Sjedinjene Države ukidaju neke programe sigurnosne pomoći za istočnoeuropske zemlje, izvijestio je u petak Financial Times, pozivajući se na dobro informirane izvore. Riječ je o američkom sigurnosnom programu kojim je Pentagon kroz odjeljak 333 Zakona o obrani financirao obuku i opremanje stranih vojski, između ostalog i oružane snage u Europi. Ključni primatelji u Europi uključuju Estoniju, Latviju i Litvu, odnosno baltičke države koje graniče s Rusijom i koje bi bile na prvoj crti u slučaju sukoba. Proračun programa mora odobriti Kongres, koji je odobrio njegovo financiranje do rujna 2026. godine. No, Bijela kuća nije tražila novac za razdoblje nakon toga.
Ukidanje financiranja
Od 2018. do 2022. SAD je potrošio 1,6 milijardi dolara na podršku europskim partnerima putem tog programa, što čini oko 29 posto ukupnog budžeta, navodi FT. Projekti su širokog opsega. Primjerice, jedno javno dostupno izvješće Ureda za odgovornost vlade SAD-a (GAO) iz kolovoza 2023. pokazuje da program može financirati "obrambenu opremu, obuku, usluge, potrošni materijal i manje građevinske projekte". Za male države na istoku Europu to znači da je program dopunjavao njihove ograničene programe, omogućavao im opremu koju same mogu teško financirati i povećavao interoperabilnost s američkim i NATO-ovim snagama.
Pogleda li se razdoblje između 2018. i 2022. godine, Litva, Latvija i Estonija dobile su svaka između 230 i 280 milijuna dolara. To znači da će ukidanjem financiranja svaka zemlja sada godišnje izgubiti 50 do 60 milijuna dolara američke potpore, iznos koji je činio između dva i četiri posto njihovih obrambenih proračuna. To bi moglo značiti rezove, kašnjenje u nabavi opreme ili preusmjeravanje vlastitih sredstava. Također, obuka i održavanje mogli bi se usporiti, a nove nabave odgoditi.
Vlastite sposobnosti
Prema navodima FT-a, Pentagon je prošli tjedan obavijestio europske diplomate o obustavi financiranja. Europski saveznici Washingtona bili su "zapanjeni" viješću, prema različitim anonimnim izvorima koji su govorili za američke medije. Europski dužnosnici sada pokušavaju procijeniti hoće li odluka utjecati na ključne elemente europske sigurnosti.
Europljani strahuju da ovakvi potezi smanjene američke pomoći šalju krivu poruku Moskvi. Kako je rekao jedan europski dužnosnik za Washington Post, "Ruse zanimaju samo američka zastava i američki dolar". S tim se slažu i neki američki senatori. "Ovo je pogrešan potez koji šalje potpuno krivi signal dok pokušavamo prisiliti Putina za pregovarački stol i odvratiti rusku agresiju. Nema nikakvog smisla potkopavati obrambenu spremnost naših saveznika kada od njih tražimo da pojačaju vlastite sposobnosti. To dovodi američke trupe u opasnost kada smanjimo obuku savezničkih vojnika s kojima bi se borili", naglašava demokratska senatorica Jeanne Shaheen.
Estonski predsjednik Alar Karis izjavio je u razgovoru za Politico da bi se europske države koje graniče s Rusijom trebale pripremiti na mogućnost djelomičnog povlačenja američkih vojnika iz regije te početi graditi vlastite obrambene kapacitete.
Ipak, Washington zasad nije otišao toliko daleko da bi najavio povlačenje svojih snaga. Umjesto toga, SAD očekuje da europske zemlje same preuzmu veći dio troškova za vlastitu sigurnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....