Ključni događaji:
• Trump pauzirao carine ostatku svijeta
• I EU pauzira svoje protucarine na 90 dana
• Kini ih podignuo na 145 posto
• Kina uzvratila s carinama od 84% na američku robu
Sve događaje vezane uz Trumpove carine i trgovinski rat pratili smo uživo i jučer, opširnije pročitajte OVDJE
Trgovinski rat: Kina smanjuje uvoz američkih filmova
Kina je u četvrtak priopćila da će "umjereno" smanjiti broj američkih filmova koji se službeno prikazuju na njezinom teritoriju, što je jedna od protumjera u trgovinskom ratu sa SAD-om.
Za razliku od pomirljivijeg tona prema ostatku svijeta, američki predsjednik Donald Trump je u srijedu postrožio carine na konesku robu. Nakon što je rekao da će ostatku svijeta pauzirati neke od svojih novih carina na 90 dana, Trump je povećao carine na uvoz iz Kine na vrtoglavih 125 posto.
Kineski ministar trgovine je obećao da će se Kina "boriti do kraja" ako Washington nastavi s neprijateljskom kampanjom povećanja carina i nameta.
"Loše prakse američke vlade koje uključuju zloupotrebu carina protiv Kine mogu samo smanjiti popularnost američkih filmova kod kineske publike", rekao je glasnogovornik Nacionalnog ureda za filmsku umjetnost (CFA).
"Pratit ćemo tržišna pravila, poštovat ćemo izbor publike, i umjereno smanjiti broj američkih filmova koji se uvoze u Kinu", stoji u priopćenju CFA objavljenom na njihovoj internetskoj stranici. Kao razlog za objavu navode američke carine od 125 posto na kinesku robu, što opisuju kao "pogrešan potez".
Kina godišnje za nacionalnu distribuciju uvozi 34 strana filma, od čega je desetak američkih, po ranije dogovorenom sistemu kvota. Iako američki filmovi nisu više toliko popularni u Kini – drugom najvećem filmskom tržištu na svijetu – još uvijek tamo zarađuju pozamašne iznose, pa su 2024. utržili 585 milijuna dolara, ili 3,5 posto kineskog tržišta koje je ukupno uprihodilo 17,7 milijardi dolara na kino blagajnama.
Godine 2024. najveći američki uspjeh u Kini je bio spektakl "Godzilla x Kong: Novo carstvo" koji je utržio 132 milijuna dolara.
Iako je uvoz američkih filmova u Kinu ograničen, Kinezi putem raznih streaming platformi i piratskih stranica lako dolaze do stranih filmova.
Trump okupio vladu u Bijeloj kući: ‘Ima poteškoća s tranzicijom‘
Donald Trump je okupio svoju administraciju na sastanku u Bijeloj kući kojeg prenose i TV postaje.
Na početku je kazao da je jučerašnji dan - kada su se američka tržišta malo oporavila nakon teških gubitaka - bio ‘veliki dan‘.
Rekao je i da će ‘uvijek biti poteškoća s tranzicijom, ali to je bio najveći dan u povijesti tržišta‘.
Kaže da su ulagači zadovoljni potezima države dok ‘pokušavaju pridobiti svijet da nas tretira pošteno‘.
‘Svi žele doći i sklopiti dogovor‘ o smanjenju carina, tvrdi Trump.
Podsjetimo, američka burza danas je ponovno oštro pala te je, unatoč jučerašnjim dobicima, još uvijek ispod razine na kojoj je bila prije najave carina, piše BBC.
Ministar financija Scott Bessent rekao je da SAD ‘započinje proces‘ za početak pregovora sa zemljama koje su pogođene carinama i da će američki predsjednik sudjelovati u razgovorima.
Bessent inzistira na tome da su SAD još uvijek ‘najbolje mjesto za ulaganje‘.
Bijela kuća je potvrdila da bi uskoro trebali započeti ‘formalni razgovori o recipročnoj trgovini‘ između SAD-a i Vijetnama, jedne od zemalja najteže pogođenih carinama.
Tijekom sastanka Trumpovi ministri nekoliko su se puta nasmijali na razne pošalice predsjednika.
Trumpov ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da zbog carina ‘dobivamo poštovanje koje zaslužujemo‘.
Što se tiče situacije s Kinom, koja je na carine odgovorila protucarinama, američki predsjednik kaže ‘vidjet ćemo što će se dogoditi‘ i da bi SAD želio postići dogovor s Kinom - ali, dodaje, Kina je u prošlosti iskorištavala SAD.
Govoreći o kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, Trump kaže da je siguran da će se ‘dobro slagati‘.
‘Ovo je trebalo napraviti prije nekoliko desetljeća‘
Jamieson Greer, zadužen za trgovinska pitanja, rekao je da je Trump prošli tjedan započeo ‘preuređivanje međunarodne trgovine‘.
Dodao je da se to ‘trebalo dogoditi prije nekoliko desetljeća‘, a Trump je došao na vlast tijekom ‘izvanredne situacije‘.
Trump preuzima dužnost i kaže da im je prethodna administracija ostavila "nered".
Greer je rekao i da je Trump dao prostora za pregovore o carinama i da se ‘zalaže za američke radnike‘.
‘U posljednjih nekoliko tjedana javile su nam se zemlje koje predstavljaju više od polovice BDP-a‘, ustvrdio je.
Na kraju je rekao i da carine promiču američku proizvodnju i štite radnike.
Trump: ‘Bit ćemo bolji i jači nego ikada prije‘
Donald Trump je rekao da je njegova administracija ‘vrlo blizu‘ da sklopi dogovor s prvom zemljom, te dodao da želi ‘sklopiti dogovore koji su prikladni za Sjedinjene Države‘.
Ako se ne sklope dogovori koje SAD želi, više carine će biti vraćene do kraja 90-dnevne pauze, rekao je novinarima.
Predsjednik je dodao da ne razmatra odobriti izuzeće bilo kojoj državi ili tvrtki.
Upitan o novcu prikupljenom carinama, Trump je rekao da će ga upotrijebiti za otplatu državnog duga, smanjenje poreza, kreativne državne proračune i ‘pomoć‘ američko-meksičkoj granici.
‘Američki čelik sada će proći jako dobro zbog carina‘, također je rekao Trump, tvrdeći da sada ljudi vide prazne čeličane, ali to će se uskoro promijeniti zbog njegove akcije.
‘Uskoro će napredovati‘, rekao je Trump, ‘tvornice će biti pune, a gradit će se i nove‘.
‘Bit ćemo bolji i jači nego ikada prije‘, rekao ej na kraju Trump.
Novi pad Wall Streeta
Američka tržišta danas opet bilježe pad nakon jučerašnjeg rasta. Indeksi Dow Jones i S&P 500 pali su za više od 4%, dok je Nasdaq zabilježio pad od 5%.
Kad su u pitanju kompanije, Warner Bros Discovery izgubio je 14% vrijednosti, dok su dionice Amazona i Applea pale za po 7%.
Zlato je poraslo 3%, a Bitcoin i Ethereum pali su za 5%, odnosno 10%.
Carine Kini sad su 145%
Carine koje SAD primjenjuje na kineske proizvode iznosit će ukupno 145%, potvrdila je Bijela kuća.
Podsjećamo, Trump je jučer najavio povećanje carina na 125%, no taj iznos nije uračunao već postojeću carinu od 20%, koja se dodatno pribraja.
Hassett: SAD blizu sklapanja sporazuma s pojedinim trgovinskim partnerima
Sjedinjene Države razmatraju ponude 15 zemalja o carinskim sporazumima i blizu su dogovora s nekima od njih, rekao je u četvrtak ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett nakon što je predsjednik Donald Trump u neočekivanom zaokretu smanjio većinu carina, dodavši među ostalim i da je tom zaokretu doprinijelo i stanje na tržištu trezoraca.
"Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR) nas je izvijestio da je sada možda 15 zemalja podastrlo eksplicitne ponude, koje proučavamo i razmatramo i o kojima odlučujemo jesu li dovoljno dobre da bi ih se predstavilo predsjedniku", rekao je Hassett novinarima u Bijeloj kući.
Hassett je rekao da će se voditelji trgovinske politike administracije sastati u Bijeloj kući tijekom dana kako bi se "uvjerili da su zemlje koje su najvažnije za postizanje cilja one koje ćemo prve predstaviti".
Rekao je da očekuje puno pomaka u trgovinskim sporazumima u iduća tri ili četiri tjedna. "Ovo je sada stvarno brz proces koji ne počinje danas niti je počeo jučer. Počeo je mnogo prije", rekao je.
"Velik dio poslova nadomak je cilja", rekao je Hassett ranije za CNBC.
Trumpov nagli zaokret u srijedu, u manje od 24 sata nakon uvođenja novih carina većini trgovinskih partnera, uslijedio je nakon najintenzivnijeg vala nestabilnosti na financijskom tržištu od početka pandemije covida.
Ta su previranja eliminirala bilijune dolara s tržišta dionica i izazvala uznemirujuće povećanje prinosa na američke državne obveznice, što je, čini se, privuklo Trumpovu pozornost.
Hassett je za CNBC rekao i da će osnovna carinska stopa od 10 posto vjerojatno ostati na snazi za većinu zemalja kao dio bilo kojeg ispregovaranog trgovinskog sporazuma.
"Bit će potrebna neka vrsta izvanrednog dogovora da predsjednik spusti tu stopu", naveo je Hassett.
Vremenski okvir od 90 dana za sklapanje trgovinskih sporazuma "vrlo je izvediv", dodao je.
Odgovarajući na upit novinara, Hassett je kazao i da volatilnost na tržištu obveznica i trezoraca nije izravan razlog za odgodu Trumpovih carina, ali je vjerojatno to pridodalo "malo većoj hitnosti" donošenju takve odluke.
"Sve se odvijalo na uredan način. Nema sumnje da je tržište trezoraca jučer utjecalo na to da je, znate, krajnje vrijeme da se odluka, mislim, donese s možda malo više hitnosti. Ali ta odluka bi se ionako dogodila", ustvrdio je Hassett.
Prinos na 10-godišnje američke trezorske zapise u srijedu je premašio 4,5 posto (što znači da se američka vlada na tržištu zadužuje po toj cijeni), a 30-godišnjih trezoraca i iznad 5 posto, uz istodobni pad njihovih cijena. Trgovci su naveli kako Japan i Kina moguće prodaju američke obveznice i trezorce, čime im spuštaju cijenu a povećavaju prinos, te da bi takav razvoj događaja mogao zabrinjavati administraciju Bijele kuće, prenosi Reuters.
Prinosi na dugoročne američke trezorce smanjili su se otkad je najavljena 90-dnevna odgoda američkih carina, tako da se na 10-godišnje američke trezorce u četvrtak kreće oko 4,3 posto.
Zemlje ASEAN-a traže dijalog: ‘Ne uvodimo protumjere SAD-u‘
Zemlje jugoistočne Azije traže dijalog sa SAD-om o carinama i neće uvoditi protumjere, objavili su u četvrtak ministri gospodarstva zemalja članica saveza država jugoistočne Azije (ASEAN).
Prije no što se predsjednik SAD-a Donald Trump u srijedu odlučio na stanku od 90 dana u provedbi američkih carina, šest od devet zemalja jugoistočne Azije na meti nove carinske politike američke administracije dobilo je carine u rasponu od 32 do 49 posto, puno veće no što se očekivalo. Usporedbe radi, carinska stopa za Europsku uniju iznosila je 20 posto, za Japan 24 posto, a za Indiju 27 posto.
"Izražavamo našu zajedničku namjeru da se uključimo u iskren i konstruktivan dijalog sa SAD-om kako bismo se pozabavili problemima vezanim uz trgovinu. Otvorena komunikacija i suradnja bit će presudni za osiguranje uravnoteženog i održivog odnosa", rekli su ministri gospodarstva saveza zemalja jugoistočne Azije u izjavi, kojom je iskazana zabrinutost zbog carina i njihovog utjecaja.
Nakon sastanka u četvrtak, ministri su rekli da su ponovno potvrdili svoju potporu predvidljivom, poštenom i multilateralnom trgovinskom sustavu koji se temelji na pravilima.
ASEAN ima 10 članica i u cjelini predstavlja peto najveće gospodarstvo svijeta. Njegovi članovi, uključujući Bruneje, Kambodžu, Indoneziju, Laos, Maleziju, Mjanmar, Filipine, Singapur, Tajland i Vijetnam, snažno se oslanjaju na izvoz među pokretačima rasta svojih gospodarstava.
Zbog trgovinskog rata SAD-a i Kine pale cijene nafte
Cijene nafte u četvrtak su pale za više od dva posto, jer su strahovi od produbljivanja trgovinskog rata između SAD-a i Kine te moguća recesija zasjenili olakšanje na tržištima uzrokovano 90-dnevnom odgodom Trumpovih carina.
Na londonskom tržištu cijena barela sirove nafte pala je za 1,77 dolara, na 63,71 dolar. Na američkom je tržištu, pak, barel sirove nafte pojeftinio za također 1,77 dolar, na 60,58 dolara.
Pad je uslijedio nakon nestabilnog trgovanja u srijedu, kada su referentne cijene sirove nafte, koje su ranije tijekom dana pale za čak sedam posto, završile s porastom od oko četiri posto nakon Trumpove najave 90-dnevne odgode uvođenja recipročnih carina za većinu zemlja, iako je zadržao prvotnu stopu od 10 posto.
Međutim, odgoda primjene carina ne uključuje Kinu. Trump je povećao carine na kineski uvoz sa 104 na 125 posto, produbljujući trgovinski sukob s drugim najvećim svjetskim gospodarstvom i glavnim potrošačem sirove nafte. Kina je također u četvrtak uvela 84-postotne carine na uvoz američke robe.
Trgovinski rat između SAD-a i Kine potiče značajnu neizvjesnost oko rasta potražnje za naftom, uz veći rizik od daljnjeg pada cijena, rekla je analitičarka Panmure Liberuma Ashley Kelty. "Volatilnost ostaje visoka i teško je vidjeti gdje bi se cijene nafte mogle stabilizirati u bliskoj budućnosti", ustvrdila je Kelty.
Voditelj strategija robe u Saxo Banku Ole Hansen rekao je da se svijet, unatoč odgodi carina, još uvijek suočava s najtežim trgovinskim preprekama od 1930-ih. "S obzirom na to da još uvijek postoji mnogo neizvjesnosti, izgledi za veliki oporavak sirove nafte nisu mogući u ovoj fazi kada se tržište mora nositi s rizikom slabljenja potražnje i rasta proizvodnje OPEC-a", rekao je Hansen.
Analitičari u ANZ Researchu upozorili su da bi snažnije globalno usporavanje moglo dodatno sniziti cijene. "U najgorem scenariju globalne recesije, što nije naš osnovni scenarij, postoji prostor za daljnje slabljenje cijena nafte", rekli su analitičari ANZ Researcha.
OPEC je odvojeno objavio da je u srijedu barel košarice nafte njegovih članica pojeftinio za 3,14 dolara, na 63,40 dolara.
Ruski dužnosnik: Američka carinska politika mogla bi otvoriti nove prilike za Rusiju
Više američke carine nametnute drugim državama, uključujući Indiju, mogle bi otvoriti nove prilike za razvoj rusko-indijske gospodarske suradnje, izjavio je zamjenik ruskog ministra gospodarskog razvoja Vladimir Iljičev, koji je trenutno u posjetu Indiji.
"Budući da će im pristup na američko tržište biti donekle ograničen, našim će indijskim kolegama porasti zanimanje za opskrbljivanje ruskog tržišta. Ovo nam je ujedno i prilika da proširimo svoju trgovinu. Naš bi se pristup indijskom tržištu mogao povećati i otvoriti u nekim novim nišama", izjavio je Iljičev.
Na upit o tome kako bi američke carine mogle utjecati na Rusiju, zamjenik ruskog ministra rekao je da njihov učinak neće biti značajan.
"Iz očitih je razloga naša trgovina sa SAD-om trenutno ograničena, ali budući da smo još uvijek blisko surađujemo s, primjerice, članicama BRICS-a i drugim zemljama koje su u prijateljskom odnosu s nama, i mi ćemo donekle osjetiti utjecaj (carina)", dodao je Iljičev.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je 2. travnja da će uvesti carine na uvoz iz 185 zemalja i teritorija. Rusija nije bila obuhvaćena tom mjerom. Opće carine od 10 posto stupile su na snagu 5. travnja, a individualne više carine za pojedine zemlje 9. travnja. Već idućeg dana individualne je carine za sve zemlje osim Kine američki predsjednik obustavio na 90 dana. Na indijski bi se izvoz u SAD nakon tog razdoblja trebale početi naplaćivati carine od 26 posto.
Trumpove carine približavaju Švicarsku Europskoj uniji
Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da Švicarskoj uvede više carine nego većini europskih zemalja izazvala je veliki šok u toj izvozno orijentiranoj zemlji, približivši je Europskoj uniji dok pokušava ublažiti posljedice te odluke.
Iako je u srijedu privremeno snizio carine, što je donijelo određeno olakšanje, za zagovornike čvršćih veza s EU-om ta je situacija dodatno potvrdila njihov stav – da u sve nepredvidljivijem svijetu Švicarska mora ojačati suradnju sa svojim europskim susjedima.
Nakon što su carine uvedene, švicarska ministrica financija Karin Keller-Sutter razgovarala je s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te su dogovorile da ostanu u bliskom kontaktu oko daljnjih koraka.
U petak će Keller-Sutter postati prva švicarska ministrica financija koja će sudjelovati na redovitom sastanku ministara financija zemalja EU-a (ECOFIN).
Prošlog tjedna Trump je EU-u uvedo carine od 20 posto, dok je Švicarsku opteretio stopom od 31 posto, a oba područja sada iščekuju carine od 10 posto.
Iako je poziv Keller-Sutter na sastanak u Varšavi stigao prije Trumpovog ponovnog mandata, njezino sudjelovanje dolazi u trenutku kada Švicarska intenzivira suradnju s EU-om u ključnim strateškim područjima, kao odgovor na globalne nestabilnosti poput ruskog rata u Ukrajini i sve izraženijeg američkog protekcionizma.
Zamjenik direktora industrijskog udruženja Swissmem Jean-Philippe Kohl rekao je kako su šokantni obrati u američkoj politici dodatno naglasili hitnost sklapanja novog sporazuma s Bruxellesom koji bi učvrstio buduće odnose s EU-om, najvećim švicarskim tržištem.
- Možda će sada još poneki građanin shvatiti da s EU-om barem moramo biti u dobrim odnosima i da si ne možemo priuštiti pogoršanje odnosa s Kinom, pogotovo ako se SAD povuče, rekao je.
Ipak, s obzirom na izazove s kojima se suočavaju velika gospodarstva poput njemačkog, Švicarska će morati proširiti poslovni doseg i izvan Europe, dodao je Kohl, istaknuvši potencijal Indije i jugoistočne Azije.
Sporazum s EU-om čeka zahtjevan put ratifikacije u Švicarskoj, gdje ga kritičari vide kao birokratsko opterećenje i prijetnju nacionalnom suverenitetu.
Zastupnica socijaldemokrata (SP) Franziska Roth poručila je da bi, čak i ako parlament odobri sporazum, on teško prošao na referendumu – osim ako ne osigura ključne standarde poput zaštite radničkih prava i viših plaća.
Ipak, istaknula je kako je nedavna parlamentarna rezolucija – koja je uz široku podršku stranaka pozvala vladu na jaču sigurnosnu ulogu u Europi i istraživanje suradnje s EU-om u sigurnosnim pitanjima – pokazatelj da većina političkih aktera danas vjeruje kako je budućnost Švicarske sigurna samo u partnerstvu s EU-om.
S druge strane, najveća stranka zemlje desno orijentirana Švicarska narodna stranka (SVP) i dalje se snažno protivi bliskoj suradnji s Unijom. No, i ona je nezadovoljna američkim carinama, koje je dugogodišnji vođa SVP-a Christoph Blocher nazvao apsurdnima.
Bivši švicarski veleposlanik Daniel Woker naglasio je kako je, u trenutku kad se stari sigurnosni sustavi urušavaju, povezivanje s Europom ključno.
- Trump uništava postojeći svjetski poredak i želi nešto potpuno drugačije – ne samo u trgovini. To može samo štetiti Švicarskoj, koja je bez sumnje jako profitirala od sadašnjeg globalnog sustava, rekao je.
Bijela kuća: S nekim zemljama naveliko pregovaramo o carinama
Ravnatelj Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće Kevin Hassett rekao je u četvrtak da Amerika s nekim zemljama već naveliko pregovara o carinama, piše The Guardian.
Hassett je rekao da su mnogi sporazumi skoro pa definirani.
Hassett je odbacio tvrdnju da je Bijela kuća primjenu carina na uvoz odgodila zbog tržišta obveznica.
Ravnatelj Vijeća rekao je da su dužnosnici raspravljali o tome trebaju li objaviti opći moratorij ili nekoliko dogovora koji samo što nisu finalizirani.
- Grupa je odlučila da to treba napraviti na ovakav način. Činjenica da nam je tržište obveznica govorilo da je vrijeme za pokret zasigurno je dala mali doprinos tim raspravama - rekao je Hassett.
Hassett je rekao da Bijela kuća ima proces za ocrtavanje promjena koje traži za poboljšanje trgovinskih odnosa. Dodao je da će taj proces omogućiti da pregovori budu uredni. To će, kaže Hassett, umiriti tržišta.
- Imamo nekoliko dogovora na kojima smo radili i prije ovoga, a koji su skoro pa definirani - rekao je Hassett.
Hassett je izjavio da se pregovori sa zemljama mogu završiti za 80 dana.
Kina će smanjiti broj američkih filmova koje će uvoziti
Narodna Republika Kina smanjit će broj holivudskih filmova koje će uvesti na svoje tržište, piše CNN.
Kineska filmska uprava rekla je u četvrtak da će carine kojima su Sjedinjene Američke Države opteretile kineske proizvode smanjiti popularnost američkih filmova u Kini.
- Slijedit ćemo pravila tržišta, poštivat ćemo odluke publike i smanjiti broj američkih filmova koje ćemo uvesti - rekao je glasnogovornik Kineske filmske uprave.
- Kina je drugo najveće filmsko tržište u svijetu. Uvijek smo bili otvoreni prema svijetu i prikazivat ćemo više izvrsnih svjetskih filmova kako bismo odgovorili na potražnju - dodao je glasnogovornik.
Kina je u srijedu američke proizvode opteretila carinama od 84 posto.
Kina je šest američki tvrtki stavila na popis "nepouzdanih" entiteta.
Žestoke optužbe nakon Trumpovih preokreta s carinama: ‘Sprema se veliki skandal, znam kako su zaradili golem novac‘
Nakon što je na društvenim mrežama objavio da je sada ‘izvrsno vrijeme za kupnju‘, Donald Trump se suočava s brojnim optužbama za manipulaciju tržištem. Događa se to samo nekoliko sati nakon što je napravio dramatičan zaokret u svom trgovinskom ratu, koji je doveo do velikih uspona na svjetskim burzama.
Ubrzo nakon otvaranja američkih tržišta u srijedu ujutro, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao ‘Ovo je sjajno vrijeme za kupovinu!‘
Više pročitajte OVDJE.
Nakon snažnog uzleta, na Wall Streetu opet korekcija
Nakon snažnog uzleta dan ranije na Wall Streetu, pod utjecajem odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da odgodi primjenu visokih carina na uvoz iz više od 180 država, dok je istovremeno dodatno podignuo carine Kini na 125 posto, američki terminski indeksi u četvrtak najavljuju korekciju glavnih dioničkih indeksa, jer već se postavljaju pitanja a što slijedi nakon 90-dnevne pauze.
Do preokreta u carinskoj politici SAD-a došlo je u manje od 24 sata nakon što su oštre nove carine stupile na snagu na većinu trgovačkih partnera. To je, pak, jučer potaknulo snažni tehnički odbijanac na Wall Streetu nakon velikih korekcija, pri čemu je S&P 500 ostvario 9,5 posto rasta - najveći jednodnevni postotni dobitak od 2008. Nasdaq je objavio najveći jednodnevni skok od 2001. od 12,16 posto.
Trump je najavio 90-dnevnu pauzu na mnoge od svojih novih recipročnih carina, ali ih je podigao sa 104 posto na 125 posto na kineski uvoz. Peking je prije toga nametnuo carine od 84 posto na uvoz iz SAD-a kao reakciju na Trumpov raniji porez.
"Trgovinski rat sada se pretvara u izravnu konfrontaciju između SAD-a i Kine. Opet bismo mogli vidjeti istodobno i eskalaciju i deeskalaciju u isto vrijeme, što će tržište vući u različitim smjerovima", ocjenjuju analitičari Rabobanka.
U međuvremenu je Europska unija priopćila da je dogovorila 90-dnevnu odgodu svojih protucarina na američku robu, koja je trebala biti uvedena 15. travnja.
Unatoč porastu u srijedu, S&P 500 i Dow su trenutno oko 4 posto ispod razina dosegnutih prije nego što su uzajamne carine objavljene prošlog tjedna.
U 13,20 sati po našem vremenu, terminski indeks vezan uz Dow Jones u minusu je 522 boda ili 1,28 posto. Terminski S&P 500 pao je 1,8 posto, a terminski Nasdaq oko 2 posto. U elektorničkom trgovanju prije službenog otvaranja Wall Streeta, po gubitcima predvode dionice Applea, Tesle i Nvidie, koje su u minusu oko 3 posto.
Unatoč optimizmu zbog odgode primjene visokih američkih carina na 90 dana, neki ulagači na Wall Streetu skeptični su oko toga da su završeni njihovi problemi.
"Potrebna nam je sigurnost. Mislim da je 90 dana dobro razdoblje, ali ljudi će se brzo početi pitati što će se sljedeće dogoditi", izjavio je Mohamed El-Erian, Allianzov glavni ekonomski savjetnik.
I Jeffrey Roach iz LPL Financiala upozorava na mogućnost novih previranja na tžrištu.
"Volatilnost tržišta mogla bi ostati visoka, unatoč 90-dnevnoj pauzi na primjenu carina. Podaci s početka godine sugeriraju da američkog gospodarstvo usporava bez obzira na trgovinsku politiku", upozorio je.
EU pauzira carinske protumjere na 90 dana
Europska unija je priopćila da pauzira svoje protumjere na carine američkog predsjednika Trumpa, i to na 90 dana.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u priopćenju rekla da ‘EU želi dati priliku pregovorima‘ nakon što je Trump jučer iznenada najavio da će doći do stanke od 90 dana za zemlje pogođene višim uvoznim carinama.
Opširnije o odluci Bruxellesa pročitajte OVDJE
Dvadeset i šest država članica EU-a, sve osim Mađarske, glasovalo je za uvođenje protumjera samo nekoliko sati prije nego što je Trump jučer objavio svoju 90-dnevnu stanku u primjeni carina.
Prema planovima Europske komisije, mjere odmazde bile bi uvedene u tri faze počevši od 15. travnja – pri čemu bi bile pogođene robe u vrijednosti od 3,9 milijardi eura koje SAD prodaje zemljama EU-a.
Mjesec dana kasnije, 15. svibnja, to bi bilo još 13,5 milijardi eura robe, a nakon toga još 3,5 milijardi eura od 1. prosinca. Te su brojke EU bile odgovor na uvozne carine od 25% koje je Trump uveo na sav čelik i aluminij, a stupile su na snagu sredinom ožujka.
Podsjetimo, iznenađujuća odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da pauzira velike carine koje je upravo uveo desecima zemalja, dovela je do skoka pogođenih svjetskih tržišta dionica u četvrtak, čak i nakon što je intenzivirao trgovinski rat s Kinom.
Američki proizvođači se bune zbog Trumpovih carina na automobile
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je brojne carine obustavio na 90 dana, ali 25-postotne carine na uvoz automobila još su na snazi, a uskoro će nastupiti i carine na automobilske dijelove, što je izazvalo kritike automobilskih kompanija iz američke savezne države Michigan.
Regionalna gospodarska komora Detroita i udruga proizvođača automobila MichiganAuto pozvale su američkog predsjednika da kompleksni međunarodni opskrbni lanac o kojem američka automobilska industrija ovisi, zaštiti od mjera koje slabe njezinu globalnu konkurentnost.
„Industrija po kojoj je savezna država Michigan poznata te opskrbni lanci i zaposlenici koji je podržavaju i dalje će trpjeti nesigurnost i poremećaje uzrokovane promjenjivom trgovinskom politikom”, izjavile su komora i udruga nakon što su prošli mjesec upozorile da bi carine mogle autoindustriji izazvati brojne probleme.
Na snazi ostaju i 25-postotne carine na uvoz aluminija i čelika koje također utječu na automobilsku industriju, napominju.
Trump je u srijedu izjavio da će možda nekim američkim kompanijama odobriti izuzeće od carinskog programa, ali nije jasno obuhvaćaju li njegova razmatranja proizvođače automobila.
Na upit o kompanijama koje su tražile izuzeće, američki predsjednik je rekao da su neke od njih carine teško pogodile. „Na neke, zbog same prirode kompanija, utjecaj je bio značajniji. Proučit ćemo to.”
Guvernerka savezne države Michigan Gretchen Whitmer, članica Demokratske stranke, u srijedu je u Washingtonu pozvala da se proizvođače automobila oslobodi od plaćanja carina.
"Izuzmimo automobile i energiju koji su ključni za proizvođače i izravno utječu na džepove građana", izjavila je.
Ranije ovog tjedna u američkoj savjetodavnoj kompaniji za automobilsku industriju predvidjeli su da bi se u SAD-u i Kanadi ove godine moglo prodati 1,8 milijuna vozila manje nego prošle godine, dok bi u sljedećih deset godina prodaja automobila mogla stagnirati, ako globalni trgovinski rat eskalira.
Američke 25-postotne carine na uvoz automobila stupile su na snagu 3. travnja. Na vozila proizvedena u Meksiku i Kanadi ti se nameti također naplaćuju, ali proizvođači koji posluju sukladno američko-meksičko-kanadskom trgovinskom sporazumu USMCA mogu od iznosa odbiti vrijednost udjela proizvedenog u SAD-u.
Nove 25-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova stupit će na snagu do 3. svibnja.
Stellantis, matično društvo američkog Chryslera, prošli tjedan je objavilo da privremeno zatvara proizvodnju u dvjema tvornicama u Meksiku i Kanadi, što je utjecalo na pet američkih pogona koji su s njima povezani i dovelo do privremenog otpuštanja 900 američkih radnika.
Europa usred naglog obrata Trumpa dobiva dva jaka saveznika: ‘Ništa nećemo učiniti tako što ćemo sjediti kod kuće‘
Novi Zeland i Australija su u četvrtak rekli da surađuju s drugim zemljama glede mogućeg zajedničkog odgovora na niz američkih carina koji bi potaknuo slobodnu trgovinu.
Novozelandski premijer Christopher Luxon je rekao da je razgovarao s čelnicima Singapura, Vijetnama i Malezije te Europskom komisijom o međunarodnoj trgovinskoj suradnji.
Više pročitajte OVDJE.
Kineske 84-postotne carine na uvoz iz SAD-a službeno stupile na snagu
Kina je u četvrtak službeno uvela planirane uzvratne carine na američku robu, uvodeći dodatne 84-postotne carine na uvoz iz SAD-a.
Taj potez uslijedio je nakon što je Washington u srijedu najavio novi plan daljnjeg povećanja carina na kineski uvoz, na 125 posto. Istovremenu je uvođenje carina za neke druge zemlje privremeno obustavljeno.
Peking do sada nije odgovarao na najnovije američke mjere.
Kineski dužnosnici optužili su Washington za ucjenu obećavši da će se oduprijeti pritisku u tekućem trgovinskom sporu.
Trump je rekao da Kini nedostaje "poštovanja" prema globalnim tržištima.
Kako rastu napetosti sa SAD-om, Kina se okrenula drugim partnerima.
U utorak je kineski ministar trgovine Wang Wentao telefonski razgovarao s europskim povjerenikom za trgovinu Marošem Šefčovičem u kojem su se, među ostalim, dotakli pitanja koja uključuju jačanje gospodarskih veza između Kine i EU-a.
Wang je, prema kineskom priopćenju, kritizirao američku carinsku strategiju kao štetnu za globalnu trgovinu i pozvao je na suradnju kako bi se održao multilateralni sustav temelj na sadašnjim pravilima. Dodaje se da su se Kina i EU složile započeti razgovore o pristupu tržištu i poboljšanju poslovnog okruženja za tvrtke.
Kina ostaje jedan od najvažnijih trgovinskih partnera EU-a. U 2024. godini bila je treće najveće EU-ovo izvozno odredište i glavni izvor uvoza.
Međutim, EU i dalje ima značajan trgovinski deficit s Kinom, koji je prošle godine iznosio oko 300 milijardi eura.
Koliko je trgovine između Kine i SAD-a?
Robna razmjena između dvije gospodarske sile prošle je godine iznosila oko 585 milijardi dolara. SAD trenutačno ima trgovinski deficit s Kinom: prošle godine je SAD uvezao daleko više iz Kine (449 milijardi dolara), nego što je Kina uvezla iz SAD-a (145 milijardi dolara).
Trump je u svojem prvom mandatu uveo značajne carine Kini. Njih je zadržao kasnije i Joe Biden te još dodao na njih.
Zajedno su te trgovinske prepreke pomogle da se roba koju je SAD uvozio iz Kine smanji s 21% udjela u ukupnom američkom uvozu 2016. godine, na 13% u 2024. godini. To znači da se američko oslanjanje na Kinu u trgovini smanjilo tijekom prošlog desetljeća, piše BBC.
Uz povećani promet, Crobexi skočili gotovo 5 posto
Na Zagrebačkoj su burzi u četvrtak ujutro Crobexi snažno porasli, prateći rast najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa, pa su na putu tjednih dobitaka, unatoč oštrom padu početkom tjedna.
Crobex indeks bio je oko 10,00 sati u plusu 4,88 posto, na 3.265 bodova, dok je Crobex10 skočio 4,75 posto, na 2.059 bodova.
Zahvaljujući tome, indeksi su nadoknadili sve gubitke od ponedjeljka i srijede, pa su sada na putu dobitaka u ovom tjednu.
Redovni promet dionicama dosegnuo je do 10,00 sati 1,5 milijuna eura.
Pritom su porasle cijene gotovo svih dionica. Od 29 dionica, kojima se dosad trgovalo, cijene njih 24 su porasle, četiri stagniraju, a samo je jedna dionica pojeftinila.
Tako indeksi i jutros prate smjer svjetskih burzi, koje su snažno porasle jer je ulagače ohrabrila jučerašnja odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o odgodi primjene dodatnih, recipročnih carina.
Zahvaljujući tome, jučer je na Wall Streetu S&P 500 indeks zabilježio najveći dnevni skok u 17 godina, 9,5 posto, dok je Nasdaq indeks skočio više od 12 posto.
Snažno su jutros porasle i cijene dionica na azijskim burzama, kao i na europskim.
Oko 10,00 sati STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u plusu otprilike 5,5 posto.
Pritom su londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks porasli između 4,5 i 5,8 posto.
Europske burze skočile 7 posto
Na europskim su burzama u četvrtak ujutro cijene dionica snažno porasle, kao i na azijskim burzama, jer su ulagači odahnuli nakon što je Washington odgodio primjenu recipročnih carina na 90 dana.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu oko 7 posto, nadoknadivši sve jučerašnje gubitke.
Pritom je londonski FTSE indeks porastao 5,76 posto, na 8.120 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 7,50 posto, na 21.130 bodova, a pariški CAC 6,89 posto, na 7.335 bodova.
I na azijskim su burzama cijene dionica snažno porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu više od 5 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks skočio više od 9 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 1 i 6,6 posto.
Tako burze prate jučerašnji snažni skok Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks porastao 7,9 posto, dok je S&P 500 skočio 9,5, a Nasdaq indeks 12,2 posto.
Najveći dnevni skok S&P 500 indeksa od globalne financijske krize 2008. godine uslijedio je nakon što je Trump na društvenim mrežama objavio da će privremeno, na 90 dana, odgoditi primjenu recipročnih carina svim zemljama, osim Kini, kojoj će dodatno povećati carine na ukupno 125 posto.
Ministar financija Scott Bessent pojasnio je na konferenciji za medije da će recipročne carine biti odgođene, a da će se osnovna, 10-postotna carina plaćati na uvoz gotovo sve robe u SAD.
Odgoda se neće primjenjivati na ranije uvedene sektorske carine na automobile, čelik i aluminij, kao ni na 25-postotne carine za Kanadu i Meksiko, a u idućim mjesecima Washington će pregovarati s trgovinskim partnerima o novim uvjetima međusobnog trgovanja.
Povećanje carina na uvoz kineske robe na ukupno 125 posto odgovor je, poručio je Trump, na kinesko povećanje carina na uvoz američke robe na 84 posto.
„Odgoda carina iznenadila je ulagače, na što ukazuje snažan rast cijena dionica. Očito je sklonost prema rizičnijim investicijama ojačala nakon Trumpove objave. No, s obzirom na carine koje ostaju na snazi, to je i dalje dramatično povećanje efektivne carinske stope u SAD-u na gotovo 20 posto”, kaže Jeff Schulze, strateg u tvrtki ClearBridge Investments.
Premda je Trump povećao ukupne carine na uvoz kineske robe na 125 posto i premda danas na snagu stupaju kineske carine na uvoz američkih proizvoda od 84 posto, kineske su burze porasle.
„Ne vjerujem da će ijedna strana popustiti u idućih nekoliko dana, no prije ili kasnije doći će do pregovora. Vrlo je neizvjesno na koje će se razine tijekom pregovora carine spustiti, pa se i u idućem razdoblju može očekivati nesigurno trgovanje”, kaže Paul Ashworth, ekonomist u tvrtki Capital Economics.
Kina: Ako SAD želi razgovarati, mora pokazati poštovanje
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lian Jian je odgovorio na novinarsko pitanje o Trumpovoj izjavi da ‘čeka poziv iz Kine kako bi započeo trgovinske pregovore‘.
- Pritisak, prijetnje i iznuđivanje Kine nije pravi način za rješavanje ovoga. Ako SAD želi razgovarati, trebali bi pokazati poštovanje i uzajamnu korist, rekao je Jian.
Jian je dodao da SAD ‘drži za vrat druge zemlje‘. Kaže da je prijetnja Washingtona pokušaj prisiljavanja drugih zemalja da naprave kompromis. Dodaje i da su odnosi Kine i Španjolske sastavni dio odnosa Kine i EU. Taj komentar o Španjolskoj dolazi nakon što je španjolska vlada rekla da će težiti tješnjim trgovinskim vezama s Kinom u interesu svojih građana i EU-a, odbacujući američko upozorenje da bi približavanje toj azijskoj zemlji bilo "rezanje vlastitog grla".
Kina: Trump carine koristi kao oružje za sebičnu dobit
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian odgovara na novinarska pitanja o povećanim carinama od 125 % koje je Kini nametnuo američki predsjednik Donald Trump.
Kaže da ‘SAD koristi carine kao oružje za vršenje maksimalnog pritiska i traženje vlastite dobiti‘.
- Ovo je potez protiv cijelog svijeta. Potrebne protumjere protiv nasilničkih poteza SAD-a su usmjerene na zaštitu vlastitog suvereniteta, rekao je i dodao da se mjere odmazde odnose i na očuvanje međunarodnog poštenja i zajedničkih interesa međunarodne zajednice.
Glasnogovornik kineskog ministarstva je dodao da će američki potez završiti neuspjehom.
- Trgovinski ratovi nemaju pobjednika. Kina se ne želi boriti, ali ne bojimo se kad nam dođu, rekao je Jian i dodao da će se odgovor Kine nastaviti ‘do kraja‘, ako je SAD odlučio boriti se.
Glavni burzovni indeksi u Europi rastu
Trgovanje je ponovno započelo u Ujedinjenom Kraljevstvu, a glavni burzovni indeks se oporavio nakon što je jučer pretrpio gubitke.
Indeks 100 najvrjednijih kompanija uvrštenih na Londonsku burzu - FTSE 100 - porastao je 1% na otvaranju. Veći FTSE 250 - koji uključuje više tvrtki sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu - porastao je za velikih 2%.
U Francuskoj je Cac 40 porastao za 6,3%, a u Njemačkoj je Dax porastao za 8 posto.
EK pozdravlja Trumpovu najavu o obustavi carina na 90 dana
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je u četvrtak odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da na 90 dana pauzira ‘recipročne‘ carine, ističući da EU ostaje predan konstruktivnim pregovorima sa Sjedinjenim Državama, s ciljem postizanja nesmetane i obostrano korisne trgovine.
“Pozdravljam najavu predsjednika Trumpa da pauzira recipročne carine. To je važan korak prema stabilizaciji globalnog gospodarstva”, kaže se u izjavi von der Leyen koju je objavila Komisija.
Predsjednica Komisije ponovno ističe spremnost na pregovore i na nultu carinsku stopu između EU-a i SAD-a.
“Carine su porezi koji samo štete tvrtkama i potrošačima. Zato sam se stalno zalagala za sporazum o nultima carinama između Europske unije i Sjedinjenih Država”, kaže von der Leyen.
Dodala je da će EU i dalje nastojati diversificirati svoja trgovinska partnerstva sa zemljama koje čine 87 posto globalne trgovine i koje dijele istu predanost slobodnoj i otvorenoj razmjeni roba, usluga i ideja.
Najavila je da će Komisija pojačati napore na uklanjanju prepreka na jedinstvenom tržištu. “Ova je kriza razjasnila jednu stvar: u vremenima nesigurnosti jedinstveno tržište naše je sidro stabilnosti i otpornosti”.
Američki predsjednik Donald Trump je u srijedu rekao da će pauzirati recipročne carine na 90 dana, a da će carine na uvoz iz Kine dodatno povećati.
Do iznenadne promjene došlo je manje od 24 sata nakon što su stupile na snagu nove američke carine na uvoz iz više desetaka zemalja, trgovinskih partnera Sjedinjenih Američkih Država.
Prema ekonomskim analitičarima u SAD-u, Trump je napravio zaokret nakon što je uzdrmano tržište obveznica. Prinosi na 30-godišnje i 10-godišnje američke obveznice naglo su skočili što dovodi u pitanje održivost američkog duga.
Očekuje se rast Crobexa, u fokusu svjetske burze
Na Zagrebačkoj se burzi u četvrtak očekuje rast Crobexa jer posljednjih dana domaći indeksi u stopu prate smjer najvećih svjetskih burzi, koje su jutros snažno porasle jer je Washington odgodio primjenu recipročnih carina.
Svi analitičari, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekuju danas rast Crobexa.
Crobex indeks jučer je pao 1,42 posto, na 3.113 boda, a Crobex 10 za 1,61 posto, na 1.966 bodova.
Pritom su pali i svi sektorski indeksi, a najviše Crobexnutris i Crobexkonstrukt, za 1,8 posto.
Trgovalo se s ukupno 30 dionica, pri čemu je cijena njih 23 pala, četiri porasla, a tri stagnirala.
„Jučerašnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi okončano je oštrim padom dioničkih indeksa. Dionicama je u redovnom trgovanju ostvaren promet od 2,06 milijuna eura, uz sedam izdanja trženih iznosima većim od sto tisuća eura”, kaže Jozo Leko, broker u OTP banci.
Tako su i jučer Crobexi pratili kretanja na europskim burzama, gdje su indeksi oštro pali zbog zaoštravanja carinskog rata, s obzirom da su na snagu stupile američke recipročne carine.
No, danas se očekuje oporavak Crobexa jer su sinoć na Wall Streetu burzovni indeksi snažno porasli, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump odgodio primjenu dodatnih, recipročnih carina za sve zemlje, osim Kine.
To je ohrabrilo ulagače, pa je Dow Jones indeks porastao gotovo 8 posto, dok je S&P 500 skočio 9,5, a Nasdaq indeks više od 12 posto.
Zahvaljujući tome, jutros su snažno porasle i cijene dionica na azijskim burzama, a kretanje terminskih indeksa najavljuje i snažan rast europskih burzovnih indeksa na početku današnjeg trgovanja.
Zašto Kina ne želi popustiti
Sky News izvještava kako popuštanje SAD-u nije opcija za Kinu.
- Vjerojatno će Kina ponovno uzvratiti, smatra dopisnica Sky Newsa iz Azije, Helen-Ann Smith.
- Obje strane žude za dominacijom i ne žele da se vidi da gube. I postoje pitanje o tome što to znači i kako to izgleda. U kineskom sustavu postoji istinsko uvjerenje da je krajnji cilj SAD-a obuzdati Kinu, potkopati je i ograničiti njezin rast. Dakle, popuštanje Trumpu nema nikakve svrhe za Kinu i to nije opcija, ističe Smith.
Dodaje da dogovor između Kine i SAD-a ipak nije nemoguć, no bit će ‘kompliciran‘.
Kineski juan pao na najnižu vrijednost u 17 godina
Kineski juan je dosegao najnižu razinu u više od 17 godina. Pa je na 7,3518 za dolar, što je najslabije od 26. prosinca 2007.
Slabiji juan pojeftinio bi kineski izvoz i ublažio utjecaj carina na gospodarstvo. Međutim, analitičari tvrde da bi nagli pad također mogao povećati pritisak neželjenog odljeva kapitala i ugroziti financijsku stabilnost.
Kina odgovara Trumpu u ‘moćnoj igri‘, jedna zemlja ih hladno odbila: ‘Nećemo se držati za ruke‘
Iznenađujuća odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da pauzira velike carine koje je upravo uveo desecima zemalja, dovela je do skoka pogođenih svjetskih tržišta dionica u četvrtak, čak i nakon što je intenzivirao trgovinski rat s Kinom.
Trumpov preokret objavljen u srijedu, manje od 24 sata nakon oštrih novih carina uvedenih većini trgovinskih partnera, uslijedio je nakon najintenzivnije epizode volatilnosti financijskog tržišta još od prvih dana pandemije covida-19.
Preokret je izbrisao bilijune dolara s tržišta dionica i doveo do uznemirujućeg porasta prinosa na državne obveznice SAD-a koji je, čini se, privukao Trumpovu pozornost.
"Mislio sam da su ljudi malo počeli iskakati iz okvira, postali su malo nervozni, znate", rekao je Trump novinarima nakon objave.
Više pročitajte OVDJE.
Azijske burze prate snažan skok Wall Streeta
Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica snažno porasle, kao i jučer na Wall Streetu, jer je ulagače ohrabrila odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o odgodi primjene dodatnih, recipročnih carina.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 6,30 sati u plusu više od 4 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks skočio više od 8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,9 i 5,4 posto.
Tako azijske burze prate jučerašnji snažni skok Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks porastao 7,9 posto, dok je S&P 500 skočio 9,5, a Nasdaq indeks 12,2 posto.
Najveći dnevni skok S&P 500 indeksa od globalne financijske krize 2008. godine uslijedio je nakon što je Trump na društvenim mrežama objavio da će privremeno, na 90 dana, odgoditi primjenu recipročnih carina svim zemljama, osim Kini, kojoj će dodatno povećati carine na ukupno 125 posto.
Ministar financija Scott Bessent pojasnio je na konferenciji za medije da će recipročne carine biti odgođene, a da će se osnovna, 10-postotna carina plaćati na uvoz gotovo sve robe u SAD.
Odgoda se neće primjenjivati na ranije uvedene sektorske carine na automobile, čelik i aluminij, kao ni na 25-postotne carine za Kanadu i Meksiko, a u idućim mjesecima Washington će pregovarati s trgovinskim partnerima o novim uvjetima međusobnog trgovanja.
Unatoč carinama, kineske burze porasle
Povećanje carina na uvoz kineske robe na ukupno 125 posto odgovor je, poručio je Trump, na kinesko povećanje carina na uvoz američke robe na 84 posto.
„Odgoda carina iznenadila je ulagače, na što ukazuje snažan rast cijena dionica. Očito je sklonost prema rizičnijim investicijama ojačala nakon Trumpove objave. No, s obzirom na carine koje ostaju na snazi, to je i dalje dramatično povećanje efektivne carinske stope u SAD-u na gotovo 20 posto”, kaže Jeff Schulze, strateg u tvrtki ClearBridge Investments.
Premda je Trump povećao ukupne carine na uvoz kineske robe na 125 posto i premda danas na snagu stupaju kineske carine na uvoz američkih proizvoda od 84 posto, kineske su burze porasle.
„Ne vjerujem da će ijedna strana popustiti u idućih nekoliko dana, no prije ili kasnije doći će do pregovora. Vrlo je neizvjesno na koje će se razine tijekom pregovora carine spustiti, pa se i u idućem razdoblju može očekivati nesigurno trgovanje”, kaže Paul Ashworth, ekonomist u tvrtki Capital Economics.
I na europskim se burzama u četvrtak očekuje snažan rast cijena dionica. Terminski Eurostoxx 50 i frankfurtski DAX indeks trenutno su u plusu oko 9, a londonski FTSE indeks oko 6 posto.
Dolar ojačao, cijene nafte pale
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 102,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,20 bodova.
Pritom je tečaj američke prema japanskoj valuti skliznuo 0,6 posto, na 146,80 jena.
No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0985 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1045 dolara.
Cijene su nafte, pak, izgubile dio jučerašnjih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu pala je jutros 1,36 posto, na 64,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,15 posto, na 61,60 dolara.
Kina uzvratila carinama od 84% na američku robu
Kina je sada podigla carine na svu uvezenu američku robu na 84%, u odnosu na prethodno najavljenih 34%, javlja BBC.
Američki predsjednik Donald Trump je već nametnuo Pekingu nevjerojatne carine od 125%.
Trgovinski rat između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava ne pokazuje znakove usporavanja. Peking je obećao da će se boriti do kraja, a ni Washington ne odstupa.
Osim carina, Kina je uvela ograničenja i za više od desetak američkih tvrtki koje, među ostalim, njihovim rukovoditeljima zabranjuju ulazak u Kinu ili im zabranjuju ulaganje u tu zemlju.
Povijesni skok Wall Streeta
Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks skočio 9,5 posto, što je njegov najveći dnevni skok u posljednjih 17 godina, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump odgodio primjenu dodatnih, recipročnih carina za sve zemlje, osim za Kinu.
Dow Jones indeks porastao je 7,87 posto, na 40.608 bodova, dok je S&P 500 skočio 9,52 posto, na 5.456 bodova, a Nasdaq indeks 12,16 posto, na 17.124 boda.
Za S&P 500 to je najveći dnevni skok od globalne financijske krize 2008. godine i treći najveći od Drugog svjetskog rata. Za Nasdaq je, pak, to najveći skok od ‘dotcom‘ krize 2001. i drugi po veličini u povijesti.
Jučerašnje trgovanje počelo je oprezno, uz blagi rast indeksa, a njihov snažan skok uslijedio je u poslijepodnevnim satima, nakon što je Trump na društvenim mrežama objavio da će privremeno, na 90 dana, odgoditi primjenu recipročnih carina svim zemljama, osim Kini, kojoj će dodatno povećati carine na ukupno 125 posto.
Ministar financija Scott Bessent pojasnio je kasnije na konferenciji za medije da će recipročne carine biti odgođene, a da će se osnovna, 10 postotna carina plaćati na uvoz gotovo sve robe u SAD.
Odgoda se neće primjenjivati na ranije uvedene sektorske carine na automobile, čelik i aluminij, kao ni na 25-postotne carine za Kanadu i Meksiko, a u idućim mjesecima Washington će pregovarati s trgovinskim partnerima o novim uvjetima međusobnog trgovanja.
Povećanje carina na uvoz kineske robe na ukupno 125 posto odgovor je, poručio je Trump, na kinesko povećanje carina na uvoz američke robe na 84 posto, što na snagu stupa 10. travnja.
Odgoda recipročnih carina u manje od 24 sata od kada su uvedene uslijedila je nakon najvećeg četverodnevnog pada cijena dionica od koronakrize, pri čemu je S&P 500 indeks potonuo 12 posto.
Jučerašnjim skokom indeksi su nadoknadili veći dio tih gubitaka.
„Ovo je ključni trenutak koji smo čekali. Prva reakcija tržišta bila je izuzetno pozitivna jer ulagači ovo smatraju korakom naprijed prema pojašnjavanju situacije. No, ostaje nesigurnost oko toga što će se događati u idućih 90 dana, a ulagači će se morati nositi s tom neizvjesnošću”, kaže Gina Bolvin, predsjednica u tvrtki Bolvin Wealth Management Group.
Nakon Trumpove odgode carina, analitičari Goldman Sachsa povukli su svoju nedavnu procjenu o riziku od recesije i poručili da u ovoj godini očekuju rast američkog gospodarstva.
Kevin Gordon, strateg u Charles Schwabu, kazao je, pak, da ovaj skok cijena nakon prethodnog oštrog pada ima smisla, ali da u ovakvim uvjetima nitko u ništa ne može biti siguran.
„Morat ćemo pričekati kako bismo vidjeli kakva je konačna politika, no nažalost politika se mijenja gotovo svakodnevno. Pitanje je hoće li kompanije u ovakvom okruženju moći donositi odluke o investicijama i zapošljavanju”, kaže Gordon.
VIX indeks ‘straha‘ oštro je pao.
U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a među najvećim je dobitnicima bio tehnološki sektor s rastom za više od 14 posto.
Pritom su cijene dionica tehnoloških divova Applea, Nvidie i Tesle, koje su prethodnih dana oštro pale, skočile između 15 i 22 posto.
Zahvaljujući odgodi carina, VIX indeks ‘straha‘, koji se prethodnih dana kretao na najvišim razinama od 2020. godine i koronakrize, jučer je oštro pao s 58 na 33 boda. To znači da ulagači manje osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
A na europskim su burzama, koje su zatvorene prije Trumpove objave, cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,92 posto, na 7.679 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,00 posto, na 19.670 bodova, a pariški CAC 3,34 posto, na 6.863 boda.
Peking: Razgovarali smo s EU o jačanju trgovinske suradnje
Kina i Europska unija razmijenile su mišljenja o jačanju ekonomske i trgovinske suradnje u odgovoru na američke carine, objavilo je u četvrtak kinesko ministarstvo trgovine.
Ministar trgovine Wang Wentao razgovarao je u utorak u video pozivu s povjerenikom EU-a za trgovinu i ekonomsku sigurnost Marošem Šefčovičem o ponovnom pokretanju razgovora o potpori trgovini, stoji u priopćenju kineskog ministarstva.
Tema razgovora bilo je i trenutno otvaranje pregovora o minimalnim cijenama kineskih električnih vozila, dodaje se u priopćenju.
U listopadu prošle godine EU je, povrh standardnih, uveo i dodatne carine na uvoz električnih automobila iz Kine, u rasponu od 17,3 do 36 posto, zaključivši da kineski proizvođači uživaju nepoštenu prednost u odnosu na konkurenciju zahvaljujući državnoj pomoći.
Peking i Bruxelles dogovorili su da će ponovo otvoriti pregovore o minimalnim cijenama električnih vozila iz Kine, objavilo je kinesko ministarstvo trgovine prošli tjedan, ne navodeći datum.
Američki predsjednik Donald Trump najavio je pak prošle srijede "recipročne carine" na uvoz robe iz Kine i EU-a. Peking je dva dana kasnije uzvratio istom mjerom, a odgovor je najavila i Europska unija.
U srijedu SAD je podigao uloge, odredivši još više carinske stope na uvoz iz Kine, a Kina je odmah odgovorila višim carinama na američku robu.
I EU je u srijedu objavio carine na uvoz iz SAD-a.
U utorak, samo dan prije novog vala carina, kineski ministar trgovine rekao je europskom povjereniku da je Kina spremna produbiti trgovinsku, investicijsku i industrijsku suradnju s EU-om.
Kina i EU trebali bi po Wangovim riječima zajedno štititi multilateralni sustav trgovine baziran na propisima i slijediti načela liberalizacije trgovine i stvaranja uvjeta za nesmetanu razmjenu, "što će donijeti više stabilnosti i sigurnosti u svjetsko gospodarstvo i trgovinu", navodi ministarstvo u priopćenju.
Peking i Bruxelles razgovarali su i o uspostavi povoljnijeg poslovnog okruženja za kompanije i o pitanjima transfera trgovine.
Kina i EU jačat će i dalje komunikaciju u okviru Svjetske trgovinske organizacije i zajedno zagovarati izmjene u njezinom sustavu, dodaje se u priopćenju.
Što se događalo u danu preokreta?
Danima su Donald Trump i njegov tim iz Bijele kuće tvrdili da su potpuno predani svojoj odluci o uvođenju opsežnih „recipročnih“ carina desecima zemalja. Čak su ismijavali izvješće objavljeno u utorak koje je tvrdilo da predsjednik razmatra 90-dnevnu odgodu – vijest koja je nakratko izazvala rast burzovnih indeksa.
No sada je ta odgoda viših carinskih stopa – uz nekoliko značajnih iznimki – postala stvarnost. Preuređenje globalnog gospodarskog poretka je na čekanju, a Trumpovo obećanje o zlatnom dobu američke proizvodnje morat će pričekati.
Bijela kuća poručuje kako je plan o agresivnim carinama, a zatim pauzi i pregovorima s pojedinim zemljama, zapravo bio predviđen od početka.
„Više od 75 zemalja nas je kontaktiralo, a pretpostavljam da će ih nakon današnjeg dana biti još više“, izjavio je ministar financija Scott Bessent novinarima nedugo nakon objave.
Takav okvir Bijele kuće nije iznenađujuć, naravno. Teško je ignorirati paniku među ulagačima, pad na tržištu obveznica te sve glasniju kritiku republikanaca i neodobravanje javnosti koje su prethodile objavi.
Dakle, je li riječ o strateškom povlačenju pred neočekivanim otporom, ili još jednom primjeru Trumpove „umjetnosti sklapanja poslova“ na djelu? Nije trebalo dugo da Trumpovi suradnici – mnogi od onih koji su tvrdili da se nikad neće povući – krenu u medije i slave predsjednikov potez.
Trumpov trgovinski savjetnik Peter Navarro rekao je da se Trumpova carinska situacija „odvila točno onako kako je trebala“.
„Jasno je da niste razumjeli što predsjednik Trump radi“, izjavila je glasnogovornica Karoline Leavitt okupljenim novinarima. „Cijeli svijet zove Sjedinjene Američke Države.“
No nisu bili toliko jasni oko detalja suspenzije carina, objavljene putem posta na njegovoj društvenoj mreži Truth Social. Odnosi li se odgoda viših carina i na EU? Jesu li Meksiko i Kanada, koji su prethodno izbjegli početnih 10% carina, sada ipak uključeni? Jesu li carine usmjerene na određene sektore također obuhvaćene?
Bijela kuća je na kraju pružila određena pojašnjenja – ali satima su američki trgovinski partneri bili prisiljeni iščitavati Trumpov post i tražiti informacije iz odgovora nakon povika novinara na kratkim presicama, piše BBC.
U srijedu poslijepodne, Trump je priznao da je tržište izgledalo „prilično sumorno“ i da su se „ljudi osjećali pomalo nelagodno“ – izjava koja je narušila dio samouvjerenosti koju je pokazivao proteklih dana, i možda nagovijestila pravi razlog promjene kursa.
Ranije tog dana, na Truth Socialu pozvao je ljude da „OSTANU COOL!“ i obećao da će „sve ispasti dobro“. U ponedjeljak je pak izvrijeđao takozvane „paničare“ – struju koju je opisao kao „slabiće i glupane“ koji nemaju strpljenja za njegove poteze.
Na kraju je, ipak, upravo Trump bio taj koji je naglo promijenio smjer.
Unatoč tome, tvrdio je kako je njegova objava o carinama bila nužna, te da bilo kakvi ekonomski poremećaji samo odražavaju bolest koja se godinama tolerirala u američkoj ekonomiji.
Demokrati su u međuvremenu dali znatno manje optimističan prikaz. Čelnik demokrata u Senatu, Chuck Schumer, optužio je Trumpa da „vlada kroz kaos“.
„Izgubljen je, povlači se – i to je dobra stvar“, rekao je.
Na kraju, možda ni nije bitno koji je bio točan misaoni proces iza Trumpove odluke.
Stvarnost je da SAD sada pokušava popraviti odnose – ili barem ublažiti napetosti – sa zemljama koje su bile izložene trgovinskoj odmazdi, iako Trump i dalje nameće univerzalnu carinu od 10%, što bi samo po sebi prije nekoliko tjedana bila ogromna vijest.
To je ipak dovoljan korak unatrag da burze počnu rasti, a Trump se sada okreće trgovinskom ratu s Kinom, kojoj je uveo carine od 125%.
To će imati globalne posljedice, ali je u skladu s nedavnom američkom vanjskom politikom – uključujući onu predsjednika demokrata Joea Bidena – koja pokušava obuzdati kineske ambicije.
Veliko je pitanje, međutim, hoće li Trumpovi potezi proteklog tjedna – kojima je uznemirio saveznike i uzdrmao globalni poredak – učiniti takvu strategiju težom za provedbu.
A za 90 dana, kada istekne ova Trumpova pauza, mogli bismo se opet vratiti na početak – s istom ekonomskom dramom i neizvjesnošću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....