Radit ćemo na odgovornom završetku najduljeg američkog rata, u Afganistanu, osiguravajući da Afganistan ne postane opet utočište za terorističke napade na SAD. Tako stoji u Privremenim smjernicama strategije nacionalne sigurnosti koje je Bijela kuća objavila prošli tjedan. Čime je revidirana Nacionalna strategija koju je donijela bivša administracija. Potka je jasna: zaštita sigurnosti SAD-a jer je sve više signala da talibani opet surađuju s al-Qa'idom u Afganistanu.
Treba uzeti u obzir stratešku promjenu: 2001. godine al-Qa'ida je bila moćniji akter, a sada su to talibani. U afganistanskom se sustavu ne smije previdjeti uloga terorističke skupine Islamska država (IS) koja stalnim napadima nastoji skrenuti pozornost na sebe, dovodeći u defenzivan položaj talibane koji pregovaraju s vladom u Kabulu. Takva je strategija IS-u osigurala solidnu podršku i prelazak dijela radikalnih krila talibana nezadovoljnih bilo kakvim pregovorima s "kvislinzima" u Kabulu na njihovu stranu.
Donald Trump je u svom državničkom stilu postigao dogovor kojim je najavio da će se SAD sasvim povući iz Afganistana do 1. svibnja ove godine. Na što su talibani zapljeskali jer im to ispunjava strateški cilj i usporili pregovore s vladom u Kabulu. Mirni jer kontroliraju oko pola afganistanskog ozemlja, vojno jači od regularne vojske ako nema zračnu podršku. Koja nestaje odlaskom SAD-a.
"Još nismo donijeli odluku o našim snagama u Afganistanu nakon 1. svibnja. Sve su opcije na stolu", State Department je odgovorio AP-u. Nakon što je afganistanski dnevni list Tolo objavio pismo koje je državi tajni Antony Blinken poslao Ašrafu Ghaniju, predsjedniku Afganistana, u kojem je naveo da Washington još razmišlja o tome što napraviti kad je riječ o ostanku trupa u toj zemlji.
Brojne dvojbe
Na posljednjem sastanku ministara obrane NATO-a koji je održan 17. i 18. veljače, također nije bilo jasnog dogovora o nastavku misije u Afganistanu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg nakon sastanka je rekao da smo "suočeni s brojnim dilemama" i da "nema lakih opcija”. I dodao da će "saveznici nastaviti bliske konzultacije". Što je primarno bila posljedica američke neodređenosti. Čekao se plan iz Washingtona.
Blinken je u pismu bolno realan: "Zabrinut sam zbog mogućeg pogoršanja sigurnosne situacije koja bi talibanima omogućila brzo osvajanje ozemlja". Što sugerira da bi SAD mogao zanemariti Trumpove obveze i ostati u Afganistanu. Barem još neko vrijeme.
Proljetna ofenziva
Što državni tajnik koroborira tezom da je pripremljen prijedlog "90-dnevnog smanjenja nasilja s ciljem da zaustavi proljetnu talibansku ofenzivu". Čime bi se, vjeruje Blinken, mogao otvoriti prostor za nove, redefinirane pregovore uz aktivno sudjelovanje pobunjenika.
A da bi taj proces bio ubrzan, SAD planira sastanak s Rusijom, Kinom, Pakistanom, Iranom, Indijom pod okriljem UN-a kako bi se "raspravio jedinstveni pristup" mirnom raspletu stanja u Afganistanu. Riječ je promišljenom koraku jer su Iran (neočekivano, ali da), Kina i Rusija razvili dobre odnose s talibanima i mogli bi utjecati na njih da pokažu potrebnu razinu kooperativnosti. Američki predstavnik u pregovorima Zalmay Khalilzad, navodi Blinken, pripremit će pisane prijedloge za Ghanija i talibane o ubrzavanju razgovora.
S tri ključne točke: temeljni principi budućeg ustavnog i upravnog ustroja zemlje; plan nove, uključive vlade; uvjeti trajnog i sveobuhvatnog prekida vatre. I posebno zanimljivo, dvije bi strane pregovore trebale nastaviti u Turskoj, a ne u Kataru. Čime se Ankara aktivno uključuje u rješavanje problema, što je u skladu s jačanjem strateških odnosa na liniji Pakistan - Iran - Turska. I signal za poboljšanje odnosa Ankare i Washingtona.
Može se očekivati da ostali akteri podrže taj plan jer je svima navedenima cilj da se američka i NATO-ova vojska povuku iz Afganistana. Da bi se onda oni mogli ondje igrati.