DALEKO OD KRAJA

Izraelci silno zabrinuti zbog američke ponude Iranu: ‘Ako to prođe, sve je bilo uzalud‘

Iranci strahuju da im Amerikanci pripremaju zamku, a Izraelci žele stvar odvesti do kraja

Nebo iznad Izraela

 Jack Guez/Afp
Iranci strahuju da im Amerikanci pripremaju zamku, a Izraelci žele stvar odvesti do kraja

Pripremaju se uvjeti za pregovore između Sjedinjenih Država i Irana, ali sporazum je jednako daleko kao i 28. veljače kada je američko-izraelski savez pokrenuo vojnu kampanju za uništavanje iranskog režima.

Iranci su zabrinuti da bi iz Washingtona najavljeni pregovori sa Sjedinjenim Državama mogli biti američka taktika, a ne istinski pokušaj postizanja smislenog sporazuma, otkrili su anonimni izvori za The Jerusalem Post u srijedu.

- Dva puta smo sjeli s Witkoffom i Kushnerom na razgovore, dva puta smo zakazali još jedan sastanak, a umjesto sastanka dobili smo rat. Lagali ste nam, navodi se u iranskoj poruci poslanoj Bijeloj kući, prema izvoru upoznatom s detaljima pregovora.

image

Omanski ministar Badr bin Hamad al-Busaidi sa Stevenom Witkoffom i Jaredom Kushnerom

Handout/Afp

Taj skepticizam jedan je od razloga što se američki potpredsjednik J.D. Vance sada uključio u pregovore. Washington želi uvjeriti Teheran da ‘ovo nije smicalica, nego su to pravi pregovori‘, no izraelski dužnosnici, zajedno s nekim američkim dužnosnicima koji su razgovarali s Jerusalem Postom, procjenjuju da su, s obzirom na trenutačne stavove obiju strana, šanse za postizanje sporazuma i dalje niske.

Iran: Gađali smo Abrahama Lincolna!; Stigao odgovor Trumpu: ‘Sad mi diktiramo uvjete‘

Međutim, izraelski dužnosnici dodali su da će, ‘ako Iranci pristanu na sporazum od 15 točaka, na kraju to biti dobar dogovor za Izrael - pod uvjetom da Trump inzistira na svih 15 točaka‘.

image
-/Afp

15 zahtjeva Iranu

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prenijela je Iranu 15 uvjeta kao svoje zahtjeve za okončanje rata. Glavni zahtjevi su da Iran mora demontirati svoje postojeće nuklearne kapacitete, mora se obvezati da nikada neće težiti nuklearnom oružju, a iranski raketni program mora biti ograničen i u dometu i u količini, sa specifičnim pragovima koji će biti utvrđeni u kasnijoj fazi.

Također, Iran mora prestati financirati i naoružavati svoje regionalne proksije, a Hormuški tjesnac mora ostati otvoren i funkcionirati kao slobodni pomorski koridor. Zauzvrat, Iranu bi bile u potpunosti ukinute sankcije koje je uvela međunarodna zajednica, SAD bi pomogao u unapređenju civilnog nuklearnog programa, uključujući proizvodnju električne energije u nuklearnoj elektrani Bušehr, a takozvani snapback mehanizam, koji omogućava automatsko ponovno uvođenje sankcija ako se Iran ne bude pridržavao pravila, bio bi uklonjen.

image

Donald Trump

Jim Watson/Afp

Posebno u Izraelu Trumpov potez je pokrenuo pitanja o tome približava li se rat prekretnici ili ide prema ishodu koji ostavlja ključne iranske sposobnosti netaknutima. Zastupnik u Knessetu Ram Ben Barak, koji je bio zamjenik ravnatelja Mossada i glavni ravnatelj ministarstava za obavještajne službe i strateške poslove, upozorio je da bi završetak rata dok Iran još uvijek drži obogaćeni uran i nastavlja razvijati svoj raketni program bez značajnih ograničenja bio loš ishod.

Najjači američki analitičar objavio nevjerojatne podatke: Ovo bi mogao biti Trumpov početak kraja!

- Ako rat završi s obogaćenim uranom koji je još uvijek u iranskim rukama i njihovim raketnim programom koji nije ograničen i nadziran, onda je sve što smo učinili bilo uzalud. Bilo bi to vrlo, vrlo razočaravajuće, smatra nekadašnji mosadovac.

image

Benjamin Netanyahu

Ronen Zvulun/Afp

Profesor Eytan Gilboa, stručnjak za odnose SAD-a i Izraela na sveučilištima Bar-Ilan i Reichman, ukazao je na ono što je opisao kao Trumpove promjenjive i ponekad nedosljedne poruke.

- Trump možda pokušava zbuniti neprijatelja, ali možda zbunjuje i samoga sebe, upozorio je Gilboa.

Revolucionarna garda ojačala utjecaj

Suprotno predviđanjima da će u američko-izraelskim napadima ostati obezglavljen, čini se da je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) ojačao svoj utjecaj unutar iranskog režima i postavlja niz zahtjeva uoči mogućih pregovora sa Sjedinjenim Državama, uključujući zatvaranje svih američkih baza u zemljama Perzijskog zaljeva, doznao je The Wall Street Journal.

image

Donald Trump

Jim Watson/Afp

IRGC prilično arogantno traži zatvaranje svih američkih vojnih baza u zaljevskoj regiji i odštetu za napade na Iran. Osim toga, inzistira na pravu da naplaćuje takse brodovima koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, jamstva da se rat neće ponovno pokrenuti, prekid izraelskih napada na Hezbolah u Libanonu, ukidanje svih sankcija te zadržavanje svojeg balističkog raketnog programa bez ikakvih pregovora o njegovu ograničavanju.

Ipak, iza kulisa se odvijaju razgovori o uvjetima budućih pregovora. Iranski veleposlanik u Pakistanu Reza Amiri Moghadam ponovio je da njegova zemlja ni izravno, ni neizravno ne pregovara sa Sjedinjenim Državama, ali i dodao da ‘prijateljske zemlje nastoje pripremiti teren za dijalog između Teherana i Washingtona, za koji se nadamo da će biti plodonosan i dovesti do završetka ovog nametnutog rata‘.

Iran objavio: Ovo je naših pet uvjeta za kraj rata

Mala vjerojatnost brzog dogovora

Iako još uvijek nije bilo izravnih kontakata između SAD-a i Irana, skupina međunarodnih posrednika - Egipat, Turska, Saudijska Arabija i Pakistan - uspjela je uspostaviti neizravni komunikacijski kanal. Međutim, glavni izazov bio je pronaći osobu za kontakt na iranskoj strani. Posljednjih mjeseci tu je ulogu obnašao Ali Laridžani, tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti, član vrlo utjecajnog konzervativnog klana i povjerenik bivšeg vrhovnog vođe Alija Hameneija. No, 17. ožujka ubijen je u izraelskom zračnom napadu, a prije njega i Hamenei, 28. veljače.

image

JD Vance

Bill Pugliano/Getty Images Via Afp

Egipatske obavještajne agencije uspjele su kontaktirati vodstvo Korpusa islamske revolucionarne garde i prenijele im prijedlog za kratkoročno primirje kako bi počeo dijalog. Ali i stručnjaci i predstavnici posrednika jednoglasni su u svom skepticizmu: čak i ako se održe američko-iranski razgovori, malo je vjerojatno da će dovesti do brzog dogovora.

Jednostavno, nema sigurnosti da će se održati pravi pregovori, a kamoli da će dovesti do sporazuma koji će sve strane poštovati. Islamabad se smatra najvjerojatnijim mjestom za razgovore jer je Pakistan već dao pristanak. Ne zna se ni tko bi pregovarao, najprije su se spominjali Steve Witkoff, Jared Kushner i Abas Aragči, a sada se govori o Mohamedu Bageru Galibafu i američkom potpredsjedniku J.D. Vanceu. Okvirni rok je petak 27. ožujka.

image

Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf

-/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. lipanj 2026 12:18