Rusija je u noći s utorka na srijedu izvela najgoru provokaciju u odnosu na neku članicu NATO saveza. I to ne u nekoj od realno slabih baltičkih država, nego se odlučila za Poljsku.
Poljska je potvrdila da je više od deset dronova ušlo u njezin zračni prostor tijekom napada na Ukrajinu. Oni koji su predstavljali neposrednu prijetnju bili su oboreni, a u akciji je sudjelovalo i nekoliko nizozemskih F-35 borbenih aviona. U regiji Lublin jedan dron pogodio je kuću, ali nije bilo ozlijeđenih, dok je u mjestu Wyryki, u istočnoj Poljskoj, dron pogodio stambenu zgradu na kojoj je oštećen krov, ali također nije bilo ozlijeđenih.
Poljski premijer Donald Tusk je u Sejmu govorio o "neviđenom kršenju poljskog zračnog prostora i povezanom riziku, uključujući rizik otvorenog sukoba". Tusk je potom iznio najnovije informacije o prisutnosti ruskih dronova u Poljskoj. "Jučer u 22.06 sati vojska je primila prve informacije o pokretanju masovnog zračnog napada na Ukrajinu. U tome ne bi bilo ništa izvanredno da nije razmjera ovog napada", rekao je Tusk.
Premijer je dodao da je, kao odgovor na te informacije, operativno zapovjedništvo povećalo spremnost svojih snaga i resursa. Prvo kršenje poljskog zračnog prostora zabilježeno je oko 23.30 sati. Posljednje oko 6.30 sati. "To daje ideju o razmjerima ove operacije. Trajala je cijelu noć", rekao je premijer.
Smjer dolaska
"Ono što je novo, u najgorem smislu riječi, jest smjer iz kojeg su dronovi došli, a to je Bjelorusija. Činjenica da su dronovi koji su izravno ugrožavali našu sigurnost oboreni je, naravno, uspjeh za našu i NATO-ovu vojsku, ali to također mijenja političku situaciju. Stoga su savezničke konzultacije poprimile oblik formalnog zahtjeva za aktiviranje članka 4. Sjevernoatlantskog ugovora", rekao je Tusk.
Članak 4. NATO-saveza predviđa da svaka članica može zatražiti hitne konzultacije s ostalim saveznicima ako smatra da je njezina sigurnost, teritorijalni integritet ili politička neovisnost ugrožena. Vijeće NATO-a tada se sastaje kako bi zajednički procijenilo situaciju i dogovorilo moguće odgovore, bilo diplomatske, vojne ili druge prirode. Za razliku od Članka 5., Članak 4. ne podrazumijeva automatsku vojnu reakciju, već otvara prostor za politički dijalog i koordinaciju.
Ovaj je mehanizam u 76-godišnjoj povijesti NATO-a korišten svega sedam puta, i to svaki put u 21. stoljeću. Poljska i druge istočnoeuropske članice pozvale su se na njega nakon ruske aneksije Krima 2014. i ponovno nakon početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Poljska politička scena duboko je međusobno posvađana, ali prema Rusiji svi su ujedinjeni: predsjednik Karol Nawrocki i premijer Tusk, vlast i oporba. Za sve Poljake, Rusija je bila i ostala glavna prijetnja, a sada se to potvrdilo.
Kao što se moglo očekivati, Rusi su demantirali. Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Sergej Andrejev je za RIA Novosti izjavio da Varšava, iako je više puta optužila Moskvu za kršenje njezina zračnog prostora, nikada nije pružila nikakve dokaze.
Međutim, prema riječima obrambenog stručnjaka Jarosława Wolskog, kršenje poljskog zračnog prostora ruskim dronovima bila je nuspojava "velikog zračnog i raketnog napada na Ukrajinu, a Rusi su namjerno postavili rutu leta kroz Poljsku". Dodao je da je "ovo očiti test poljskih oružanih snaga i čitavog lanca donošenja odluka od vlade preko Ministarstva nacionalne obrane do pilota i protuzračnih jedinica". Jarosław Wolski također je izjavio da činjenica da su dronovi oboreni ukazuje na to da su neki od njih "očito letjeli prema većim gradovima poput Zamošća ili Tomaszówa Lubelskog".
"Vjerujem da ovo nije nesreća, kvar ili rezultat elektroničkog ratovanja bespilotnih zrakoplova, već namjerno programiranje rute od strane Rusa kako bi letovi iznad našeg teritorija zaobišli ukrajinsku protuzračnu obranu i elektroničko ratovanje. Ova odluka donesena je u Rusiji na političkoj razini kao dio odgovora na zatvaranje granice s Bjelorusijom i kao dio eskalacije oko vježbi ZAPAD ", napisao je Jarosław Wolski.
Pojedinačni incidenti
Ovo nije prvi incident, ali prijašnji su bili pojedinačni. Još krajem 2022., krstareća raketa lansirana tijekom ruskog napada na Ukrajinu doletjela je u Poljsku i pala u šumu koja se nalazi oko 16 kilometara od centra za obuku NATO-a.
Pojedinosti o projektilu ostale su nepoznate javnosti sve do travnja, kada je jedan konjanik pronašao njegove dijelove u šumi blizu grada Bydgoszcza, gdje se nalazi sjedište Centra za obuku združenih snaga Sjevernoatlantskog saveza. Iako je poljska vlada odbila otkriti čija je to raketa, sigurnosni analitičari i zapadni dužnosnici smatraju da dokazi upućuju da se radi o krstarećem projektilu KH-55 koji je Rusija koristila da prevari ukrajinske sustave protuzračne obrane.
Prije tri tjedna, 20. kolovoza ruski dron srušio se u selu Osiny nakon što je neotkriveno preletio 100 kilometara u poljskom zračnom prostoru. Iako puno ulaže u modernizaciju i opremanje vojske, Poljska ima samo jedan sustav protiv dronova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....