U
Ž
I
V
O
Ključni događaji:
- Britanski premijer u posjetu Kijevu
- Ukrajina: Trebamo pobjedu, ne remi
- IAEA pozvala Rusiju da se odmah povuče iz elektrane Zaporižja
- Više od 10 milijuna Ukrajinaca bez struje
- Pokrenuta najveća vojna misija EU-a
- Jesu li ruski vojnici ubijeni nakon predaje? Kruži sporna snimka
Ukrajina provjerava autentičnost videa o pogubljenju ruskih vojnika
Ukrajinska vojska u subotu je izvijestila da provjerava vjerodostojnost videosnimki koje, po tvrdnjama Moskve dokazuju da je Kijev pogubio nekoliko ruskih vojnika koji su se predali.
"Prije pokretanja istrage, mora postojati temelj za to. Upravo utvrđujemo jesu li ovi videozapisi lažni", rekao je AFP-u glasnogovornik glavnog stožera Bogdan Senik.
Dodao je da su te videosnimke "predane stručnjacima" te istaknuo da se u zadnje vrijeme sve češće objavljuju lažne videosnimke.
Rusija je u petak optužila Ukrajinu da je "okrutno" pogubila više od deset njezinih vojnika koji su položili oružje te je osudila taj potez, nazvavši ga ratnim zločinom.
"Nitko neće moći prikazati namjerno ubojstvo više od deset ruskih vojnika izravnim hicima u glavu kao ‘tragičnu iznimku‘", objavilo je rusko ministarstvo obrane.
U prvome videu snimljenom mobitelom, iz zgrade u dvorištu kuće s podignutim rukama jedan po jedan izlaze muškarci u vojnim odorama. Zatim liježu na pod licem prema zemlji, a protivnički ih vojnik drži na nišanu.
U trenutku kada se s lijeve strane pojavljuje i zadnja tamna silueta, video se naglo prekida i istodobno se čuje rafal.
Na drugoj snimci, snimljenoj s visine, vjerojatno dronom, vidi se desetak tijela u lokvama krvi.
Rusko ministarstvo obrane nije preciziralo kada su ove slike snimljene.
Glasnogovornik UN-a AFP-u je rekao kako "agencija zna za ove videosnimke i proučava ih". Istaknuo je da će, dokaže li se zločin, krivci odgovarati za svoja djela.
Ruski istražni odbor priopćio je da je otvorio istragu o "pogubljenju zarobljenih ruskih vojnika".
‘Pregovori mogući tek nakon potpunog ruskog povlačenja iz Ukrajine‘
Moskva nije službeno kontaktirala Kijev o mirovnim pregovorima, ali bi Rusija morala u potpunosti povući svoje snage da bi se pregovori održali, izjavio je Andrij Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika. "Nemamo nikakav službeni zahtjev ruske strane o... pregovorima", rekao je on.
Dodao je da bilo kakvi razgovori koji se ne temelje na ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu u granicama njezinih međunarodno priznatih granica "nisu prihvatljivi", prenosi The Guardian agenciju AFP. "Prvi korak koji treba učiniti s ruske strane je povlačenje svih ruskih trupa s ukrajinskog teritorija".
Njegove izjave dolaze dan nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio ideju o "kratkom primirju" s Rusijom, rekavši da bi to samo pogoršalo stvari.
Britanski premijer u posjetu Kijevu
Premijer Velike Briranije Rishi Sunak stigao je u subotu u Kijev i sastao se ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. To je prvi put da su se ova dvojica čelnika sastala otkako je Sunak postao britanski premijer.
U objavi na Telegramu, Zelenski je podijelio video Sunakovog dolaska i naveo: "Od prvih dana rata, Ukrajina i Ujedinjena Kraljevina su bili najjači saveznici. Tijekom današnjeg sastanka razgovarali smo o najvažnijim pitanjima kako za naše zemlje tako i za globalnu sigurnost. Zajedno smo jači i ostvarit ćemo željene rezultate".
"Premijer je danas u Ukrajini u svom prvom posjetu Kijevu kako bi se sastao s predsjednikom Zelenskim i potvrdio kontinuiranu podršku Ujedinjene Kraljevine", priopćili su iz britanske Vlade.
Rishi Sunak također je potvrdio da će London dodatno ojačati ukrajinsku protuzračnu obranu. Glavni paket protuzračne obrane vrijedan 43,5 milijuna eura imat će za cilj "zaštititi ukrajinske civile i ključnu nacionalnu infrastrukturu od intenzivnih baražnih ruskih napada".
Paket se sastoji od 125 protuavionskih topova i tehnologije za suzbijanje smrtonosnih iranskih bespilotnih letjelica, uključujući desetke radara i sposobnost elektroničkog ratovanja protiv dronova. Velika Britanija će također poslati stručne vojne medicinare i inženjere kako bi ponudili specijaliziranu podršku.
Kuleba: Trebamo pobjedu, a ne remi, ne činite stratešku pogrešku
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba upozorio je da bi "neriješen" rezultat između Ukrajine i Rusije bio "strateška pogreška" za Europu. Govoreći na događaju povodom obilježavanja važnosti europskih integracija, Kuleba je rekao da će dopuštanje Rusiji da sada "pauzira" stvoriti "otkucavajuću bombu zamrznutog sukoba usred Europe spremnu da eksplodira u svakom trenutku".
"Svaki put kad smo mi, Europljani, ostali čvrsti, principijelni, ujedinjeni i jaki, Putin je uvijek ustuknuo", rekao je Kuleba. "Naprotiv, svaki znak slabosti je poziv Rusiji na daljnji teror i zločine. To je razlog zašto se podrška Ukrajini mora održati i ojačati, a nikakvi koraci unazad u režimu sankcija Rusiji nisu prihvatljivi", dodao je.
Dodao je da bi svi "kompromisi" koje napravi Ukrajina u konačnici bili kompromisi za sigurnost Europe.
Samoprozvana DNR: Napredujemo duž bojišnice
Narodne milicije samoprozvane separatističke tzv. Donjecke Narodne Republike (DNR) na istoku Ukrajine, koju je nedavno ilegalno anektirala Rusija, napreduju duž cijele bojišnice, kako je objavio tamošnji separatistički čelnik Denis Pušilin.
"Naše jedinice napreduju duž cijele crte bojišnice", rekao je Pušilin u video poruci distribuiranoj na njegovom Telegram kanalu, prenosi ruska agencija TASS. Pritom je naglasio da to nisu "kako bismo željeli, brzi pomaci sa svakodnevnim oslobađanjem naselja". Ipak, prema njegovim riječima, ruske trupe postupno oslobađaju Artemovsk.
Rusija nastoji iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu‘
Pojačani ruski raketni napadi u Ukrajini djelomično su osmišljeni i zato da bi se iscrpila protuzračna obrana Kijeva i da bi Rusija konačno ostvarila dominaciju nad ukrajinskim zračnim prostorom, rekao je u subotu visoki dužnosnik Pentagona.
Rusija je prošli tjedan raketirala gradove diljem Ukrajine u sklopu jedne od najžešćih serija raketnih napada otkako je Moskva započela invaziju prije gotovo devet mjeseci.
Ukrajinska strana kaže da su ruski udari onesposobili gotovo polovicu ukrajinskoga energetskog sustava, što, s obzirom na dolazak zime ukazuje na potencijalnu humanitarnu katastrofu.
Colin Kahl, glavni politički savjetnik Pentagona upozorava kako se Moskva istodobno nada da će iscrpiti ukrajinsku protuzračnu obranu koja je dosad sprečavala rusku vojsku u nastojanju da uspostavi dominaciju nad ukrajinskim zračnim prostorom.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, zapadni vojni stručnjaci uvelike su očekivali da će ruska vojska pokušati odmah uništiti ukrajinske zračne snage i protuzračnu obranu jer je to ključan element moderne vojne strategije, koji omogućuje bolju potporu kopnenim snagama.
No ukrajinska je vojska ruskim zrakoplovima zaprijetila raketama zemlja-zrak i ostalim sustavima protuzračne obrane. Ruske snage još uvijek ne vladaju ukrajinskim zračnim prostorom.
Taj rani ruski vojni neuspjeh bio je ključan razlog ruskih problema u Ukrajini. Rusija nastavlja svoju neuspješnu invaziju bez obzira na goleme ljudske gubitke i gubitak vojne opreme.
Kahl je kazao kako "vjeruje da je Ruse najviše iznenadilo to u koliko je mjeri ukrajinska protuzračna obrana bila snažna o samog početka sukoba".
"Velikim dijelom to je rezultat domišljatosti i mudrosti samih Ukrajinaca pri upravljanju sustavom protuzračne obrane, ali i činjenice da su im Sjedinjene Države i ostale zemlje saveznice pružile golemu potporu", istaknuo je.
U prodaji zadnja serija narukvica izrađenih od čelika iz Azovstalja
U Ukrajini je u prodaju puštena zadnja serija narukvica izrađenih od metala iz čeličane Azovstalj u Mariupolju, simbolu ukrajinskog otpora ruskoj invaziji, strateški važnim lučkim gradom na Azovskom moru i industrijskim središtem.
Prihod od prodaje narukvica, čija je cijena oko 40 dolara, namijenjen je organizaciji koja pomaže financirati nabavu i održavanje dronova što ih koristi ukrajinska vojska.
"Ponosni smo na to što smo Ukrajinci kada nosimo ovu narukvicu. Osjećaj je vrlo snažan", rekao je Jurij Riženkov, direktor tvrtke Metinvest, koja je vlasnik Azovstalja i sudjeluje u izradi i prodaji narukvica.
"Svi u mojoj obitelji već su kupili jednu... smatraju da je riječ o nečemu simboličnom što ujedinjuje cijelu zemlju", kazao je.
Narukvice su izrađene od metala proizvedenog u čeličani Azovstalj, a izradila ih je tvrtka Sova, koja se bavi izradom nakita.
Dosad je proizvedeno 30.000 narukvica, a prvi su put puštene u prodaju prije mjesec dana.
Narukvice su ukrašene samo trozupcem, ukrajinskim nacionalnim simbolom.
"Nismo željeli ponovno lijevati čelik. Htjeli smo sačuvati njegovu strukturu i karakteristike", rekla je direktorica tvrtke Ljudmila Sova.
Ruska baltička flota će zimi pokrenuti velike vježbe
Ruska baltička flota priprema brojne velike vojne vježbe, objavila je u subotu njezina tiskovna služba, prema novinskoj agenciji Interfax.
"Tijekom zimskog razdoblja obuke na poligonima Baltičke flote predviđeno je održavanje nekoliko desetaka velikih manevara na različitim razinama - uključujući oklopne i motorizirane postrojbe, protuzračnu obranu, topništvo i izviđačke i radio jedinice, kao i zračne snage flote", priopćila je press služba.
Baltička flota nalazi se u ruskoj eksklavi Kalinjingrad.
U ruskim oružanim snagama novi godišnji programi počinju 1. prosinca.
Baltička flota od 2016. obuhvaća veće vojne snage nakon što je formiran 11. armijski korpus. Tek nedavno se saznalo da je taj korpus ojačan dodatnom motoriziranom divizijom.
Ruska vojska opravdala je to jačanje visokom razinom aktivnosti NATO-a na zapadnim granicama Rusije.
Kalinjingrad je okružen zemljama EU-a Poljskom i Litvom i nalazi se više od 1000 kilometara zračne linije od Moskve, ali samo oko 500 kilometara od Berlina.
Ukrajinski glavni tužitelj: ‘Do danas u ratu ubijeno više od 400 djece‘
Najmanje 437 ukrajinske djece ubijeno je kao rezultat ruske invazije, priopćio je u subotu ukrajinski ured glavnog tužitelja.
Više od 837 djece ozlijeđeno je, prema popisu za koji su dužnosnici rekli da "nije konačan", jer još uvijek provjeravaju informacije iz zona aktivnih borbi, oslobođenih područja i teritorija koji su još uvijek pod okupacijom ruskih snaga.
Najviše je stradalih u istočnoj regiji Doneck, gdje je poginulo ili ozlijeđeno 423 djece, priopćilo je tužiteljstvo.
Ujedinjeni narodi objavili su da je najmanje 16.295 civila ubijeno od veljače kada je počela ruska invazija, koju su Kijev i zapadni čelnici osudili kao čin ničim izazvane agresije.
Moskva negira da je gađala civile.
Lider ukrajinske energetike: ‘Ako možete, iselite se iz zemlje‘
Čelnik najveće ukrajinske privatne energetske tvrtke kaže da bi ljudi trebali razmisliti o odlasku iz zemlje kako bi smanjili potrošnju električne energije u toj zemlji.
"Ako mogu pronaći alternativno mjesto za boravak u sljedeća tri ili četiri mjeseca, to će biti od velike pomoći našem energetskom sustavu", rekao je izvršni direktor DTEK-a Maxim Timčenko za BBC.
Ruski napadi oštetili su gotovo polovicu ukrajinskog energetskog sustava pa tako milijuni ljudi ostaju bez struje dok se temperature zbog zime sve više spuštaju.
Isključivanja električne energije - planirana i neplanirana - postala su uobičajena u mnogim dijelovima Ukrajine, s obzirom na to da Rusija usmjerava redovite raketne napade na određene dijelove njihove energetske infrastrukture.
Ranije ovog tjedna, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov sugerirao je da su napadi "posljedica" ukrajinskog odbijanja pregovora s Rusijom. Nekoliko zapadnih čelnika reklo je da je gađanje civilne infrastrukture ratni zločin.
Timčenko, čija tvrtka opskrbljuje više od četvrtine Ukrajine električnom energijom, kaže da sustav postaje sve manje pouzdan sa svakim ruskim napadom, a smanjenje potrošnje električne energije je ključ za njegovo funkcioniranje.
Vlada je pozvala ljude da ograniče korištenje kućanskih aparata kao što su pećnice i perilice rublja. Ali oštećeni energetski sustav još uvijek nije u stanju proizvesti dovoljno električne energije da zadovolji trenutne potrebe lokalnog stanovništva, tako da svaki način smanjenja potrošnje, uključujući i napuštanje zemlje, treba smatrati pomaganjem Ukrajini da dobije rat protiv Rusije, objasnio je Timčenko.
"Ako trošite manje, tada će bolnice s ozlijeđenim vojnicima imati zajamčenu opskrbu strujom. Tako se može objasniti da manjom potrošnjom ili odlaskom doprinose i drugim ljudima", objasnio je.
Većina članica APEC-a osudila rat u Ukrajini
Čelnici Azijsko-pacifičkog foruma za ekonomsku suradnju (APEC) "u većini" su u subotu osudili rat u Ukrajini u završnoj deklaraciji samita, dajući svoj obol međunarodnom pritisku na Rusiju.
Nakon dan i pol rasprava u Bangkoku, članice APEC-a, njih 21, su se usaglasile oko zajedničke deklaracije u kojoj kritiziraju sukob i poremećaje na globalnoj gospodarskoj razini uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinju.
"Većina članica je oštro osudila rat u Ukrajini, naglasivši da uzrokuje goleme ljudske patnje i pojačava krhkost svjetskog gospodarstva", stoji u priopćenju.
Završnu deklaraciju su prihvatile sve zemlje, uključujući Rusiju i Kinu koje su se suzdržale od otvorenog kritiziranja Moskve zbog invazije.
"Bilo je i drugačijih stajališta i različitih ocjena situacije i sankcija", dodaje se u priopćenju.
Deklaracija je gotovo istovjetna deklaraciji koju su ranije dogovorile članice G20 na samitu u Indoneziji.
U deklaraciji APEC-a se izražava žaljenje zbog posljedica sukoba u Ukrajini na gospodarski rast, inflaciju, opskrbne lance te energetsku i prehrambenu sigurnost.
AFP ističe da su SAD i njegovi saveznici iskoristili priliku da na samitu G20 prošire koaliciju protiv ruske invazije.
Šmihal: ‘Onesposobljena je gotovo polovica našeg energetskog sustava‘
Nedavni val ruskih raketnih napada onesposobio je gotovo polovicu ukrajinskog energetskog sustava, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal. Šteta je uslijedila dok se temperature kreću ispod nule, a u glavnom gradu Kijevu pao je i prvi zimski snijeg.
Jedan dužnosnik u Kijevu upozorio je da bi se grad mogao suočiti s "potpunim gašenjem" svoje električne mreže. Predsjednik Volodimir Zelenski ranije je rekao da je 10 milijuna Ukrajinaca ostalo bez struje.
Inženjeri vode bitku s vremenom da obnove napajanje dok Ukrajina trpi rusko bombardiranje.
"Nažalost, Rusija nastavlja izvoditi raketne napade na ukrajinske civile i kritičnu infrastrukturu. Gotovo polovica našeg energetskog sustava je onesposobljena", rekao je premijer Šmihal na tiskovnoj konferenciji u petak.
Mikola Povoroznik, zamjenik čelnika kijevske uprave, rekao je da se grad "priprema za različite scenarije, uključujući potpuno zatvaranje".
Nije rekao što bi se dogodilo u slučaju potpunog gašenja elektromreže, ali dužnosnici su rekli da ne razmatraju evakuaciju gradova.
Ukrajinski nacionalni mrežni operater Ukrenergo objavio je na Telegramu: "Zemlja agresor je službeno priznala da joj je cilj uništiti našu energetsku infrastrukturu i ostaviti Ukrajince bez struje i grijanja."
Objavljena sporna snimka: Jesu li ruski vojnici ubijeni nakon predaje?
Pojavila se snimka s prve crte bojišnice u istočnoj Ukrajini koja prikazuje predaju skupine ruskih vojnika, a koja, čini se, završava njihovom smrću, prenosi BBC.
Rusija je reagirala na snimku optuživši Ukrajinu za pogubljenje ruskih ratnih zarobljenika, što bi bio ratni zločin. Ukrajina još nije odgovorila na optužbe.
BBC nije uspio samo iz video utvrditi jesu li ruske tvrdnje točne samo iz videa, ali su pokušali sastaviti što se moglo dogoditi. Incident se dogodio u subotu 12. studenog ili ranije u Makijivki, selu na prvoj crti bojišnice u regiji Luhansk.
Kasnije istog dana pojavile su se snimke dronom na proukrajinskim stranicama te se na njima vide tijela nekoliko uniformiranih vojnika kako leže na zemlji u dvorištu jedne farme. Dio snimke također se pojavljuje u videu koji je na internetu objavilo ukrajinsko Ministarstvo obrane o vojnim operacijama u području Makijevka.
Proruski mediji pak tvrde da je vojnike ustrijelila ukrajinska 80. desantno-jurišna brigada te da nije riječ o minobacaču.
Zatim se 17. studenog pojavilo više video snimki, ovaj put snimljenih s tla, a također se može čuti i vikanje na ukrajinskom jeziku upućeno svima koji se skrivaju u šupi da izađu. Zatim izranjaju jedan po jedan i liježu na tlo. Čuju se glasovi koji pitaju jesu li svi vani. Otmičari govore ukrajinski na videu, dok uniforme zarobljenika izgledaju kao ruske, a ne ukrajinske. Rusko ministarstvo obrane i mediji također su rekli da su zarobljenici Rusi, prenosi BBC.
Ovaj video zatim prikazuje muškarca odjevenog u tamnu odjeću kako izlazi. Čini se da je naoružan i da otvara vatru dok korača naprijed. Ne može se različiti je li muškarac Rus ili Ukrajinac i na što točno puca. Kamera pada dok odzvanja pucnjava, a videozapis završava zamagljenim kadrom.
Rusko ministarstvo obrane osudilo je ono što se dogodilo kao "namjerno i metodično ubojstvo" hicima u glavu više od 10 nepokretnih ruskih vojnika. Dalje se navodi da to "nije prvi niti jedini ratni zločin" ukrajinskih snaga. Ubojstvo ili ranjavanje borca koji je položio oružje i predao se smatra se ratnim zločinom.
Rusija je do sada optužena za višestruke ratne zločine, uključujući ubojstvo civila u Buči. U izvješću objavljenom ovog tjedna, misija UN-a u Ukrajini izvijestila je o zlostavljanju zatvorenika s obje strane. Velika većina oslobođenih ukrajinskih zatvorenika s kojima su razgovarali izjavila je da su bili mučeni i maltretirani te da je devet osoba umrlo.
Za razliku od Rusije, Ukrajina je dopustila pristup zatvorenicima. Neki su misiji ispričali o pogubljenjima po kratkom postupku, kao i o nekoliko slučajeva mučenja i zlostavljanja.
Pokrenuta najveća vojna misija EU: Kreće obuka ukrajinskih vojnika, nejasno kako će u tome sudjelovati Hrvatska
Ovoga tjedna Europska unija pokrenula je misiju obuke ukrajinskih vojnika, što je njezina dosad najveća vojna misija. Nejasno je kako će u tome sudjelovati Hrvatska, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.
Početkom ovoga tjedna Europska unija je službeno pokrenula misiju obuke ukrajinskih vojnika pod nazivom Misija Europske unije za pomoć Ukrajini (EUMAM Ukraine).
Generalnu odluku o uspostavi misije za obuku već su donijeli ministri vanjskih poslova 17. listopada. Mađarska je jedina zemlja koja nije glasovala za tu odluku, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju.
Austrija je već izjavila da će podržati misiju, ali da neće u njoj aktivno sudjelovati.
Najveća je to misije vojne obuke koju je EU ikada pokrenuo. Cilj je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje. Prvotno je zamišljeno da misija traje dvije godine, a očekuje se da će koštati oko 60 milijuna eura godišnje.
Novac dolazi iz Europskog instrumenta mirovne pomoći koji je već ozbiljno opterećen jer se koristi i za pokrivanje troškova isporuka oružja država članica EU-a Ukrajini.
Misiju će provoditi dvadesetak država članica. Sjedište misije u Poljskoj i Njemačkoj Glavno središte misije bit će u Poljskoj, zemlji koja graniči s Ukrajinom, dok će sekundarno sjedište biti u Njemačkoj.
Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht rekla je na sastanku s kolegama iz EU-a u Bruxellesu da Berlin do lipnja planira obučiti 5.000 Ukrajinaca "u širokom rasponu vještina".
Slovenija će u misiji Europske unije za obuku ukrajinskih vojnika sudjelovati s nekoliko desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je u utorak u Bruxellesu državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec.
Međutim, zasad nema planova za obučavanje ukrajinskih vojnika u Sloveniji, istaknuo je.
Sudjelovanje drugih zemalja
Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje.
Podsjetila je da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske snage pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu.
“Španjolska je uvijek bila saveznik koji je bio uključen u sve misije Europske unije i razumijemo da je ova misija važna za pomoć Ukrajini”, rekla je Robles u Bruxellesu.
Belgijska ministrica obrane Ludivine Dedonder najavila je da će njezina zemlja sudjelovati u misiji.
Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca vlada je već odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva.
No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, Belgija je voljna pružiti i druge oblike obuke poput borbene obuke, obuke u komunikaciji i traumatologiji na bojištu.
U okviru EUMAM-a Bugarska će u Sofiji obučavati četiri od ukupno 60 ukrajinskih jedinica sačinjenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna.
Nejasna situacija u Hrvatskoj
Hrvatska vlada želi sudjelovati u misiji obuke ukrajinskih vojnika, ali nije sigurno da će do toga doći zbog protivljenja predsjednika Zorana Milanovića.
Kao vrhovni zapovjednik vojske predsjednik može blokirati odluku vlade, a njegovo protivljenje može nadjačati dvotrećinska većina u parlamentu. Nakon što je 15. studenog ponovio svoje protivljenje, Milanović je izjavio: “Neka stvar ide u Sabor, ako dvije trećine zastupnika tako odluče, ja ću to prihvatiti”.
Hrvatska vlada optužuje Milanovića da ima proruske stavove, dok on smatra da bi sudjelovanjem u programu EUMAM Ukrajina Hrvatska bila uključena u rat.
Predsjednik Milanović optužuje vladu i ministre da ga pokušavaju zaobići u odlučivanju o vanjskim poslovima i obrani.
Ministar obrane Mario Banožić nakon sastanka u utorak nije rekao na koji će se način Hrvatska točno uključiti.
“Ne mogu vam komentirati module dok ne prođu koordinacijska tijela, prije svega vladu. Te module je predložila Hrvatska vojska temeljem svojih iskustava koje je imala u prijašnjim misijama i operacijama”, kazao je Banožić.
Na pitanje bi li se obuka ukrajinskih vojnika odvijala u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj članici ako ta odluka dobije odobrenje, Banožić je rekao da su predložena oba modula.
Zelenski: Odbili smo 100 ruskih napada
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sinoć je rekao da "nema posustajanja" u "žestokim borbama" u istočnoj Ukrajini.
Dodao je i da je u 24 sata odbijeno oko 100 ruskih napada.
Včeras je i Bijela kuća priopćila da su američke i poljske vlasti stupile u kontakt s Ukrajinom kako bi "razjasnile činjenice" o padu projektila u Poljsku, koji je ubio dvoje ljudi.
Kijevu možda slijedi potpuno gašenje električne mreže
Vlasti u glavnom gradu Ukrajine upozoravaju da je moguće "potpuno gašenje" električne mreže, prenosi Sky News. Ranije je premijer te zemlje rekao da je gotovo polovica ukrajinskog energetskog sustava onesposobljeno uslijed nemilosrdnog ruskog bombardiranja. Ukrajina je u utorak i četvrtak pretrpjela posebno teške udare na infrastrukturu.
Kijev je jedan od gradova koji su najteže pogođeni napadima projektila i bespilotnih letjelica, koji su povremeno prekidali opskrbu strujom, grijanjem i vodom.
"Pripremamo se za različite scenarije, uključujući potpuno gašenje mreže", rekao je Mikola Povoroznik, zamjenik čelnika kijevske gradske uprave. Nije rekao što će se dogoditi u slučaju potpunog gašenja elektromreže.