U srijedu, nakon prvog dana drugog kruga pregovora u trokutu SAD-Ukrajina-Rusija, Heorhij Tihi, glasnogovornik ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, rekao je da ih "interesira saznati što Rusi i Amerikanci zapravo žele". Sadržaj razgovora bio je o "vojnim i vojno-političkim pitanjima", dodao je, ne ulazeći u detalje. Tako je ostalo i drugog dana, bez detalja, barem dosad.
Najave ruske strane davale su do znanja da od prijelomnog dogovora nema ništa ako Kijev ne pristane predati im Donbas. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je za Russia Today da "Zelenski ne treba mir. Bilo kakav mir donosi kraj njegove političke karijere, možda ne samo političke karijere".
Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, najavio je nastavak borbi, što treba čitati kao produljenje napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu zbog koje civili žive na temperaturama ispod 10 stupnjeva Celzijevih bez grijanja, "dok kijevski režim ne donese odgovarajuće odluke" - preda teritorij. U četvrtak oko podneva na platformi X oglasio se Steve Witkoff, posebni Trumpov izaslanik, objavivši da je dogovorena razmjena 314 zatvorenika, "prva takva u pet mjeseci". Najavio je nastavak trijaloga u sljedećim tjednima, što je očekivano i dobro.
Najgori ishod bio bi prekid pregovora. U tom kontekstu treba gledati i odlazak Emmanuela Bonnea, vanjskopolitičkog savjetnika francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, u Moskvu u utorak. Europa mora otvoriti izravne kanale komunikacije s Rusijom koja će nastojati zadržati nas izvan pregovora o Ukrajini. Kiril Dmitrijev, Putinov izaslanik, u četvrtak je u Abu Dhabiju izjavio da "ratni huškači" iz Europe i Britanije "stalno pokušavaju ometati pregovarački proces, uplitati se. Što je više takvih pokušaja, to više vidimo da se napredak definitivno postiže".
Kremlj: Rusija će ostati odgovorna nuklearna sila unatoč isteku Novog START-a
Balázs Jarábik iz tvrtke R.Politik koju vodi Tatiana Stanovaja na X-u je objavio da je SAD zainteresiran za pomak u pregovorima "dok na globalnoj razini preispituje prioritete". Prema njegovu mišljenju, neto učinak je negativna stabilnost. "Nema kolapsa, nema proboja, nema dogovora, samo rastući strukturni troškovi. Proljeće će biti sljedeći odlučujući trenutak", zaključuje. Zelenski je, tvrdi Jarábik, uspio na domaćoj razini proći tešku korupcijsku krizu u energetskom sektoru bez većih političkih šteta - zasad, dodajem. Analitička tvrtka Stratfor smatra da Rusija sudjeluje u pregovorima želeći iskoristiti diplomaciju "kako bi oblikovala uvjete budućeg sporazuma, iako je kratkoročno primirje malo vjerojatno".
Zanimljivija vijest od pregovora bila je objava ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog francuskoj televiziji u srijedu da je 55.000 vojnika njegove zemlje poginulo u ruskoj agresiji, dodajući da se velik broj ljudi vodi nestalima. Kao i ekskluzivna vijest Reutersa da bi ruski proračunski deficit mogao do kraja 2026. narasti na gotovo trostruko od službenog cilja (1,6 posto) jer pad indijske kupovine nafte i sve veći popusti ostalim kupcima smanjuju prihode dok bi rashodi mogli biti veći od očekivanih, rekao je izvor blizak vladi. Ali, kako smo dosad naučili, Putina ništa od toga ne zanima, samo rat koji je postao definirajući čimbenik ruske politike.
Unatoč tome, Kremlj je ozbiljno zabrinut jer Sporazum o kontroli strateškog nuklearnog naoružanja (START), posljednji od sporazuma o kontroli oružja sudnjeg dana, prestaje važiti. SAD je ekonomski nemjerljivo jači od Rusije i, u slučaju utrke u nuklearnom naoružanju, pretekao bi Moskvu bez ikakvih prepreka. Kremlj se nadao da će nestanak START-a biti korak prema povlačenju američkog nuklearnog naoružanja iz Europe, ali to zasad nije u planu. I to nije sve, Europa najavljuje formiranje vlastitog sustava nuklearnog odvraćanja. Trump je tražio da se u START uključi i Kina, koja je to glatko odbila, a Putin je pozivao Francusku i Ujedinjenu Kraljevinu, kojima to također ne pada na pamet.
"Moguće potpuno ili djelomično povlačenje američkih snaga iz Europe ne bi trebalo dovesti do pojave novih zemalja u regiji koje posjeduju nuklearno oružje", istaknuo je Anton Hlopkov, ravnatelj Moskovskog centra za energetske i sigurnosne studije, prenosi Sputnik. Bilo bi to protivno ruskim interesima, navodi stručnjak, dodajući da se "Moskva posebno protivi raspoređivanju nuklearnog oružja u blizini svojih granica, bez obzira na to bi li takvo naoružanje stekla prijateljska ili neprijateljska država". Eto nas sada na, po Rusiju, teorijski neugodnom prostoru.
Moskva svoju politiku prema Ukrajini i NATO-u, kako tvrdi, zasniva na doktrini "nedjeljive sigurnosti", dakle niti jedna zemlja ne smije jačati svoju sigurnost na štetu druge. Ali, Francuska i Ujedinjena Kraljevina imaju nuklearno naoružanje i smiju ga ponuditi NATO-u i članicama EU kao sredstvo odvraćanja ruske prijetnje, ne raspoređujući ga uz istočne granice. Istodobno, bilo kakvo povećanje ruskog nuklearnog arsenala ili modernizacija može se smatrati "jačanjem vlastite sigurnosti na štetu drugih država", osobito susjednih - Finske, Estonije.
Nestanak START-a, neovisno o ruskim prigovorima Europi, loša je vijest za cijeli svijet jer bi mogao potaknuti Trumpa da ispuni obećanje o povratku nuklearnom testiranju. Od suštinske je važnosti po globalnu sigurnost prestanak međusobnih inspekcija koje su djelovale kao mehanizam koji preduhitruje izbijanje tenzija na liniji Moskva - Washington. Realno, neki novi START trebao bi uključiti Kinu, koja ubrzano povećava broj nuklearnih glava, ali i druge nuklearne sile - možda je vrijeme i da Izrael prizna taj status.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....