KLJUČNI DOGAĐAJI DANA:
- Papa Franjo preminuo je u ponedjeljak u 7:35 sati u 89. godini života
- Vatikan je objavio da je Franjo preminuo od moždanog udara i zatajenja srca
- netom prije smrti, proveo je 38 dana u bolnici zbog upale pluća
- bio je prvi papa Franjo i prvi papa isusovac
- bio je prvi papa s američkog kontinenta i prvi neeuropljanin u više od 1200 godina
- Franjo je stupio na dužnost nakon rijetke abdikacije pape, njegova prethodnika Benedikta XVI 13. ožujka 2013.
- posljednje godine njegova pontifikata bile su obilježene čestim posjetima bolnicama i zabrinutošću zbog njegovog zdravlja
- cerebralno krvarenje mogući je uzrok smrti pape Franje, objavila je ANSA
- njegov 12-godišnji pontifikat obilježili su naglasak na brizi za Božja stvorenja, pažnja prema migrantima, uključivanje homoseksualaca i razvedenih te nastojanja da se svećeničko seksualno zlostavljanje više nikada ne ponovi
Vatikan objavio gdje se nalazi lijes s tijelom pape Franje
Lijes s tijelom pape Franje trenutačno se nalazi u Domu Svete Marte (Domus Sanctae Marthae) - zgradi u blizini Bazilike Svetog Petra u Vatikanu.
Glasnogovornik Vatikana rekao je da smrt Franje certificirana u ponedjeljak u 20 sati te da je njegovo tijelo nakon toga stavljeno u lijes. Glasnogovornik je dodao da je zatim otvorena i pročitana Franjina oporuka.
Glasnogovornik je izjavio da se lijes s papinim tijelom nalazi u kapeli Duha Svetog u Domu Svete Marte.
Tek se treba utvrditi kada će se održati sahrana pape Franje. Troškove pogreba pokrit će anonimni dobročinitelj.
Trump potvrdio da dolazi na sprovod
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u ponedjeljak da ima namjeru ići na sprovod pape Franje koji je umro u ponedjeljak ujutro u dobi od 88 godina.
"Melania i ja ići ćemo na sprovod pape Franje u Rimu", napisao je Trump na mreži Truth Social.
Američki predsjednik je ranije u ponedjeljak naredio da se na svim javnim zgradama u SAD-u zastave spuste na pola koplja u znak počasti papi Franji, kojeg je nazvao "dobrim čovjekom" koji je "vrijedno radio".
Datum ispraćaja pape Franje još nije poznat.
Papa Franjo često je kritizirao antiimigrantsku politiku američkog predsjednika.
Objavljena oporuka pape Franje
U oporuci pape Franje koja je nastala 29. lipnja 2022. godine stoji da ga se njegove posmrtne ostatke ima pokopati u bazilici sv. Marije Velike u Rimu u Italiji.
Franjo je u oporuci napisao da se u tom drevnom marijanskom svetištu molio i na početku i na kraju svakog apostolskog putovanja.
Više o posljednjim željama pape Franje pročitajte OVDJE.
Vatikan objavio od čega je umro Papa
Papa Franjo preminuo je od moždanog udara i zatajenja srca, objavio je Vatikan. Moždani udar doveo je do kome i nepovratnog zatajenja srca, kažu u Vatikanu.
Izvješće dolazi oko 12 sati nakon prve objave papine smrti. Franjo je bolovao od kronične plućne bolesti te mu je kao mladiću odstranjen dio jednog plućnog krila.
Zdravstveni problemi mučili su ga tijekom posljednjih godina života te je 14. veljače primljen u bolnicu Gemelli zbog respiratorne krize koja se razvila u dvostruku upalu pluća.
To je dovelo do 38-dnevnog boravka u bolnici, najduljeg za vrijeme njegovog papinstva.
Cure detalji papinog odlaska
Papa Franjo preminuo je 90-ak minuta nakon što ga je jutros probudila budilica, javljaju talijanski mediji. Papa, koji je danas preminuo u dobi od 88 godina u rezidenciji Svete Marte u Vatikanu, "preminuo je mirno", prema riječima njegovih liječnika. Navodno se probudio kada mu se alarm oglasio u 6 ujutro, pozlilo mu je u 7 ujutro, a od moždanog udara je umro u 7.35 ujutro, navodi Corriere della Serra.
Iako su točni detalji oko njegove smrti i dalje nepoznati, liječnici su talijanskim medijima rekli kako vjeruju da je umro od moždanog udara.
Smrt argentinskog pape, čelnika Katoličke crkve od ožujka 2013., dogodila se manje od mjesec dana nakon što je pušten iz bolnice nakon 38-dnevne borbe s dvostrukom upalom pluća.
U završnom činu pobožnosti, papa Franjo pozdravio je vjernike na Trgu svetog Petra na uskrsnu nedjelju, što se pokazalo kao njegovo posljednje javno pojavljivanje prije smrti.
Papa nije nosio nosnu kanilu spojenu na kisik kada se jučer vozio kroz gomilu od 35.000 vjernika, kao što je to bio slučaj na mnogim pojavljivanjima otkako je otpušten iz bolnice.
Papa Franjo nije slušao liječnike, radio je do zadnjeg trena
Nakon više od pet tjedana provedenih u bolnici, liječnici su papi Franji savjetovali najmanje dva mjeseca odmora, no čelnik Katoličke crkve odlučio je raditi do samog kraja.
Na Uskrs, dan prije svoje smrti u 88. godini, Franjo je imao svoje prvo duže pojavljivanje u javnosti od veljače. Stigao je na Trg svetog Petra u bijelom papamobilu i pozdravio okupljene vjernike.
Papa se u nedjelju i po drugi put od 23. ožujka sastao s inozemnim čelnicima. U svojoj je rezidenciji kratko primio američkog predsjednika J. D. Vancea. „Sretan sam što sam ga jučer vidio iako je očito bio bolestan”, napisao je Vance na platformi X.
U nedjelju se s papom u pratnji obitelji kratko susreo i hrvatski premijer Andrej Plenković. „Bio je to kratak, ali duboko dirljiv trenutak – susret ispunjen blagošću, osmijehom i blagoslovom koji će ostati trajno urezani u sjećanju cijele moje obitelji kao dragocjeni dar u času oproštaja”, priopćio je Plenković u ponedjeljak.
Za nekoga tko se oporavljao nakon duge bolesti, Franjo je previše radio, piše Reuters.
Kardinal Michael Czerny, visoki dužnosnik Vatikana blizak Franji, rekao je: „Apsolutni odmor nije iscjeljenje”. „Balansirao je oporavak s dužnostima rimskog biskupa”, dodao je i naglasio da je papa bio predan svom vodstvu katolika.
Citirajući upute koje je Franjo često davao biskupima kako bi ostali bliski svojim vjernicima, Czerny je rekao: „Umro je s mirisom stada na sebi”.
Austen Ivereigh, Franjin biograf koji je s njime napisao knjigu 2020., kazao je da je Sveti Otac „pažljivo slušao savjete liječnika, no da mu je prioritet bila misija njegove prisutnosti”.
Franjo, nastavio je Ivereigh, bio je „majstor pravog trenutka”.
„Osigurao je da imamo papu za Uskrs i održao je svoju misiju prisutnosti do kraja”, rekao je biograf.
Vatikan još nije iznio detalje o uzroku papine smrti. Tijekom boravka u bolnici imao je nekoliko kriza pri disanju za koje su doktori kasnije rekli da su ga skoro ubile.
Kardinal Kevin Farrell, objavljujući smrt u ponedjeljak za vatikansku televiziju, rekao je samo da je papa umro u 7:35.
Od napuštanja bolnice Franjo je dobivao njegu medicinske sestre 24 sata, priopćio je Vatikan ranije. Preko noći je dobivao kisik, a ponekad i tijekom dana ako je to bilo potrebno.
U bolnici je neinvazivnim putem dobivao kisik preko maske. U svom posljednjem javnom nastupu u nedjelju Franjo je rekao samo par riječi pred oko 35 tisuća ljudi okupljenih na središnjem vatikanskom trgu.
U tradicionalnoj uskršnjoj poruci koju je pročitao njegov pomoćnik, papa je ponovio svoj redoviti poziv na primirje u Gazi i upozorio na teško humanitarno stanje u toj palestinskoj enklavi. Papa je pozvao i palestinski militantni pokret Hamas da oslobodi preostale izraelske taoce te je upozorio na „zabrinjavajuć” trend antisemitizma u svijetu.
Otac Gabriel Romanelli iz župe u Gazi koju je papa redovito zvao tijekom izraelske ofenzive, za Vatican News je rekao: "Papa nas je posljednji put zvao u subotu navečer, malo prije početka Uskrsnog bdjenja, dok smo molili krunicu. Rekao nam je da moli za nas, blagoslovio nas je i zahvalio nam je za naše molitve u njegovu korist."
Izvori: ‘Vjeruje se da je Franjo umro zbog cerebralnog krvarenja‘
Cerebralno krvarenje mogući je uzrok smrti pape Franje, a ne respiratorni problemi koji proizlaze iz njegove nedavne po život opasne upale pluća, objavila je ANSA pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Prema onome što ANSA doznaje, moždano krvarenje mogući je uzrok Franjine smrti.
Njegova smrt nastupila je iznenada jutros u 7:35 i, kako se navodi, nije u izravnoj vezi s bolestima dišnog sustava.
Moždano krvaranje zapravo je lošija i pogubnija varijanta moždanog udara.
Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan.
Sveti Otac, koji je od 2013. godine bio poglavar Katoličke Crkve, izabran je za papu nakon što je njegov prethodnik, Benedikt XVI., podnio ostavku i tako postao prvi papa koji je to učinio u gotovo 600 godina.
Trump i Biden oprostili se od pape Franje
Aktualni američki predsjednik Donald Trump i njegov prethodnik Joe Biden u ponedjeljak su se također oprostili od pape Franje – republikanac kratkom objavom, a demokrat pohvalom crkvenog poglavara kao „jednog od najvažnijih vođa našeg doba”.
Trump se oprostio od čelnika Katoličke crkve objavom na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
„Počivao u miru, papa Franjo! Neka Bog blagoslovi njega i sve koji su ga voljeli”, napisao je republikanac čiji je potpredsjednik J.D. Vance dan ranije bio jedan od posljednjih koji su se susreli s Franjom.
Trumpov prethodnik Joe Biden, drugi katolički predsjednik u američkoj povijesti nakon Johna F. Kennedyja, na platformi X je napisao da će Franjo „biti zapamćen kao jedan od najvažnijih vođa naših vremena” te je pohvalio „njegovu borbu protiv siromaštva”.
"Bio je drukčiji od svojih prethodnika. Bio je narodni papa, svjetlo vjere, nade i ljubavi", napisao je demokrat u objavi popraćenoj fotografijom sebe i Franje.
Papino tijelo bit će premješteno u baziliku svetog Petra u srijedu
Tijelo pape Franje moglo bi u srijedu ujutro biti premješteno u baziliku svetog Petra kako bi mu vjernici mogli odati počast, objavio je vatikanski glasnogovornik Matteo Bruni.
Prvi sastanak kongregacije kardinala bit će u utorak i oni bi o tome trebali donijeti službenu odluku i objaviti sve druge detalje, rekao je Bruni.
Papa Franjo umro je u ponedjeljak u 88. godini. ANSA je objavila, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, da bi uzrok smrti moglo biti moždano krvarenje, a ne respiratorni problemi koje je imao zadnjih tjedana. O tome još nema nikakve potvrde, a obdukcije neće biti.
O datumu Franjina pogreba također će odlučiti kardinali. Obično je to od četiri do šest dana nakon smrti i obično se ispraćaj održava na Trgu svetog Petra. Franjo je, međutim, odlučio da će biti pokopan u papinskoj bazilici svete Marije Velike na brdu Eskvilinu, otprilike kilometar udaljenoj od Koloseuma.
Papa Franjo došao je "s kraja svijeta" i podsjetio na svrhu Crkve
Katolička crkva i cijeli svijet opraštaju se u ponedjeljak od Franje, argentinskog pape koji je dolaskom na Petrovu stolicu "s kraja svijeta" prije 12 godina donio revoluciju u najveću svjetsku vjersku instituciju.
Njegov 12-godišnji pontifikat obilježili su naglasak na brizi za Božja stvorenja, pažnja prema migrantima, uključivanje homoseksualaca i razvedenih te nastojanja da se svećeničko seksualno zlostavljanje više nikada ne ponovi.
Franjo je stupio na dužnost nakon rijetke abdikacije pape, njegova prethodnika Benedikta XVI 13. ožujka 2013.
Svijetu se predstavio s jednostavnim "dobro veče" s balkona bazilike svetog Petra i već time šarmirao mnoštvo okupljeno ispod i one uz male ekrane.
Ta je razoružavajuća jednostavnost već nagoviještala dašak novog, revolucionarnog ozračja.
Jorge Mario Bergoglio preuzeo je Crkvu istoga dana i neustrašivo je poveo novim putima, otvarajući vrata "svima, svima, svima", pred očima onih među katolicima koji se opiru promjenama.
Otvorena Crkva
Jorge Mario Bergoglio rođen je u Buenos Airesu 17. prosinca 1936. kao sin migranata iz Pijemonta u sjeverozapadnoj Italiji. Otac Mario bio je računovođa u željeznici, a majka Regina Sivori brinula se kući i obrazovanju svoje petero djece.
Nakon završenog studija za kemijskog tehničara, ulaskom u sjemenište odabire put svećeništva. Godine 1958. prelazi u novicijat Družbe Isusove, isusovaca, poznatih po svojoj intelektualnoj strogosti.
Tada je počela njegova duga služba Crkvi. Godine 1998. postao je kardinal nadbiskup u svom rodnom gradu, a zatim 2013. godine 266. papa Katoličke Crkve.
Franjo je preminuo u ponedjeljak ujutro u 07:35, nakon 38 dana hospitalizacije zbog upale pluća i oporavka koji se u početku činio brzim. Do zadnjeg dana želio biti među svojima, sve do jučer, kada se na Uskrsnu nedjelju poželio provesti u papamobilu.
Odlazi nakon vrlo napornog pontifikata, s dobrom dozom problema i protivljenja, ali i pontifikata je označio tako veliku prekretnicu, sadržajno i formalno, od koje će Crkvi biti pravi izazov vratiti se.
Njegovo je papinstvo obilježila otvorenost prema rastavljenima, prema homoseksualcima i neviđena valorizacija žena.
A tu je bila i njegova nova „otvorena“ Crkva. Otvorena prema najosjetljivijima, od migranata – njegove najpreče brige – do siromašnih.
Upravo imajući na umu siromašne, odabrao je ime koje se nijedan papa u povijesti nije usudio odabrati, a to je Franjo, nalik asiškom siromahu, također revolucionaru u svoje vrijeme.
‘Hranio se‘ odnosima s ljudima
Bio je prvi papa Franjo, ali i prvi papa isusovac u povijesti, prvi s američkog kontinenta i prvi neeuropljanin u više od 1200 godina.
Bergoglio će tako u srce kršćanstva donijeti iskustvo svoje Crkve kakvu je poznao, koja je uvijek dopirala do nesretnika iz ‘villa‘, najnapuštenijih rubova njegova Buenos Airesa.
“Margine”, zemljopisno i egzistencijalno, zapravo su glavno obilježje njegova pontifikata. Uvijek je pozivao Crkvu da bdije nad "posljednjima", nad "odbačenima". Išao je ravno svojim putem, rušeći stoljećima duge tradicije.
Bježeći od veličanstvenosti i luksuza Apostolske palače, odlučio je živjeti u gostinjskoj kući, Domu sv. Marte.
Liturgijskim je obredima smanjio blještavilo, sebi pogotovo, i za kardinale odabrao pastore koji rade u najudaljenijim krajevima svijeta, od Mongolije do Papue Nove Gvineje.
Prao je noge zatvorenicima, migrantima, transseksualcima i dopustio da područje Vatikana postane gostoljubivo utočište za mnoge beskućnike u Rimu.
A iznad svega, živio je od izravnih odnosa s ljudima. Pozdravljao ih, nazivao ih telefonom. Bolesne i potrebite posjećivao kod kuće. Činio je to i s onima različitih uvjerenja, poput Emme Bonino koja je utrla put legalizaciji abortusa u Italiji, ili one drugih vjera, poput Edith Bruck koja je preživjela holokaust.
Ljudi su uvijek bili žila kucavica njegova pontifikata i zbog toga nije štedio sebe, nastavljajući takav rad i u svojoj 88. godini života, unatoč svim boljkama.
Voljeli su ga i bliski i daleki
Nedavno je bolovao od bronhitisa zbog kojeg gotovo dva mjeseca nije mogao održati pune govore. No ništa ga nije zaustavilo i nastavio je slaviti misu na otvorenom trgu, bez obzira na godine, hladnoću i naposljetku gotovo smrtonosni virus koji mu je ugrozio pluća.
Voljeli su ga oni daleki, oni koji godinama nisu kročili u sakristiju ili koji to možda nikad nisu učinili, u usporedbi s katolicima koji su odrasli pod strožim vodstvom papa poput Ivana Pavla II. ili Benedikta XVI.
„Jasno vidim da je ono što Crkvi danas najviše treba“, rekao je 2013. u svom prvom intervjuu isusovačkom časopisu La Civiltà Cattolica, „sposobnost zacjeljivanja rana i grijanja srca vjernika, bliskost i blizina".
"Vidim Crkvu kao poljsku bolnicu nakon bitke. Uzalud je pitati teškog ranjenika ima li visok kolesterol i šećer! Njegove rane moraju biti zacijeljene. Onda možemo razgovarati o svemu ostalom. Zaliječite rane, zaliječite rane... I moramo početi od dna".
Težak zadatak nastavka ove velike i brižne ostavštine sada je na njegovu nasljedniku.
Papa Franjo preminuo je u 89. godini života, objavio je Vatikan.
Sveti Otac, koji je od 2013. godine bio poglavar Katoličke Crkve, izabran je za papu nakon što je njegov prethodnik, Benedikt XVI., podnio ostavku i tako postao prvi papa koji je to učinio u gotovo 600 godina.
Vijest o njegovoj smrti objavio je kardinal Farrell u službenom priopćenju iz Vatikana: "Draga braćo i sestre, s dubokom tugom moram objaviti smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35, biskup Rima, Franjo, vratio se u Očev dom. Cijeli je svoj život posvetio služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je kako vjerno, hrabro i s univerzalnom ljubavlju živjeti evanđeoske vrijednosti, osobito u korist najsiromašnijih i najisključenijih. S neizmjernom zahvalnošću za njegov primjer pravog Kristovog učenika, preporučujemo dušu pape Franje beskrajnom milosrđu Trojedinog Boga."
Zdravstveni problemi u posljednjim godinama
Posljednje godine njegova pontifikata bile su obilježene čestim posjetima bolnicama i zabrinutošću zbog njegovog zdravlja.
Dana 14. veljače papa je hospitaliziran zbog liječenja bronhitisa. Ubrzo potom, Vatikan je objavio da mu je dijagnosticirana obostrana upala pluća te da je primio transfuzije zbog niske razine trombocita u krvi, što je povezano s anemijom.
Već 22. veljače priopćeno je da se nalazi u kritičnom stanju nakon "produljene respiratorne krize" koja je zahtijevala visok protok kisika. Sljedećeg dana objavljeno je da pokazuje "početno, blago" zatajenje bubrega.
Tisuće vjernika okupile su se na Trgu svetog Petra kako bi molile za njegovo ozdravljenje, dok su drugi hodočastili ispred rimske bolnice gdje je bio smješten, ostavljajući cvijeće i poruke podrške. Papa je ostao u bolnici do kraja mjeseca, a liječnici su tada govorili da je njegovo stanje "kompleksno".
Glas mu se ponovno čuo 6. ožujka, kada je u audio poruci zahvalio svima na molitvama i poručio: "S vama sam, odavde."
Na Uskrsnu nedjelju pozdravio je okupljene vjernike na misi u Vatikanu.
Nakon 38 dana, 23. ožujka, prvi put se javno pojavio na balkonu bolnice Gemelli, gdje je okupljenima uputio osmijeh i podigao palac u znak zahvale.
Po povratku u Vatikan, iznenadio je vjernike zaustavivši se u svojoj omiljenoj bazilici, a zatim započeo dvomjesečnu fazu odmora i oporavka.
Liječnici su tada potvrdili da će papa imati pristup kisiku po potrebi te 24-satnoj medicinskoj skrbi. Iako je upala pluća uspješno izliječena, Franjo je i dalje uzimao oralne lijekove za gljivičnu infekciju pluća te provodio respiratornu i fizikalnu terapiju.
Njegova smrt označava kraj jednog od najutjecajnijih pontifikata u suvremenoj povijesti Crkve.
Komentari
0