Petnaest posto svjetskog leda zarobljeno je na tibetanskoj visoravni, u podnožju planinskog lanca Meili i planinskog vrha Khawa Karpo na 6740 metara nadmorske visine. Zbog toga to područje znanstvenici nazivaju “trećim polom”, jer čuva najveću zalihu snijega i leda nakon Arktika i Antarktike.
Tibetanci smatraju da je svetogrđe pokušati se popeti na Khawa Karpo, no bez obzira na to mnogi su pokušali. I izgubili glave, poput međunarodne ekspedicije od 17 pripadnika koji su izgubili život 3. siječnja 1991. kad ih je zatrpala lavina. Deset godina kasnije konačno su vlasti u Pekingu zabranile pristup planinarima.
Glečer na tibetu Usprkos zabrani, Khawa Karpo i dalje ugrožava brojne ljudske živote, ali time što se glečer u njezinom podnožju ubrzano topi. Glečer Mingyong ubrzano nestaje, tako da se smatra da je to jedan od najbrže nestajućih glečera na svijetu. Od 1970. tibetanski glečer izgubio je čak četvrtinu svoga leda. Ovih se dana očekuje objavljivanje izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), u kojem znanstvenici procjenjuju da će do kraja stoljeća nestati preostale dvije trećine tibetanskog glečera. Čak i ako se međunarodna zajednica dogovori o hitnim promjenama kojima bi se ograničilo globalno zagrijavanje, tibetanska ledena gromada nastavit će se topiti.
Glečer Mingyong nazivaju smrznutim azijskim vodotornjem. On je izvor za deset najvećih svjetskih rijeka: Ganges, Brahmaputru, Žutu rijeku, Mekong i Ind, na kojima se vodom opskrbljuje 1,6 milijardi ljudi. Stanje je depresivno i zastrašujuće, kaže za The Guardian Joseph Shea, stručnjak za glečere sa Sveučilišta Sjeverna Britanska Kolumbija. “To mijenja prirodu planina duboko i vrlo vidljivo”, rekao je profesor Shea. Međutim, pažnju znanstvenika i svjetske javnosti puno više zaokuplja sudbina Sjevernog i Južnog pola, čemu doprinosi i to što lokalne vlasti na Tibetu ograničavaju pristup znanstvenicima.
No ovo su ljeto znanstvenici s američkog sveučilišta Columbia analizirali stare snimke špijunskih satelita iz vremena hladnog rata. Ustanovili su kako se led sve brže topi, i sada se topi gotovo dvostrukom brže nego u periodu od 1975. do 2000., kad je prosječna temperatura bila za 1 Celzijev stupanj niža. Glečeri na području Himalaje gube oko pola metra leda godišnje zbog klimatskih promjena koje je izazvao čovjek, ustanovili su znanstvenici. Jedan od razloga za ubrzano topljenje leda je i to što se prosječna temperatura na tibetanskoj visoravni, kao i na Arktiku i Antarktici, diže tri puta brže od svjetskog prosjeka. Ne obuzda li se emisija stakleničkih plinova, tri svjetska pola očekuje dodatno zagrijavanje od 5 stupnjeva, upozoravaju stručnjaci za klimu.