Prvi put od lipnja 2021., odnosno nakon dvije godine pauze, ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je prije nekoliko dana najavio kandidaturu za svoj peti predsjednički mandat, održao je "masovnu konferenciju za novinare i građane", nazvanu Izravna linija ili Putinovi godišnji rezultati.
Zbog izbora u ožujku 2024. godine, na kojima želi dobiti najmanje 80-postotnu podršku, Putin se nastoji opet predstaviti kao lider koji sve konce drži u svojim rukama te se potvrditi kao jedina osoba koja Rusiji garantira stabilnost, opstanak i egzistenciju i kao države i kao nacije. S jedne je strane vrlo agresivan kada govori o ratu u Ukrajini. Bio je posve jasan - rat ne namjerava zaustaviti.
Govoreći o tome kada bi i kako moglo doći do prestanka rata u Ukrajini, Putin je bez krzmanja odgovorio da će "mir nastupiti kada postignemo naše ciljeve". "Oni se ne mijenjaju: demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine i njezin neutralni status", rekao je Putin i time odbacio sve najave da je Moskva spremna na nekakve mirovne pregovore.
Očito je, ako prevedemo to što Putin govori, da su "mirovni pregovori" na koje bi on pristao - ukrajinska kapitulacija. Kao brižni "otac obitelji", koji je svestran i koji jedini može svakome ponaosob pomoći. Klasični, u povijesti već viđeni primjeri "dobrog cara" ili "dobrog Staljina". On je dobar i sve će napraviti, a ako nešto ide krivo, to rade oni oko njega.
Dakle, uobičajeni performans i lakrdija u kojoj se predstavio kao vožd koji bdije nad svime - od pitanja o kojima ovisi sudbina planeta do komunalnih tarifa u Novosibirsku i remonta ambulante u selu Reftinsk u Sverdlovskoj regiji te se ispričao čak i zbog divljanja cijena jaja. Putin nije odgovarao samo na važna globalna politička pitanja o ratu u Ukrajini, Gazi i odnosima u svijetu, nego je davao i odgovore i obećanja na neka osobna, mala i lokalna pitanja, poput obnove sportske dvorane u selu na Krimu ili da će pomoći bivšem wagnerovcu da ostvari svoja prava nakon povratka s ratišta, provjerit će zašto ima problema u dostavi opreme za neku bolnicu, narediti asfaltiranje nekog prilaza, a govorio je i socijalnim pitanjima te onome najvažnijem - "brizi za opstanak Rusije".
Nije rekao apsolutno ništa neočekivano, nego je zapravo ponavljao sve ono što govori posljednjih godina, pogotovo otkad je počela agresija na Ukrajinu. Bio je predvidljiv, dosadan i krajnje licemjeran. Čak nije dopustio svom glasnogovorniku Dmitriju Peskovu da bira novinare koji će postaviti pitanje, nego ih je birao sam. Peskov je želio dati riječ novinaru New York Timesu, ali je Putin tražio da prvo pusti kineskog novinara iz agencije Xinhua.
"Rusko-kineski odnosi jedan su od najznačajnijih jamaca stabilnosti u svijetu. Vidimo pokušaje Zapada da prebaci aktivnosti NATO-a u Aziju. Kina i mi ne radimo ništa slično. Da, surađujemo na vojnom polju, ali ne stvaramo blokove, niti sklapamo savezništva protiv trećih zemalja. A Zapad je stalno protiv nekoga", izjavio je Putin.
Ruski je predsjednik usporedio rat u Ukrajini sa sukobom u pojasu Gaze, rekavši da je "tamo katastrofa, a u Ukrajini nema ničega sličnog". Zaboravio je valjda da ruske rakete pogađaju civilne ciljeve te da uništava ukrajinsku infrastrukturu, pogotovo energetsku. Za rat u Ukrajini okrivio je Zapad i Kijev, smatrajući da je Rusija bila prinuđena intervenirati radi vlastite zaštite.
Putin je primio, kako kažu u Kremlju, više od dva milijuna pitanja građana, a uživo su mu pitanja mogli postaviti i novinari "neprijateljskih zemalja". Obraćanje je počeo time da Rusija ne može ne biti suverena država jer "bez suvereniteta ne može postojati". Nije rekao može li, recimo, i Ukrajina biti suverena država i voditi neovisnu politiku. Govorio je i o sredstvima koje Rusija ulaže i namjerava uložiti u "pripojena područja", misleći pritom na anektirane regije Ukrajine. No, potvrdio je da je trenutačno u Ukrajini angažirano 617 tisuća ruskih vojnika.
Nadalje, predsjednik Putin opet je ponovio teze koje je prije rata opisao u svom eseju kojim je i najavio agresiju - da su "Rusi i Ukrajinci u biti jedan narod". Licemjerno je naglasio da je "ovo što se sada događa velika tragedija, slična građanskom ratu između braće". Prema njegovim riječima, Rusija je bila spremna pomiriti se s gubitkom povijesnih teritorija, no politika Zapada i Kijeva natjerala je Moskvu na protumjere. "Krim i cijela crnomorska obala pripali su Rusiji kao rezultat ratova protiv Turske", rekao je Putin i postavio retoričko pitanje: "Kakve veze Ukrajina ima s tim? Pa, Odesa je iskonski ruski grad. Znamo to. I svi znaju to". Prema njegovim riječima, "ukrajinski vojnici ginu iz političkih razloga" jer Volodimir Zelenski "pokušava iskamčiti novu pomoć" od Zapada. Ruski je predsjednik izjavio da je Rusija spremna graditi dobre odnose sa SAD-om i EU, ali prepreka tome je "imperijalna politika" Washingtona. Putin smatra da će uvjeti za uspostavljanje odnosa biti stvoreni tek kada Washington počne poštivati druge zemlje i traži kompromise umjesto što pribjegava sankcijama.
Na pitanje hoće li biti provedena "nova mobilizacija", Putin je odgovorio da "zasad za tim nema potrebe" (doduše, ruski neovisni izvori tvrde da se mobilizacija stalno provodi). Obećao je da u Rusiji neće biti nove mobilizacije kao što je govorio da je neće uopće biti - konačno, sjetimo se kako je tvrdio da neće biti ni samog rata. No, pohvalio je mobilizirane vojnike i napomenuo da je među njima "već 14 Heroja Rusije", ali odgovor na pitanje hoće li biti i "demobilizacije onih koji su već dugo na bojištu" Putin je preskočio. Poručio je samo da će ratni veterani biti uključeni u obrazovni proces jer je "stvaranje domoljuba važan posao" te parafrazirao njemačkog kancelara Otta von Bismarcka: "Generali ne dobivaju ratove, ratove dobivaju učitelji i svećenici koji odgajaju domoljube".
Putin je govorio o tome da sankcije nisu naudile Rusiji te da BDP raste, a u tom se trenutku na velikom ekranu iza njegovih leđa pojavilo pitanje poslano SMS-om, koje je ostalo bez odgovora: "Zašto je vaša realnost u raskoraku s našom stvarnošću? Zašto opet imamo deficit proizvoda, a inflacija je 200 posto?" Potom se pojavilo pitanje "Zašto svi pripadnici Wagnera ne uživaju iste povlastice?", ali i pitanje o "karavanama Rusa koji odlaze na Zapad".
Putin je pohvalio mađarskog čelnika Viktora Orbána i slovačkog premijera Roberta Fica. "Oni nisu proruski političari", ustvrdio je Putin za Orbána i Fica. "Oni su pronacionalni."