POSTIGNUT VAŽAN DOGOVOR

Pozadina napetog sastanka u Bruxellesu: ‘Još smo jednom postigli nemoguću misiju, baš kao na filmu‘

Ministri energetike zemalja članica EU su napokon postigli politički dogovor o gornjoj granici cijene prirodnog plina

Piše:

Objavljeno: 19. prosinac 2022. 19:33

Davor Filipvić na sastanku ministara energetike EU

Davor Filipović/Twitter/

Na izvanrednom sastanku ministara energetike zemalja članica EU u ponedjeljak u Bruxellesu su napokon postigli politički dogovor o gornjoj granici cijene prirodnog plina, a temelj za kompromis je bio prijedlog kojeg je iznijelo češko predsjedništvo.

Prema toj odluci mehanizam će se aktivirati kada cijena prelazi 180 eura megavat sati tri radna dana zaredom. Drugi kriterij je kada razlika u referentnoj cijeni između TTF-a cijene na globalnom tržištu bude 35 eura veća od prosjeka na tržištu tri dana zaredom.

Češki ministar energetike Jozef Síkela ne krije zadovoljstvo ovim rezultatom i pripisao je uspjeh češkom predsjedništvu na samom kraju šestomjesečnog predsjedanja Unijom. On je rekao da se ne radi o fiksiranoj cijeni i da ona i dalje, u nekim okolnostima, može ići i iznad 180 eura, ali neće moći ići prekomjerno.

- Još jednom smo postigli nemoguću misiju - kao da je u filmu. To je bila naša dužnost prema našim građanima i poduzećima. Trebalo nam je puno vremena i puno napora. To je balansiran kompromis koji će omogućiti zaštitu naših građana od prekomjernih cijena, rekao je Sikela.

Kompromis nije bilo lako postići jer su se do zadnjeg trenutka neke zemlje članice protivile takvoj odluci. Neke su načelno bile protiv zbog straha da bi to preusmjerilo količine plina prema tržištima izvan Europe što bi ugrozilo i stabilnost opskrbe.

No većini zemalja, među kojima i Hrvatskoj, je bila neprihvatljivo visoko postavljena gornja granica cijene plina. Prema tom prijedlogu kojeg je dala Europska komisija krajem studenog, korektivni tržišni mehanizam bi se aktivirao kada bi cijena na nizozemskoj burzi plina (TTF) bila dva tjedna iznad 275 eura po megavat satu i 58 eura viša od referentne cijene LNG-a deset dana zaredom tijekom dva tjedna.

Njemačka se najviše protivila, iako je njezin ministar gospodarstva Robert Habeck rekao da “nitko u Njemačkoj nije protiv niže cijene plina, ali znamo da moramo biti oprezni kako ne bismo poželjeli dobro, a učinili loše”. Na kraju je Njemačka odustala od protivljenja, Nizozemska i Austrija su se suzdržale, te je protiv ostala samo Mađarska.

Iako je Vijeće ministara energetike EU odluku moglo donijeti kvalificiranom većinom odmah, jer je za to bilo dovoljno glasova, češko je predsjedništvo EU pokušalo do kraja postići konsenzus kako bi time poslali i jasnu političku poruku i tržištima u svijetu, ali i Rusiji.

Povjerenica EU za energetiku Kadri Simson je rekla da je poticaj Komisiji za prijedlog o ovim mehanizmima spriječiti divljanje cijene kao što je to bio slučaj u kolovozu kada je cijena plina prešla 300 eura po kilovat satu.

Filipović: ‘Hrvatska je zadovoljna‘

Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović je bio zadovoljan kompromisom u EU za kojeg vjeruje da će to pomoći u zaštiti građana kako se ne bi ponovile situacije u kojima je cijena plina otišla na 350 eura po megavat satu.

Filipović je, govoreći o stavovima kolega na izvanrednom sastanku ministara EU, rekao da je broj zemalja koje su bile protiv bio znatno manji u odnosu na početne postavke, a da je Hrvatska bila među 15 zemalja koje su se zalagale da ta cijena bude što manja. Filipović je rekao da ne očekuje posljedice po Hrvatsku u slučaju da Rusija obustavi isporuku plina.

- Prema mojim informacijama, sav plin koji dolazi u Hrvatsku dolazi preko LNG-ja. Znači nema nikakvog uvoza iz Rusije. Prema tome, zahvaljujući kapacitetu LNG-ja to se na nas ne bi negativno odrazilo u pogledu sigurnosti opskrbe plinom, rekao je on.

Potvrdio je da je na sastanku bilo rasprava i o Janafu.

- To je bila zanimljiva rasprava koju je potaknuo mađarski ministar Péter Szijjártó. On je rekao kako bi bilo dobro da se uloži u proširenje kapaciteta Janafa, a od Komisije je tražio da ona propiše kolike bi trebale biti tarife za transport nafte preko Janafa. Ono što sam ja istaknuo u raspravi, a to je premijer Plenković govorio na Europskim vijećima, je da Janaf trenutno sa svojim postojećim kapacitetima može zadovoljiti sve mađarske potrebe. Trenutačni kapacitet Janafa je 11,4 milijuna tona nafte, a rafinerija u Mađarskoj ima kapacitet 8,1 milijuna tona. Prema tome, mi smo tu spremni biti partner, osigurati dovoljne količine nafte i za Mađarsku i za Slovačku, s tim da treba poštovati ono što Europska komisija naglašava, a to su ravnopravni uvjeti za sve na tržištu, kako bi se osigurala jedna poštena razina konkurencije među svim državama članicama, jer svi znamo da mađarska naftu dobiva preko Družbe i dobije je i količinski i cjenovno povoljnije nego preko drugih pravaca, rekao je Filipović.

Vezane vijesti