Moldavski premijer Pavel Filip odbacio je mogućnost ujedinjenja s Rumunjskom, navodeći da Moldavija mora ostati neovisna. Pozivi na ponovno ujedinjenje zbog zajedničkog jezika i identiteta čuju se još od devedesetih iz i Rumunjske i iz Moldavije. No, Pavel je istaknuo da su oni tek sentimentalne prirode te da ih “treba ostaviti za bolja vremena”. Filip je bivši direktor u duhanskoj industriji koji u prvi plan stavlja potrebu za jačanjem moldavske ekonomije, a njegovo protivljenje ujedinjenju dijeli većina Moldavaca. No, značajan je broj građana - njih oko 30 posto - koji želi ujedinjenje s Rumunjskom.
Zašto je to važno?
Novi izbori u Moldaviji održavaju se ove jeseni. Najsiromašnija zemlja Europe podijeljena je između onih koji žele bliže odnose s Rusijom poput predsjednika Igora Dodona i pristaša premijera Filipa, koji se zalaže za približavanje zemlje EU. Filip optužuje Rusiju i Rumunjsku da namjerno potiču podjele u zemlji. Rumunjska bi ujedinjenjem dobila novo tržište i jeftinu radnu snagu. Rusiji je važno da zadrži utjecaj u Moldaviji, a već je nekoliko puta zabranom uvoza iz nje gotovo dovela do kolapsa zemlje.
Što je šira slika?
Da se Moldavija odluči vratiti pod okrilje Rumunjske, vrlo je vjerojatno da bi se morala i službeno odreći nepriznate republike Pridnjestrovlje, koja je de facto pod protektoratom Rusije. Autonomna regija Gaugazija, koja je na referendumu 1991. glasala za ostanak u Sovjetskom Savezu, sigurno bi se odcijepila od Moldavije. Potencijalno otvaranje nove žarišne točke između Rusije i Zapada na vanjskoj granici EU scenarij je koji u ovom trenutku ne treba ni Europskoj uniji ni Rusiji.