KRIMSKA PLATFORMA

Povijesni skup u Zagrebu! Stižu svjetski moćnici, najavila se Nancy Pelosi, javit će se i Zelenski

Bit će to jedan od najvećih međunarodnih političkih samita održanih u Hrvatskoj još od 2019. i samita Kina +16 i kongresa Europske pučke stranke

Skup u Zagrebu

 Cropix, Afp/

Zagreb će za manje od mjesec dana biti domaćin prvog, povijesnog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme, kada će 25. listopada ugostiti šefove parlamenata i delegacije pedesetak država Europe i svijeta, a među njima vrlo vjerojatno i Nancy Pelosi, predsjednicu Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država, koja je to usmeno najavila predsjedniku ukrajinske Vrhovne Rade Ruslanu Stefančuku na nedavno održanom samitu G7.

Bit će to jedan od najvećih međunarodnih političkih samita održanih u Hrvatskoj još od 2019. i samita Kina +16 i kongresa Europske pučke stranke, a prvi ikada takve važnosti održan na parlamentarnoj razini.

Delegatima koji će sudjelovati na samitu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici uživo će se video-vezom obratiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Predsjednik Vrhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefančuk sam je izrazio želju da upravo Hrvatska bude domaćin ovog skupa još prije ljeta, kada je kontaktirao predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, a zbog odličnih odnosa koje imamo s Ukrajinom. Hrvatska je među prvima u svijetu gotovo jednoglasno usvojila saborsku deklaraciju o osudi ruske agresije, predsjednik Vlade Andrej Plenković na prvom Inauguracijskom samitu Krimske platforme u Kijevu krajem kolovoza 2021., dakle prije rata, jasno je rekao govoreći na ukrajinskom kako je Krim Ukrajina, pomažemo Ukrajini humanitarno i tehnički, a Hrvatska je zadnja ušla u Europsku uniju i imamo njima dragocjena iskustva s pristupnim procesom, ali nažalost i svježa iskustva iz rata i okupacijom teritorija.

Predsjednik Sabora i svi klubovi zastupnika prihvatili su poziv, tako da će Zagreb u listopadu ugostiti oko 400 političara iz cijelog svijeta.

Poziv je, kažu nam u Saboru, išao prema svim državama sudionicima Krimske platforme, njih 46, od kojih su sve članice Europske unije, članice G7, i sve država članice NATO-a, ali tu su i parlamentarne skupštine NATO-a, Vijeća Europe, OESS-a, a bit će tu vjerojatno i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Ukrajinci su izrazili želju da se pozove i one države koje nisu članice Platforme, ali su izrazile podršku Ukrajini, posebno kod glasanja u Ujedinjenim narodima, kako bi proširili platformu.

Riječ je o državama iz svih dijelova svijeta, poput Južne Amerike, Afrike i Azije, ali pozivnicu su dobili i, primjerice, u Srbiji, ali odgovora još nema. Srbija je država koja pokušava sjediti na dvije stolice, ruskoj i ukrajinskoj, ali joj to sve manje polazi za rukom, pa će biti zanimljivo hoće li se pozivu odazvati i predsjednik Narodne skupštine Vladimir Orlić. Pozvana je, primjerice, i turska delegacija. I njihov odgovor se čeka. Hrvatska strana dala je neki okvirni rok da se potvrdi dolazak do 7. listopada.

No, već sada velik broj država, njih oko dvije trećine, potvrdio je dolazak i to uglavnom na predsjedničkoj razini. U Zagreb tako sigurno stižu predsjednici ili potpredsjednici parlamenata Austrije, Njemačke, Francuske, Albanije, Češke, Gruzije, Estonije, Latvije, Litve, Lihtenštajna, Sjeverne Makedonije, Norveške, Moldove, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Švicarske, Crne Gore, Finske...

Cijeli niz zemalja ima dodatne upite oko programa, od Belgije, Danske, Grčke, Cipra, dok se udaljenijim zemljama, poput Australije, Novog Zelanda i Japana, omogućilo i uključivanje video-vezom, pa će tako u Zagrebu govoriti kanadski predsjednik Donjeg doma.

U NSK, u dvorani gdje se inače održavaju sjednice Vlade, održat će se plenarna sjednica, koju će kao domaćini otvoriti dvojica predsjednika Jandroković i Stefančuk. Program se još slaže, ali rasprava će biti, ne samo oko Krima, nego, jasno i o agresivnom ratu u Ukrajini i njegovim posljedicama za svijet. Očekuje se i usvajanje zajedničke deklaracije.

Dan ranije održat će se i konferencija stručnjaka i nevladinih predstavnika s krimskim Tatarima. Navečer je predviđena večera za delegacije i prijem, a na marginama samita 25. listopada cijeli niz bilateralnih susreta. Tako će i hrvatski predsjednik Sabora, održavati niz bilateralnih sastanaka, među ostalim i s Bärbelom Bas, predsjednicom njemačkog Bundestaga, te predsjednikom austrijskog Nacionalnog vijeća Wolfgangom Sobotkom.

Dan poslije samita, održat će se i video konferencija pučkih pravobranitelja, a domaćini su hrvatska i ukrajinska pučka pravobraniteljica.

Sam događaj, posebice zbog vjerojatnog dolaska i američke predsjednice Kongresa, bit će sigurnosno i organizacijski zahtjevan. Već su rezervirane sobe za šefove delegacija u Westinu, gdje će biti i bilateralni sastanci i radni ručak, ali dio soba rezerviran je i u Sheratonu, te Esplanadi. Troškovi će iznositi nešto više od milijun kuna, od čega najveći dio odlazi za noćenja, hranu, najam vozila i opreme.

Očekuje se i velik interes stranih i domaćih medija.

Krimska platforma je novi, međunarodni koordinacijski format, na inicijativu ukrajinskog predsjednika Zelenskog s ciljem poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na aneksiju Krima, odgovora na rastuće sigurnosne izazove, sprječavanja daljnjeg kršenja ljudskih prava te osiguranja zaštite žrtava. Inicijativi se oštro protivi Ruska Federacija, ali kako doznajemo, nije bilo još nikakve reakcije ruskog veleposlanstva u Zagrebu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2022 11:08