Nakon burnih sastanaka - prvo na Aljasci s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a par dana kasnije s ukrajinskim liderom Volodimirom Zelenskim i nekolicinom vodećih europskih čelnika (Emmanuel Macron, Kier Starmer, Giorgia Meloni, Friedrich Merz, Alexander Stubb) - američki predsjednik Donald Trump grozničavo je najavio pripreme novog povijesnog sastanka, odnosno odmah dva takva summita. Prvo trojni susret Trump - Putin - Zelenski, kao najava i prethodnica "majke svih sastanaka" - Putin - Zelenski. I to već u sljedeća dva tjedna, dakle početkom rujna, kako bi "osigurao mir", a zlobnici će reći: da uhvati zadnji vlak za nominaciju za Nobelovu nagradu za mir. Već se nagađaju moguća mjesta održavanja takvog sastanka, iako je on, kako god okrenuli, još prilično neizvjestan. Spominje se Budimpešta (tako javlja Reuters), iako bi Kijev mogao odbiti tu opciju zbog poznatog stava mađarskog premijera Viktora Orbána. Francuski predsjednik Macron predlaže Ženevu, dok Sky News navodi Rim, koji bi navodno najradije odabrao Trump. Europske destinacije mogle bi biti problem zbog uhidbenog naloga Haaškog suda za Putina, no to je tehničko pitanje koje se može riješiti - jer prvo treba utvrditi je li takav sastanak uopće moguć i ostvariv. U međuvremenu, Švicarska je objavila da je spremna dati imunitet Putinu.
Podsjetimo, iako ni Putin nije potpuno odbacio mogućnost sastanka sa Zelenskim, državni tajnik SAD-a Marc Rubio izjavio je da je Putin spreman na razgovor sa Zelenskim, a moskovski Komersant piše da je Putin kazao: "Spreman sam na razgovor sa Zelenskim." Ipak, nema nikakvih dodatnih detalja. Putin je, doduše, uvijek pokazivao određenu zadršku, spominjući usput da "nema ništa protiv", ali je redovito isticao sumnju u, kako se izrazio, legitimitet Zelenskog, odnosno onoga tko bi eventualno potpisivao sporazum. Rusija, naime, stalno inzistira na tvrdnji da u Ukrajini - koja je, podsjetimo, u ratu već tri i pol godine, dok Rusi svakodnevno napadaju i raketiraju njezine gradove i brojne civilne ciljeve - nema legitimne vlasti jer, navodno, nisu provedeni izbori. Istodobno, Moskva ne pristaje na primirje koje bi eventualno omogućilo takve izbore. Stoga će Kremlj vjerojatno i dalje nastojati odugovlačiti i izmišljati razne prepreke za održavanje sastanka, jer bi u ovim okolnostima Putinov pristanak bio i određeni znak slabosti i popustljivosti - što dosad nije pokazivao. Kako razgovarati s nekim koga ne priznaješ, s kim ne želiš dijalog, koga ne smatraš ravnopravnim sugovornikom, već ga nastojiš omalovažiti na svakom koraku, i k tome - ne smatraš ga legitimnim?
Božo Kovačević: Bojim se da je Zelenski rekao ‘da‘
A Putinov dolazak na takav sastanak pokazao bi da je ipak u defenzivi - možda čak i svojevrsni poraz - odnosno prihvaćanje činjenice da ga je Trump prisilio na susret koji on inače odbija i odbacuje. Tako je i prorežimski analitičar, koji često iznosi kremaljske stavove, Pjotr Akopov, za agenciju RIA Novosti "u rukavicama" izjavio: "U Kremlju nisu toliko optimistični kao Trump kada je riječ o sastanku sa Zelenskim."
Akopov navodi kako je formulacija Putinova pomoćnika Jurija Ušakova "bila više nego oprezna": "Putin i Trump izrazili su podršku izravnim pregovorima između delegacija Rusije i Ukrajine. Čelnici su razgovarali i o ideji mogućnosti podizanja razine predstavnika Rusije i Ukrajine u tim pregovorima."
No, kako ističe kremaljski analitičar, sama fraza "razgovarali su o ideji mogućnosti podizanja razine" može se tumačiti na više načina - ali očito ne znači dogovor o skorom summitu na najvišoj razini. Trump želi brzi sastanak. Može li on zamisliti Putina i Zelenskog kako se rukuju u njegovoj prisutnosti već za tjedan dana? Naravno da može. Ali, kako Akopov primjećuje, još uvijek postoje brojne "male" prepreke na putu do sastanka trojice lidera. Pita se i može li "trojni sastanak okončati ratna djelovanja". Njegov odgovor je čvrst: "Njet!"
Diskretan potez Melanije Trump možda je odlučio o sudbini čitave Ukrajine!
Prema njegovim riječima, a kako smo već spomenuli, Akopov govori ono što mu u Kremlju kažu, "u svakom slučaju dnevni red neće uključivati summit Putina i Zelenskog, već pregovore između delegacija Rusije i Ukrajine, koje bi pripremile sastanak na vrhu. Ovaj put našu delegaciju najvjerojatnije će predvoditi netko od članova ruskog Vijeća sigurnosti. Ako pregovori budu uspješni, put do summita Putina, Trumpa i Zelenskog doista će biti otvoren. Nema sumnje da će se u nadolazećim danima događaji razvijati vrlo brzim tempom."
Pitanje svih pitanja ostaje: kakve bi uvjete Putin mogao postaviti - i za taj, i na tom sastanku? Iz Moskve poručuju da Trump "mora pritisnuti Zelenskog i Europljane da prihvate (ruske) uvjete". To Rusi žele jer bi to značilo svojevrsnu kapitulaciju Ukrajine - što je i krajnji cilj Kremlja. Akopov nadalje navodi kako je upravo "o tome bio sastanak u Bijeloj kući".
Je li Trump uspio? Sudeći po izjavama koje su Zelenski i europski čelnici dali na početku pregovora - nije. Nije bilo promjene u njihovim stavovima. Iako su Trumpa hvalili na svaki način, u svim su se izjavama vraćali na ključno pitanje: sigurnosna jamstva Sjedinjenih Država. Trump je, pak, nakon sastanka izjavio da će "sigurnosna jamstva pružiti razne europske zemlje u koordinaciji sa Sjedinjenim Državama". No, koordinacija nije ono što Europljani traže. Ursula von der Leyen dan ranije izjavila je da i sama Europa treba sigurnosna jamstva - kao da je zaboravila na NATO.
U Moskvi izražavaju bojazan da Europa i dalje želi sudjelovati u pregovorima između Rusije, SAD-a i Ukrajine. Emmanuel Macron je čak izjavio da će, kao nastavak trilateralnog sastanka (Putin, Trump i Zelenski), "vjerojatno trebati četverostrani sastanak", jer, kako je rekao, "kada govorimo o sigurnosnim jamstvima, govorimo o sigurnosti cijelog europskog kontinenta i zato smo ovdje svi ujedinjeni s Ukrajinom po tom pitanju". Tu zabrinutost jasno prenosi i Akopov.
Naime, Rusija stalno nastoji isključiti i Europu i samu Ukrajinu iz tzv. mirovnog dogovora o Ukrajini. Njihov je cilj dogovoriti sve izravno s Trumpom, koji bi potom Kijevu naložio kako se treba ponašati i podrediti tim dogovorima.
No, ono što Putin želi nije samo Krim i Donbas, odnosno 20-ak posto ukrajinskog teritorija. On želi barem 80 posto zemlje, uključujući Kijev i Odesu, te otvoreno prorusku vlast u glavnom gradu - model kakav već ima u Bjelorusiji. Neće ga zadovoljiti ni ono što mu, navodno, sada nudi Trump. Većinu toga imao je i prije rata. Razmjena teritorija, u tom kontekstu, zvuči kao licemjerje na kvadrat - jer što bi se tu točno mijenjalo? Ukrajinsko za ukrajinsko?
Konačno, treba jasno reći: Putinu nisu dovoljni Donbas i Krim, kao što ni Hitleru svojedobno nisu bili dovoljni češki Sudeti. Ovdje je vrijedno podsjetiti na riječi čehoslovačkog diplomata Jana Masaryka, upućene britanskom premijeru Nevilleu Chamberlainu i lordu Halifaxu u Downing Streetu 10, nakon sramotnog Münchenskog sporazuma iz 1938.: "Ako ste žrtvovali moju državu radi mira, ja ću vam prvi pljeskati. Ali ako ne - gospodo, neka vam Bog pomogne."
Povijest se, možda, ponavlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....