PROTIV COSTINOG PLANA

Politico: Orban bi mogao dobiti neočekivanog saveznika u pokušaju da spriječi ulazak Ukrajine u EU - Hrvatsku

Costa je kod europskih čelnika lobirao da pronađu način kako bi se zaobišlo mađarsko protivljenje pridruživanju Ukrajine EU

 Andrej Plenković i Viktor Orban 

 Patrik Macek/avalon/profimedia/Patrik Macek/avalon/profimedia
Costa je kod europskih čelnika lobirao da pronađu način kako bi se zaobišlo mađarsko protivljenje pridruživanju Ukrajine EU

Mađarski premijer Viktor Orban, koji pokušava spriječiti Ukrajinu u pridruživanju Europskoj uniji, mogao bi u tom pokušaju dobiti podršku i od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, ali i Hrvatske piše Politico.

Uoči današnjeg okupljanja čelnika EU u Kopenhagenu, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je kod europskih čelnika lobirao da pronađu način kako bi se zaobišlo mađarsko protivljenje pridruživanju Ukrajine EU.

Kako je Politico izvijestio u ponedjeljak, Costa je ponudio promjenu pravila EU kako bi se omogućio početak formalnih pregovora o pristupanju nakon odobrenja kvalificirane većine čelnika, a ne jednoglasnim pristankom, što je bio slučaj dosad.

No, njegov se plan pokazao kontroverznim. Orban, europski čelnik koji je najbliži ruskom predsjedniku Putinu, ujedno i najviše neprijateljski nastrojen prema Ukrajini, sada na svojoj strani ima i druge europske čelnike, čiji su motivi uglavnom obrana svojeg prava veta.

Nekoliko zemalja EU sada se protivi Costinom planu: Francuska, Nizozemska i Grčka, a malo je vjerojatno da će ga odobriti i Danska. U tim zemljama vlada zabrinutost da bi se promjenom pravila pristupanja ograničila njihova sposobnost blokiranja kandidatura za članstvo koje smatraju problematičnima. Grcima je, na primjer, važno pokazati da mogu održati pregovore o članstvu Turske, baš kao što Bugari žele moći povući crtu oko Sjeverne Makedonije, a Hrvati blokirati Srbiju, piše Politico.

Costin bi prijedlog tako otvorio put ne samo za Ukrajinu, već i za Moldaviju, jer su kandidature tih dviju zemalja povezane.

Taj će prijedlog biti na stolu danas u Kopenhagenu, zajedno s još jednim prijedlogom o korištenju zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini.

Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je za Politico da podržava svaki pokušaj ubrzanja procesa.

- Svaki mehanizam donošenja odluka koji daje veću fleksibilnost i manje mogućnosti blokiranja osobno pozdravljam, a nikad više nego sada s Ukrajinom, rekao je.

Ipak, oni koji se protive Costi i Stubbu mogli bi se sada pokazati prejakima.

- Ako se provodi glasovanje kvalificiranom većinom [kako bi se ubrzao proces pristupanja], postoji vrlo velik rizik da proces bude izuzetno politiziran, kažu visoki diplomati EU pod uvjetom anonimnosti za Politico.

Još je veći izazov što bi se, kako bi se promijenila pravila, svih 27 zemalja članica, uključujući Mađarsku, moralo složiti. Jedan dužnosnik francuskog predsjedništva kaže da to nije moguće.

Zalaganje za Ukrajinu

Ursula von der Leyen je više puta izjavila da Ukrajina pripada EU-u, tvrdeći da bi Kijev mogao postići punopravno članstvo u skupini od 27 članica do 2030. ako nastavi s pravosudnim i gospodarskim reformama.

Kijev je proveo pravosudne reforme i vodio je opsežne razgovore s kolegama u Bruxellesu, ali pravno gledano, pregovori još nisu započeli zbog toga što prema trenutnim pravilima Mađarska može blokirati formalne razgovore.

Isto je i s Moldavijom jer je njezina kandidatura vezana uz kandidaturu Ukrajine, što znači da ne može napredovati sve dok kandidatura Ukrajine ostaje blokirana.

Costina ideja je uvesti glasovanje kvalificiranom većinom u međufazama kako bi se mogao postići napredak, čak i ako se mali broj zemalja protivi. Konačni pristup EU i dalje bi bio nemoguć bez jednoglasnog odobrenja.

Orbanovi saveznici

Grčka se dugo protivila kandidaturi Turske za članstvo u EU, smatrajući je sigurnosnom prijetnjom. Atena se na svoj veto oslanja kao na jamstvo da se Ankara nikada neće pridružiti EU, čak iako je njezina kandidatura, pravno gledajući, na čekanju.

I Pariz se ranije protivio pristupanju Turske EU, a Macron je turskom predsjedniku 2018. godine rekao da nema šanse za napredak kandidature Ankare.

Ista je situacija i kada je riječ o Bugarskoj, koja želi blokirati ulazak Sjeverne Makedonije, ili o Hrvatskoj, koja se protivila ulasku Srbije.

- Očito Mađari blokiraju Ukrajince. Ali to nije sve. Bugari žele blokirati Makedonce, Hrvati Srbe, Grčka i Cipar ne žele da se Turska približi EU..., rekao je prvi diplomat EU-a.

Politico piše da se u javnosti čelnici EU-a mogu protiviti mađarskoj blokadi Ukrajine, no iza zatvorenih vrata mnogi to smatraju prikladnim pokrićem za vlastite zahtjeve.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. prosinac 2025 10:07