DOGOVORENO PRIMIRJE

POVIJESNI SASTANAK TRAJAO DVA SATA I 16 MINUTA! Trump popustio Putinu po pitanju svrgavanja Asada, ali zauzvrat je tražio uslugu na istoku Europe

 
 REUTERS

U srpanjskoj vrelini, dok su ulice Hamburga postajale ratno poprište u brutalnom sukobu između snaga reda i radikalnih antiglobalističkih prosvjednika u kojem su ozlijeđene stotine ljudi i na strani policije i među demonstrantima, u klimatiziranoj sobi broj 14 Kongresnog centra prvi su se put susreli, s malim zakašnjenjem, ali nakon dugog očekivanja, predsjednici SAD-a i Rusije, Donald Trump i Vladimir Putin. I to jedan na jedan - samo još uz svoja dva prva diplomata, Rexa Tillersona i Sergeja Lavrova.

Dok su hamburškim ulicama odjekivale sirene i zvuk lomljave, dvojica predsjednika su zasjela u bijele fotelje te razgovarala dva sata i 16 minuta. Bilo je planirano samo pola sata, ali se to produljilo na sat, a onda su se očito raspričali jer je sastanak trajao više od dva sata pa su dijelovi njihova razgovora dolazili na kapaljku iza dobro zabravljenih vrata.

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da “očekuje puno od prvog sastanka”, a Trump je izrazio uvjerenje “da je sastanak pozitivno djelovao na međusobne odnose dviju zemalja”. Njih su se dvojica, otkad je Trump pobijedio na izborima, već četiri puta čuli telefonom, ali sada su se konačno susreli oči u oči, nakon niza prvo oduševljenih, a potom sve suzdržanijih i opreznijih izraza međusobnog ushita. Nabacili su rukovanje i proučavali ispod oka jesu li im osmjesi prijetvorni ili prijateljski. No, mediji su zabilježili da je pri prvom jutarnjem susretu u holu Trump prijateljski kod rukovanja primio Putina za lakat, a na rastanku mu je stavio ruku na rame, što je protumačeno kao opuštena, simpatična i ohrabrujuća gesta. Oba predsjednika željela su ostaviti što bolji dojam jedan na drugog kako sjena eventualnog “neuspjeha” ne bi pala na nekog od njih.

Sirija i Ukrajina bile su glavne teme prvog susreta koji su, za početak, obje strane proglasile tek 'ispipavanjem' terena i traženjem može li se uspostaviti osobni kontakt na kojemu Putin u međunarodnim odnosima jako inzistira, a ni Trump ga ne zanemaruje.

Do susreta na marginama skupa G20 došlo je samo dan nakon što je u Varšavi, u svom govoru na otvorenom, američki predsjednik Trump optužio Rusiju da je destabilizirajući čimbenik.

- Putin je primio na znanje Trumpov govor u Varšavi - kratko su rekli njegovi suradnici u Hamburgu. Time je Trump najavio da Putina i Rusiju drži na distanci, pogotovo jer ga se stalno sumnjiči da je previše sklon Rusima, a tu je i afera oko (navodne) ruske upletenosti u njegovu izbornu pobjedu. Neki su mediji ironično napisali da će se Trump konačno susresti s 'onim koji mu je omogućio pobjedu na izborima'. Inače, Trump dosad nije učinio neke poteze koji bi Rusima dali nadu da će normalizirati odnose, čak govore kako su odnosi sada gori nego u vrijeme Baracka Obame kada se činilo da lošiji ne mogu biti. Mnogi su u Moskvi isticali nepredvidivost i neobuzdanost Trumpa kao glavnu prijetnju normalizaciji, čak se govorilo da će Kremlj zažaliti za Obamom.

Trump, kako pišu ruski mediji, odustaje od zahtjeva da sirijski predsjednik Bašar al-Asad mora otići sa svoje pozicije. On je stalno bio kamen spoticanja u odnosima SAD-a i Rusije u Siriji. Osim toga, suglasni su i s ruskim prijedlogom o zonama sigurnosti te su se dogovorili o primirju koje počinje u nedjelju, 9. srpnja, u podne po lokalnom vremenu.

Mnogi to tumače kao početak podjele Sirije na interesne zone, pa čak u budućnosti i na fizičku podjelu Sirije u kojoj građanski rat traje od 2011. godine.

Amerikanci su se, kažu, obvezali da neće napadati dijelove Sirije koje kontroliraju snage odane Bašaru al-Asadu, niti će na ta područja slati svoju vojsku, a neće biti ni suprotno.

Glavna strategija SAD-a u Siriji nije svrgavanje Bašara al-Asada, nego isključivo borba i konačni poraz tzv. Islamske države. Doduše, takva pozicija već izaziva negodovanje u SAD-u, pa i među nekim republikancima, poput senatora iz Arizone Johna McCaina.

Naime, protivnici takvog sporazuma s Rusima misle da on ide na rusku stranu te da će SAD izvisiti ako toliko bude popuštao Rusiji u Siriji. Na red je došla i Ukrajina. Rusija se nadala da će SAD malo pustiti Ukrajinu na miru te da neće previše inzistirati na tom pitanju. Doduše, Vladimir Putin traži da SAD pritisne vlasti u Kijevu da ispune svoj dio Sporazuma iz Minska, pogotovo onaj koji predviđa ustavne promjene i posebni status te posebne političke i gospodarske odnose tih odmetnutih dijelova istočne Ukrajine s Rusijom.

Ukrajina se boji da je to stvaranje svojevrsne “Republike Ruske” kao u BiH, koja Ukrajini neće dati mogućnost da se razvija kao punopravna država. To je po Rusima osnovni zahtjev koji će omogućiti da se riješi ukrajinski problem. Amerikanci, pak, žele “više slobode” u tumačenju Sporazuma, što je Moskvi signal da Kijev odugovlači s davanjem autonomije odbjeglim pokrajinama. Naime, prije ovog sastanka Donald Trump je u Washingtonu razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom.

No, u svakom slučaju kremaljske nade da će Trump “relaksirati” ukrajinsko pitanje te dovesti u pitanje sankcije protiv Rusije ipak se nisu obistinile. Sporazum iz Minska ne spominje sudbinu Krima. Putin je u razgovoru postavio i pitanje povratka nedavno oduzetih ruskih diplomatskih vila u New Yorku i Marylandu. Ruski je predsjednik na kraju komentirao da bi se mogli i češće susretati.

Domaćica skupa G20, njemačka kancelarka Angela Merkel, izjavila je da nema ambicija biti posrednica u odnosima između Vladimira Putina i Donalda Trumpa. Na kraju je rekla da su pregovori o trgovini bili teški i naporni.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. siječanj 2022 04:36