NEUSKLAĐENE POLITIKE

Procurio dokument EU parlamenta: ‘Hitno suspendirajte pristupne pregovore sa Srbijom!‘

Riječ je o rezoluciji Europskog parlamenta, a one nisu pravno obvezujuće za zemlje članice niti za ostale europske institucije

Vladimir Putin i Aleksandar Vučić

 AFP

Nakon brojnih poziva vlastima u Srbiji da stavove oko ruske invazije na Ukrajinu usklade s onima Europske unije i podrže sankcije koje je EU nametnuo Moskvi, Europski će parlament sada tražiti da promjena stavova postane uvjet za nastavak pristupnih pregovora i slanje financijske pomoći.

Prema nacrtu izvješća o strategiji Europske Unije o proširenju, za što je kao izvjestitelj imenovan hrvatski zastupnik Tonino Picula, od EU se traži da kao prioritet u procesu proširenja postavi i usklađenost kandidatskih država sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.

U tom smislu, navodi se da će pristupni pregovori sa Srbijom "napredovati samo ako se ta zemlja pridruži sankcijama EU protiv Rusije te postigne značajan napredak u provođenju reformi".

- Pozivamo Srbiju da se sustavno uskladi s restriktivnim mjerama i politikom EU prema Rusiji općenito i dokaže značajan napredak u demokraciji, vladavini prava i prihvati EU vrijednosti i prioritete - stoji u nacrtu izvješća.

U izvješću se traži i da fondovi EU Srbiju ubuduće "razmotre u tom svijetlu, pogotovo glede financiranja projekata u sklopu Europskog investicijskog plana za zapadni Balkan, a sve "kako bi se osiguralo da su EU troškovi u skladu sa strateškim ciljevima i interesima EU".

O ovom izvješću, kojim se od EU traži konkretnija, usmjerena strategija proširenja, uz zadržavanje politike uvjetovanosti i načela individualnog pristupa, prvo će 13. listopada raspravljati Odbor za vanjsku politiku Europskom Parlamenta. Zatim će o njemu raspravljati i Europski parlament, koji bi ga trebao i usvojiti. Konačna verzija nacrta dobit će formu Rezolucije Europskog parlamenta. Glasanje o izvješću očekuje se tijekom studenog.

Rezolucije Europskog parlamenta nisu pravno obvezujuće za zemlje članice niti ostale europske institucije.

Europski socijaldemokrati, druga po veličini grupacija u EP-u, već su priopćili kako smatraju da EU ne može nastaviti pristupne pregovore sa Srbijom ako se ne uskladi sa sankcijama EU-a protiv Rusije te najavili da će se to uvrstiti u predstojećem izvještaju EP-a o proširenju.

Srbija jedina država regije koja nije uvela sankcije Rusiji

Od početka rata u Ukrajini, Europska unija redovno od Srbije traži da uvede sankcije Rusiji u skladu s odlukama EU-a.

Zemlje kandidati vanjsku bi politiku trebale progresivno usklađivati s politikama Europske unije, pa tako i sankcijama.

Srbija i Turska jedine su dvije zemlje sa statusom kandidata za članstvo u EU koje nisu podržale sankcije koje je Unija nametnula Rusiji.

Sporazum o konzultacijama za razdoblje 2023-2024 koji su prošle nedjelje u New Yorku potpisali ministar vanjskih poslova Republike Srbije Nikola Selaković i ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov dodatno je frustrirao EU.

U Bruxellesu su ovaj čin vidjeli kao “dokaz da Srbija ne djeluje u skladu sa svojom odlukom da su joj integracije u EU strateški izbor” iako su iz Beograda poručili da je taj sporazum “tehničke prirode i uobičajen”.

Većina članica Europske unije smatra da potpisivanje takvog sporazuma nije bilo primjereno s obzirom na to da Rusija nastavlja s napadima na Ukrajinu, mobilizira rezerviste kako bi ih poslala na bojišta u Ukrajini te prijeti nuklearnim oružjem. Zemlja koja želi pristupiti EU s takvom zemljom ne bi trebala potpisivati bilo kakve sporazume, smatra većina u EU.

Srbija od 2014. godine pregovara o članstvu u EU. Vladavina prava kao i odnosi s Kosovom se smatraju ključnim elementima koji određuju napredak pristupnog procesa. Međutim od početka rata u Ukrajini 24. veljače, odnosi s Rusijom postaju također važni i oni će biti ključni za odluku o otvaranju novih poglavlja.

Srbija je imala relativno nizak stupanj usklađivanja s politikama EU-a upravo zbog neusklađivanja s odlukama koje se tiču Rusije. Budući da po pravilu zemlja koja cilja članstvo mora biti sto od sto usklađena s politikama EU-a, jedino uoči punopravnog članstva, do početka ove godine nije izvršen tako oštar pritisak na službeni Beograd.

Međutim, agresija Rusije na Ukrajinu je promijenila pristup institucija u Bruxellesu i redovno se od Srbije traži da uvede sankcije Moskvi, budući da je jedina zemlja u regiji, ali i kontinentu, koja to do sada nije uradila.

Posljednji put je Srbija otvorila klaster četiri koji se odnosi na zelenu agendu, u prosincu 2021., odnosno prije rata u Ukrajini.

Najvjerojatnije bez pomaka u 2022. godini

Prema Europskoj komisiji, instituciji koja ocjenjuje spremnost jedne zemlje u integracijama, Srbija je spremna otvoriti i poglavlje tri koji se odnosi na konkurentnost i inkluzivni rast. Ovo poglavlje bi, u principu, trebalo otvoriti u prosincu ove godine.

Međutim, sada diplomatski izvori tvrde da će 2022. godina proći bez ikakvog pomaka u pristupnim pregovorima, upravo zbog odnosa Srbije s Rusijom.

Jedina nepoznanica u ovom trenutku ostaje da li sa Srbijom u prosincu održati političku međuvladinu konferenciju, gdje ne bi bilo otvaranja poglavlja, ali bi to bila prilika da se otvoreno razgovara o svim neuralgičnim pitanjima.

Zemlje članice, kako kažu izvori Radija Slobodne Europe, podijeljene su oko ovog pitanja.

Dok su sve države mišljenja da Srbija ne zaslužuje otvaranje poglavlja, postoje one zemlje koje su mišljenja da je dobro imati političku međuvladinu konferenciju kako bi se ponovila neophodnost da Srbija uvede sankcije Rusiji.

Druga skupina država članica s druge strane smatra da ne treba poduzeti nikakav korak u procesu pristupnih pregovora, pa ni političku međuvladinu konferenciju (bez obzira na to što tu neće biti otvorena poglavlja) dok god Srbija gaji bliske odnose sa službenom Moskvom.

EK predlaže sankcioniranje i onih koji pomažu u zaobilaženju sankcija Rusiji

Prijedlog osmog paketa sankcija Rusiji koji je u srijedu predstavila Europska komisija uključuje i sankcioniranje osoba koja pomažu u zaobilaženju sankcija.

“Uvodimo novu kategoriju, u kojoj ćemo moći staviti na popis pojedince ako zaobilaze sankcije. Primjerice, ako kupe robu u Europskoj uniji, unesu je u treću zemlju a zatim u Rusiju, to će biti zaobilaženje sankcija i ti pojedinci mogu se naći na popisu sankcioniranih. Mislim da će to imati veliki učinak odvraćanja”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Ona je istaknula da su dosadašnje sankcije EU-a teško pogodile režim ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“One su mu otežale financiranje rata i sada povećavamo napore u tom pravcu”, rekla je.

Europska unija je već ranije donijela odluku o zabrani uvoza ruske sirove nafte koje se prevozi tankerima i koja stupa na snagu 5. prosinca.

Nedavno je skupina najrazvijenijih zemalja G7 predložila da se uvede ograničenje cijena ruske nafte za treće zemlje i sada u tom pravcu ide i prijedlog Komisije.

“Znamo da neke zemlje u razvoju i dalje trebaju rusku naftu po niskoj cijeni. U današnjem paketu mi postavljamo pravni okvir za uvođenje ograničenja cijene ruske nafte za treće zemlje. To će s jedne strane smanjiti ruske prihode od prodaje nafte, a s druge držat će stabilnim globalna energetska tržišta”, rekla je von der Leyen.

Novi, osmi paket sankcija uključuje dodavanje još 1300 fizičkih i pravnih osoba na popis sankcioniranih, opsežnu zabranu uvoza, čime će Rusija ostati bez prihoda od 7 milijardi eura, zabranu izvoza više ključnih tehnologija u Rusiju.

Predlaže se da državljani EU-a više ne mogu biti u upravnim odborima ruskih državnih poduzeća. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. listopad 2022 12:56