporazumu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je njegova delegacija već prvog dana ostvarila važan diplomatski uspjeh uvjerivši američke posrednike da prihvate ukrajinsku procjenu stanja na bojištu, prema kojoj Rusija kontrolira znatno manje ukrajinskog teritorija nego što Moskva tvrdi.
Američki dužnosnici privatno priznaju da su obje strane pokazale određenu fleksibilnost u razgovorima o teritorijalnim zahtjevima, ali brzog rješenja nema na vidiku.
Zelenski i dalje inzistira na tome da se o sudbini ukrajinskog teritorija može odlučivati isključivo na razini državnih čelnika. Čini se da se s takvim pristupom slažu i američki posrednici, no susret na najvišoj razini zasad je daleko.
– Jasno je da među čelnicima nema osobitog povjerenja ni međusobne naklonosti – rekao je Kushner.
Kushner i Witkoff odlaze Putinu
Najkonkretniji rezultat pregovora mogao bi biti dogovor o velikoj razmjeni zarobljenika, ali i on ovisi o odobrenju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kushner je najavio da će u četvrtak zajedno s drugim Trumpovim izaslanikom, Steveom Witkoffom, otputovati u Moskvu kako bi Putinu predstavili rezultate razgovora i pokušali postići napredak u preostalim spornim pitanjima.
– Jedna od pozitivnih stvari jest dogovor o najvećem humanitarnom oslobađanju zarobljenika. Konačne brojke trebali bismo utvrditi sutra – izjavio je.
Ukrajinski pregovarači pritom tvrde da su ruski predstavnici imali vrlo stroge upute iz Moskve, zbog čega nisu mogli samostalno pristajati na pojedine prijedloge.
Posjet Kremlju bit će važan i zbog drugog američkog cilja: uključivanja europskih predstavnika u sljedeći krug pregovora.
Kushner se nada da će Putin pristati na njihovo sudjelovanje, što bi, prema njegovoj procjeni, omogućilo znatno ozbiljniji napredak.
Nakon Moskve američki izaslanici planiraju otputovati u Dublin, gdje bi se trebali osobno sastati sa Zelenskim.
Ukrajinska strana želi što prije dogovoriti novi termin pregovora i nada se postizanju sporazuma prije kraja godine. Pritisak dodatno povećavaju ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i približavanje zime.
Amerikanci promijenili pristup
Jedna od najvažnijih promjena, piše Politico, možda se uopće nije dogodila između Moskve i Kijeva, već u Washingtonu.
Otkako se Trump vratio u Bijelu kuću, Ukrajina i njezini europski saveznici pokušavaju uvjeriti američku administraciju da ozbiljnije prihvati njihove argumente o ruskim ciljevima i europskoj sigurnosti.
Čini se da su ti napori počeli davati rezultate.
Kushner i Witkoff sada žele uključiti europske predstavnike u pregovore kako bi se otvorilo pitanje budućih odnosa Rusije i NATO-a te poslijeratnog sigurnosnog poretka na europskom kontinentu.
– Europljani moraju biti za stolom. Putinu i njegovu timu više smo puta izravno poručili da se dogovor može postići samo uz njihovo sudjelovanje – rekao je Kushner.
Prema tvrdnjama ukrajinskih pregovarača, ruski stavovi počeli su se ublažavati tek kada su Amerikanci otvorili mogućnost razgovora o širem poslijeratnom uređenju.
Promijenio se i američki odnos prema ukrajinskoj delegaciji.
Prije samo nekoliko tjedana Trump je, nakon sukoba sa Zelenskim oko ukrajinskih kritika njegova dogovora s Putinom o dizelskom gorivu, ljutito zahtijevao smjenu ukrajinskog predsjednika. Tada je tvrdio da je ruska strana u pregovorima bila korektna.
Kushner sada bira znatno drukčije riječi.
Pohvalio je ukrajinske pregovarače zbog njihove odlučnosti, konstruktivnosti i napora uloženih tijekom razgovora u Abu Dhabiju. Ukrajinci su, s druge strane, izrazili zahvalnost američkim posrednicima.
Europa dobiva mjesto za stolom, ali pojavljuje se novi problem
Europske države mjesecima su strahovale da će Washington i Moskva pregovarati o budućnosti europske sigurnosti bez njihova sudjelovanja.
Sada se otvara mogućnost da prvi put izravno sudjeluju u razgovorima s Rusijom i Ukrajinom, pod uvjetom da Putin na to pristane.
Međutim, pojavilo se pitanje tko bi Europu uopće trebao predstavljati.
Zelenski smatra da europske države trebaju imenovati jednog pregovarača, pri čemu Kijev želi sudjelovati u izboru. Ukrajinski predsjednik očekuje da Europa odluku donese do kraja mjeseca.
Dosadašnji pristup teško bi se mogao opisati kao jedinstven. Na marginama pregovora u Abu Dhabiju bili su predstavnici Europske komisije, Europskog vijeća, NATO-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije.
Kushner je diplomatski pohvalio takvu zastupljenost, ali je potom iznio znatno zanimljiviju ocjenu.
– Kada bi Europa uspjela odrediti jednu osobu koja bi govorila u njezino ime, to bi bilo veće postignuće od uvjeravanja Rusa da je uključe u pregovore – poručio je.
Nijemci upozoravaju na rusku zamku
Iako uključivanje Europe predstavlja važan diplomatski pomak, ono otvara i potencijalno opasno pitanje: koliko će mirovni sporazum za Ukrajinu biti povezan s promjenama šireg europskog sigurnosnog sustava, čiji je temelj NATO.
Europske države godinama inzistiraju na snažnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu kako bi se spriječila nova ruska agresija nakon završetka rata.
Američki dužnosnici razmatraju mogućnost kolektivnog obrambenog aranžmana za Ukrajinu nalik NATO-ovu sustavu, pri čemu bi i sam Savez mogao imati određenu jamstvenu ulogu.
No redoslijed pregovora mogao bi biti presudan.
Europske vlade spremne su razgovarati o širem sigurnosnom poretku i ruskim zahtjevima, ali ne žele pristati na promjene postojećeg sustava prije nego što se postigne mir u Ukrajini.
Kushner tvrdi da je američki cilj istodobno pronaći rješenja za sva otvorena pitanja.
– Provedba poslijeratnih sigurnosnih aranžmana neće početi dok ne postoji sporazum o teritoriju i svim ostalim bilateralnim pitanjima – objasnio je.
Takav pristup mogao bi odgovarati europskim interesima, ali pojedini dužnosnici upozoravaju da su svi dogovori postignuti na pregovaračkoj razini privremeni i da se politička situacija može promijeniti nakon samo jednog razgovora Putina i Trumpa.
Posebno su skeptični njemački dužnosnici uključeni u pregovarački proces.
Jedan od njih, koji je za Politico govorio pod uvjetom anonimnosti, izjavio je da u cijelom procesu vidi vrlo malo mogućnosti za pozitivan ishod.
Prema njegovoj procjeni, riječ je o ruskoj zamci čiji je cilj stvoriti privid da je Moskva doista spremna na mir.
– Europljani samo pokušavaju preživjeti sve ovo – zaključio je njemački dužnosnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....