OČAJ U MOSKVI

‘Posve smo izolirani i nemamo pojma što će Putin učiniti. J*** sve ovo, bježim u Armeniju!‘

Građani i poslovni ljudi u Rusiji očajni su jer sankcije Zapada upropaštavaju valutu, a njima se život preko noći okrenuo naglavce

Redovi pred bankom u Rusiji

 Michal Cizek/AFP

Dok su se tržišta u ponedjeljak otvarala u panici, mnogi Rusi u Moskvi požurili su na bankomate i šaltere kako bi podignuli svoju ušteđevinu prije nego što šteta postane još veća.

"Kažu da imaju dolare pa sam odmah došao ovdje", rekao je 32-godišnji Aleksej Presnjakov, ukazujući na aplikaciju za rusku Tinkoff banku i nadajući se da može povući čvrstu valutu. U redu je stajalo oko 20 ljudi. "Jučer je (tečaj) bio 80 (za dolar). Danas je 100 ili 150". "Upravo sam donio spontanu odluku da ću danas tražiti (slobodno na poslu) i obilaziti okolo dok ne izvadim sav svoj novac", rekao je. "Prije je vrijedio nulu".

U roku od nekoliko minuta, međutim, kroz red je proputovala neželjena rečenica: dolara je nestalo. Gotovo polovica ljudi je otišla. "Kome trebaju rublje?", komentirala je sarkastično jedna žena dok je odlazila, prenosi The Guardian.

'Promijenjena ekonomska stvarnost'

Od trgovačkih centara do korporativnih dvorana za sastanke, Rusi su u ponedjeljak pokušavali pronaći uporište u, kako je Kremlj to opisao, "promijenjenoj ekonomskoj stvarnosti" s kojom se zemlja suočava nakon sankcija ruskoj središnjoj banci i drugim ključnim financijskim institucijama. Pojavili su se svi znakovi da se događa nešto izuzetno - Moskovska burza, najveća ruska burza, zaustavila je trgovanje do 5. ožujka.

S obzirom na zamrznute rezerve, središnja banka najavila je da će više nego udvostručiti svoje glavne kamatne stope na 20 posto, najviše u ovom stoljeću, te prisiliti velike izvozne kompanije, uključujući energetske divove poput Gazproma i Rosnjefta, da prodaju 80 posto svojih prihoda u stranoj valuti, kupujući rublje kako bi potpomogli održanje tečaja.

No, to je samo malo smirilo istrošene živce u trgovačkom centru Metropolis u Moskvi, gdje su Rusi žurili pretvoriti svoj novac u robu široke potrošnje prije nego što cijene skoče. U jednoj popularnoj trgovini elektronikom, jedan je zaposlenik rekao da su cijene iPhonea u rubljama "za sada iste", ali da bi se "mogle promijeniti svakog trenutka". "Ja bih kupio sada", rekao je.

image

Elvira Nabiullina svjesna je težine situacije, dok trpi kritike zbog odluka središnje banke

Aleksey Nikolskyi/AFP

I ako je na ulicama vladao šok, onda je raspoloženje u poslovnoj zajednici bilo još tmurnije. Nekoliko vlasnika srednje velikih tvrtki izjavili su kako je invazija te potom izolacija Rusije preko noći učinila njihovo poslovanje neisplativim.

Jedan je vlasnik tvrtke za reklamne usluge sa 100 zaposlenih, rekao je jučer da će tijekom dana svojim zaposlenicima najaviti da odlazi iz zemlje u Armeniju sa suprugom i dvojicom sinova. "Reći ću im da ulazimo u krizu kakvu nikad prije nismo doživjeli", rekao je. "To je kao da letite u avionu bez motora ili su motori u plamenu".

Posao njegove tvrtke, koja ima ugovore s međunarodnim brendovima poput Pepsija te proizvođače automobila poput Volkswagena, još u siječnju, rekordnom mjesecu za njih, cvjetao je. Sada se mnogi od tih brendova povlače s ruskog tržišta, a posao se naglo smanjivao.

'Nemamo je***** pojma što će Putin sljedeće učiniti'

Još jedan vlasnik tvrtke sa stotinama zaposlenih u industriji hrane i pića te turizmu, smatrao da će ostati u mraku u budućnosti pod Vladimirom Putinom. "Nemamo je***** pojma što će sljedeće učiniti", rekao je. "Nitko u poslovnoj zajednici više nema pojma. Svi su potišteni. Ovdje sam iskusio toliko ekonomskih kriza, a pandemija je posljednja. Ali uvijek je postojao razlog da se čovjek nastavi boriti za svoj posao. Sada više ne vidim svjetlo na kraju tunela. Čak i ako se postigne mir, šteta je učinjena. Kako sad to preokrenuti?", pita se.

U ponedjeljak se moglo osjetiti da kriza prelazi točku bez povratka, dok su ruski bombarderi počeli s letovima iznad Ukrajine, a raketno topništvo počelo pucati na naseljene četvrti Harkiva, grada s više od milijun stanovnika.

"Kada bih sada mogao napustiti Rusiju, otišao bih. Ali ne mogu dati otkaz", kaže u utorak Andrej, stanovnik Moskve. Andrej si ne može priuštiti hipoteku u Moskvi sada kada su kamate povećane, prenosi BBC.

Obični Rusi suočavaju se s time da im je ušteđevina doslovno zbrisana. Njihovi životi su već posve poremećeni. Sankcije protiv nekih ruskih banaka uključuju 'zbogom' Visi i Mastercardu, a time i Apple Payu i Google Payu.

Darija, 35-godišnja project menagerica u Moskvi, rekla je kako to znači da ne može koristiti niti metro. "Uvijek plaćam telefonom, ali jednostavno nije išlo. Bilo je još ljudi s istim problemom. Ispostavilo se da barijerama u metrou upravlja VTB banka koja je pod sankcijama i ne može prihvatiti Google Pay i Apple Pay. Umjesto toga, morala sam kupiti kartu za metro, rekla je. "Nisam mogla ni platiti u trgovini danas, iz istog razloga".

Čini se da su čak i vrhunski ruski poslovni ljudi, uključujući moćne oligarhe, uznemireni nestabilnošću koja je stigla s invazijom, kao i izvanrednim mjerama koje se poduzimaju kako bi se poduprla rubalj.

image

Redovi pred bankom u Rusiji

Denis Lovrovic/AFP

Milijarder Oleg Deripaska pozvao je na mir "što je brže moguće" u Telegramu u nedjelju. U ponedjeljak je napao odluku središnje banke o povećanju kamatnih stopa, ciljajući na dugogodišnju suparnicu Elviru Nabiullinu, čelnicu Središnje banke. "Povišena stopa, obvezna prodaja deviza... ovo je prvi test o tome tko će zapravo biti odgovoran za ovo", napisao je Deripaska. "Doista želim pojašnjenja i razumljive komentare o ekonomskoj politici u sljedeća tri mjeseca", kaže Deripaska.

Do večeri su kao odgovor stigle još rigoroznije mjere, uključujući stroga ograničenja prijenosa novca u inozemstvo. To je objavljeno nakon sumornog sastanka gospodarskih dužnosnika i Vladimira Putina, koji je izjavio da je sankcije uvelo zapadno "carstvo laži".

'Više nismo članovi međunarodne zajednice'

Za mnoge Ruse, koji su se osjećali Europljanima s obzirom na to koju su hranu jeli i način na koji su živjeli, bilo je jasno da je ponedjeljak značio trenutak kada je rat došao kući. "Mislim da će se ljudi bojati trošiti novac", rekao je jedan vlasnik restorana i turističkih tvrtki. "Napustili smo komunizam prije 30 godina, navikli smo da uživamo u mnogim udobnostima koje se viđaju i na Zapadu. Sav taj napredak sada može nestati. Više nismo članovi međunarodne zajednice".

Rusija će se suočiti s kolapsom svog gospodarstva kao rezultatom zapadnih sankcija kojima se kažnjava Moskva zbog invazije na Ukrajinu, izjavio je u utorak francuski ministar financija Bruno Le Maire.

"Isporučit ćemo potpuni ekonomski i financijski rat protiv Rusije", rekao je Le Maire radiju France Info. "Isprovocirat ćemo kolaps ruske ekonomije", dodao je.

Zapadne sankcije protiv Rusije razorne su i imaju neposredan učinak koji će vrlo brzo osjetiti milijuni Rusa, a Rusija ih neće moći dugoročno podnijeti bez značajnog pada životnog standarda stanovništva, piše u kolumni objavljenoj na internetskim stranicama popularne neovisne moskovske radio postaje "Eho Moskve" ekonomist Konstantin Sonin.

Sonin je profesor na katedri za javne politike Harris University-a of Chicago, gostujući profesor na Višoj ekonomskoj školi u Moskvi te suradnik u Centru za istraživanje ekonomske politike u Londonu i vanjski suradnik na Institutu za ekonomije tranzicije u Stockholmu.

On smatra da je ekonomski odgovor na vojne akcije koje je pokrenula Rusija protiv Ukrajine vrlo brz. U svim prethodnim epizodama, kada su Rusiji uvođene "nekakve ekonomske sankcije", glavni cilj je bio dugoročno promijeniti njezino ponašanje. Posljedice sankcija nisu se odmah osjetile, nego su se postupno gomilale. No sankcije koje su krajem veljače uveli SAD, Velika Britanija i EU imaju drugačiji cilj - zaustaviti, u stvarnom vremenu, bombardiranje Kijeva, Harkiva i drugih ukrajinskih gradova te napredovanje ruskih vojnika. Te su sankcije, uz dugoročne posljedice, sračunate na izravan, neposredan učinak, kaže Sonin.

Dugoročne posljedice

Zamrzavanje imovine središnje banke, isključenje Rusije iz SWIFT sustava, sankcije protiv Sberbanke i VTB-a, zaustavljanje letova za Europu i otkazivanje ugovora o leasingu primjeri su sankcija koje bi odmah trebale biti vidljive milijunima Rusa, dodaje.

image

Redovi pred bankom u Rusiji

Denis Lovrovic/AFP

Navodi da su izravne posljedice uvedenih sankcija već vrlo vidljive: dolar je početkom veljače koštao 75 rubalja, prvih dana rata 90-100 rubalja, a nakon objave zamrzavanja imovine središnje banke dostigao je 120 rubalja.

Tu su i dugoročne posljedice - ograničenja u financijskoj sferi za državu, privatne banke i tvrtke, zabrana uvoza naprednih tehnologija Rusiji ne ostavljaju nikakvu šansu za održivi gospodarski razvoj, kategoričan je Sonin. "Jednostavno nema primjera iz novije povijesti kada bi se neka država razvijala u uvjetima slične ekonomske izolacije. Svi slučajevi trajnog rasta dogodili su se u pozadini povećane otvorenosti, financijske integracije i međunarodne trgovine", kaže on.

Dodaje kako sadašnji ruski "izolacionistički porivi" mogu odvesti u zaborav fantastične prednosti koje su međunarodna trgovina i integracija u svjetski gospodarski sustav donijele Rusiji prije trideset godina, nakon ekonomske katastrofe SSSR-a.

"Tijekom tih desetljeća zemlja je prevladala značajan dio zaostatka, kako u tehnološkoj sferi tako i u sferi potrošnje. Reforme koje su omogućile ulazak strane robe, tehnološkog razvoja, novih organizacijskih praksi u zemlju nisu bile lake (...). No, sada bi Rusiji mogle biti potrebne godine složenih, bolnih reformi, kako bi ponovno stekla priliku za gospodarski razvoj i postigla ukidanje sankcija uvedenih prije nekoliko dana, osim ako se ne ostvari još tragičniji scenarij – scenarij ekonomske katastrofe nalik događajima iz 1990. - 1991.

"Prije nekoliko dana bih takav scenarij nazvao nezamislivim, a sada je malo vjerojatan, ali velika je to razlika "nezamislivo" i "malo vjerojatno". U svakom slučaju, to će biti moguće samo ako partner Zapada u tim pregovorima bude novi, drugačiji politički režim, kao što je to bio slučaj nakon 1991. godine", kaže Sonin.

Izgledi za embargo ovise o daljnjim žrtvama

Prije samo tjedan dana embargo na prodaju nafte ili plina, potpun ili djelomičan, činio se jednostavno nemogućim, kaže Sonin, no napominje da i ta opcija sada nije isključena.

"Koliko god jezivo zvučalo, izgledi za embargo ovise o razmjerima daljnjih žrtava među ukrajinskim civilima. Ako se umjesto povlačenja trupa i sklapanja mirovnog sporazuma nastave borbe na ulicama najvećih gradova Ukrajine, tada će embargo postati stvarnost, uz snažan pad životnog standarda i proizvodnje, nedostatak osnovnih proizvoda, ali ne i gladi.

Prekid financijskih veza sa svijetom, ali uz prodaju nafte, plina i metala, potrošačkog i tehnološkog uvoza preko Kine i Latinske Amerike, Sonin smatra realnijim scenarijem prije promjene režima u Rusiji, ali pita se otkud će do te promjene doći. U tom scenariju, također, vidi smanjen životni standard, ali ne toliko kao u "super hard varijanti".

Zaključuje da ruska ekonomska politika do sada očito nije uzimala u obzir ekonomske posljedice rata te podsjeća da je na sličan način bjeloruski predsjednik Lukašenko za godinu dana doveo državu do ekonomskog kolapsa i potpune ovisnosti o vanjskom sponzoru, ali upozorava da Rusija nema vanjskog sponzora koji bi mogao puniti proračun.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 10:38