MASOVNO SE BUNE

Politico: Bugarska je u strahu zbog uvođenja eura. Hrvatska ima jedan savjet za njih...

Hrvatska je nakon uvođenja eura zabilježila rast BDP-a i plaća, unatoč početnom nezadovoljstvu građana, navodi Politico

Prosvjedi u Bugarskoj

 Nikolay Doychinov/Afp
Hrvatska je nakon uvođenja eura zabilježila rast BDP-a i plaća, unatoč početnom nezadovoljstvu građana, navodi Politico

Svi bugarski euroskeptici trebali bi se malo opustiti. Barem tako savjetuje Hrvatska, posljednja zemlja koja je usvojila jedinstvenu valutu još 2023. godine, piše u svojoj analizi Politico.

Tisuće Bugara izašle su na ulice otkako je Europska komisija odobrila ulazak Bugarske u eurozonu od sljedeće godine, strahujući da će život zbog toga postati znatno skuplji.

Politico podsjeća da je Hrvatska euro uvela u siječnju 2023., usred već postojeće inflacijske krize. Cijene su rasle, tržište je bilo nestabilno, a ljudi oprezni. Inflacija je u nekim trenucima prelazila 13 posto, što je izazvalo val nezadovoljstva i sumnji. Mnogi su vjerovali da je upravo euro uzrok svega.

Hrvatska i Bugarska, dvije najsiromašnije članice Europske unije, zajedno su ušle u čekaonicu za euro još sredinom 2020. godine. Godinama prije toga obje su uspješno držale inflaciju pod kontrolom, na razinama sličnim ili nižim od prosjeka eurozone. No, serija globalnih kriza koja je uslijedila brzo je promijenila okolnosti.

„Bili smo jedina zemlja koja je ušla u eurozonu usred ozbiljnih inflacijskih pritisaka“, prisjeća se ekonomist Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U to vrijeme, krajem 2022. i početkom 2023., Hrvatska je bilježila najviše stope inflacije još od ratnih devedesetih. Tržište je bilo uzdrmano, energenti skupi, a cijene su divljale.

image

Prosvjedi u Bugarskoj

Nikolay Doychinov/Afp

U Hrvatskoj su strahovi od rasta cijena dijelom bili opravdani. Ekonomist Fran Galetić podsjeća na iskustvo Slovenije, koja je 2007. nakon prelaska na euro u manje od dvije godine zabilježila skok cijena od devet posto. Hrvatska se željela zaštititi: uvela je mjere informiranja i dvojno iskazivanje cijena, no tržište je i dalje radilo po svom. Cijene su, osobito u uslužnim djelatnostima, rasle znatno brže od prosjeka eurozone.

Vlada je naknadno proširila mjere kontrole cijena koje su već bile uvedene zbog energetske krize. Iako su službeno predstavljene kao zaštita od udara na standard, građani su ih doživjeli i kao nužan odgovor na poskupljenja povezana s uvođenjem eura. “Ljudi su te mjere vidjeli i kao neku vrstu tampon-zone,” kaže Sorić.

Euro se pokazao kao pun pogodak

Ipak, usprkos početnoj zbunjenosti i bijesu, rezultati nisu izostali. Gospodarstvo je brzo pokazalo otpornost. Hrvatska je 2023. zabilježila jedan od najjačih rasta u cijeloj Europskoj uniji, s rastom BDP-a od 3,8 posto. Nezaposlenost je pala na povijesni minimum, a plaće su, u prosjeku, porasle za više od 30 posto.

Turizam, koji čini petinu BDP-a, bilježi značajan rast. U tri godine cijene u turizmu skočile su za čak 50 posto, znatno više nego u Španjolskoj ili Grčkoj. No, to se ne pripisuje euru, već tržištu koje se oporavlja nakon pandemije.

Na tehničkoj razini, koristi su još konkretnije. Nema više mjenjačkih provizija, nema zaokruživanja kod transakcija. Hrvatska narodna banka procjenjuje da se na tim troškovima godišnje uštedi oko 160 milijuna eura. Povjerenje ulagača poraslo je, a država se danas zadužuje gotovo pod jednakim uvjetima kao Njemačka. Hrvatska je, ukratko, postala pouzdanija i stabilnija na financijskom tržištu.

Uspješnija je postala i u povlačenju europskog novca. Prema procjeni rejting agencije Fitch, Hrvatska bi do sredine 2026. mogla iskoristiti svih 4,5 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

“Unatoč izazovnim okolnostima, Hrvatska je osjetila sve glavne prednosti članstva u eurozoni,” istaknula je Ana Šabić iz Hrvatske narodne banke. No, naglašava da se takav rezultat ne događa sam od sebe – ključ je bio u dobroj pripremi, jasnoj podjeli zadataka i koordinaciji među svim uključenima.

Bugarska ima prednost

Bugarska u eurozonu ulazi iz povoljnije pozicije. Inflacija je niža, tržište mirnije, a hrvatsko iskustvo joj je doslovno nadohvat ruke. Vlada planira uvesti obvezno prikazivanje cijena u eurima i leva od srpnja, mjesecima prije samog prelaska, kako bi građani imali dovoljno vremena da se priviknu.

Ako nadzor nad eurom bude ozbiljan, a komunikacija s građanima iskrena i jasna, Bugarska bi mogla proći znatno bezbolnije od Hrvatske. Bez obzira na početne strahove, za nekoliko godina i Bugarska bi mogla govoriti iz vlastitog iskustva. Euro nije problem ako mu se pristupi pametno i na vrijeme, zaključuje Politico.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. studeni 2025 18:41