Nastavljeni su radovi na plinovodu u Danskoj koji će Poljsku povezati s norveškim plinskim poljima te tako pomoći Varšavi da smanji ovisnost o ruskom uvozu. Radovi su obustavljeni u svibnju zbog problema oko ekološke dozvole, piše Euronews.
No tjedan dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, danske vlasti, koje su bile zabrinute zbog utjecaja ovog projekta na miševe i šišmiše koji žive na ovom području, dopustile su nastavak radova.
- Očekivali smo da će uskoro biti odobren nastavak radova, ali je rat to pitanje, naravno, učinio hitnijim, rekla je Trine Villumsen Berling, istraživačica s Danskog instituta za međunarodne studije.
Plinovod dug 900 kilometara, koji se počeo graditi 2018., s radom bi trebao započeti u listopadu, a potpuno operativan trebao bi biti od 1. siječnja 2023.
- Važno je da u danskom sustavu imamo plin, ali i da pomognemo plinskom sustavu naših dobrih prijatelja i susjeda, Poljaka, rekao je za AFP Soren Juul Larsen, voditelj projekta u danskom mrežnom operateru Energinet.
Ruski Gazprom isporučuje polovicu od 20 milijardi kubnih metara plina u Poljskoj, ali dugoročni ugovor istječe krajem ove godine i Varšava ga ne planira obnoviti. Poljska namjerava zamijeniti te zalihe pošiljkama putem "Baltic Pipea".
No iako se radi o dobroj vijesti za Varšavu, ona bi mogla zakomplicirati opskrbu ostatku Europe.
Ovaj bi projekt trebao pomoći Poljskoj, ali mogao bi dovesti do smanjenja izvoza plina iz Norveške u Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku, rekao je Zongqiang Luo, stručnjak iz analitičke firme Rystad.
Osim toga, ugovori između Rusije i europskih dobavljača vrijede još 10 do 15 godina napominje Luo. S druge strane, europski šefovi tvrde da bi se Europa mogla riješiti ruskog plina "dosta prije 2030. godine".
Norveška, drugi najveći dobavljač plina u Europi nakon Rusije, proizvodi punim kapacitetom i plin koji stigne u Poljsku stoga se više neće prodavati u zapadnoj Europi.
Pored toga, očekuje se da će plinovod koji povezuje Poljsku s terminalom za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Litvi, pod nazivom GIPL, biti otvoren 1. svibnja. GIPL će omogućiti Poljskoj da poveća uvoz LNG-a i da isporučuje plin u baltičke zemlje.
Taj plinovod, projektiranog kapaciteta 2,4 milijarde kubičnih metara plina godišnje u oba smjera, financirala je Europska unija kako bi pomogla Poljskoj i baltičkim državama u povećanju sigurnosti opskrbe.
S Norveškom na punom kapacitetu, sve manji broj nalazišta u Ujedinjenom Kraljevstvu i Nizozemskoj te nepoželjnom Rusijom, Europa pokušava pronaći nove izvore plina. Opcija je ukapljeni prirodni plin koji se može transportirati brodom, a koji dolazi iz Sjedinjenih Država, Katara ili Afrike.
No njegov uvoz zahtijeva izgradnju terminala ili barem kupnju plutajućih skladišta za uvezeni plin.
S obzirom na to da je obustavljena izgradnja Sjevernog toka 2, Njemačka je hitno pokrenula tri projekta za izgradnju LNG terminala, što se do sada smatralo neprioritetnim. Jedan bi mogao biti spreman za zimu 2023./24., a druga dva ne prije 2026. godine.