VOJNA ANALIZA IGORA TABAKA

Procurio pakleni plan Rusa za zimu, bizarna obuka Ukrajinaca: ‘Naviknite se na miris smrti‘

Rusi na raznim točkama oko Ukrajine imaju raspoređeno čak 800 raznih projektila

Igor Tabak; trening ukrajinskih vojnika; projektil ATACMS; borbeni avion JAS 39 Gripen

 Davor Pongračić/Cropix/Profimedia/

Petak 17. studenog ujedno je 632. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini. Protok 21. mjeseca ruske agresije obilježava sve lošije vrijeme, gdje se za koji dan očekuju i prve velike količine snijega na tamošnjim bojištima. Iako je jesen do sada bila poprilično topla, Ukrajinci bilježe protok prvog mjeseca „sezone grijanja“ – koji je prošao iznimno dobro.

Nema većih izostanaka opskrbe električne energije, skladišta plina su dobro popunjena (oko 16 milijardi kubičnih metara), a prikupljene su i zadovoljavajuće zalihe ugljena (oko 1,1 milijun tona). No ukrajinska elektro-mreža, iako donekle obnovljena (oko 1,9 GW proizvodnih kapaciteta) i dalje se smatra izglednom metom nadolazećih ruskih napada.

Kako se jučer čulo iz tamošnjih vojnih izvora, procjenjuje se da ruske zalihe raketnog naoružanja za ovu svrhu trenutno iznose ukupno oko 800 raznih raketnih projektila, raspoređenih na raznim točkama oko Ukrajine (ovisno da li se radi o oružjima lansiranim s brodova, aviona ili kopna).

Njihovo se korištenje očekuje u trenutku kada i prirodne temperature padnu ispod točke ledišta – ne bi li štete nastale vojnim djelovanjima i neugode za stanovništvo bile maksimalne.

Stanje na terenu

Dok vremenske prilike postaju sve neugodnije, treba napomenuti kako su brojna kopnena djelovanja širom ukrajinske bojišnice zadnjih dana itekako bila nastavljena. Dapače, četvrtak 16. i petak 17. studenog (barem prema ukrajinskim navodima) predstavljaju dane izuzetno žestokih borbi (s neuobičajeno visokim objavljenim brojevima ruskih žrtava i tehničkih gubitaka) – tako da izgleda kako se i tamošnji agresori itekako trude uhvatiti posljednje dane prije snijega koji će konačno bitnije ograničiti kopnena djelovanja.

Uz to treba napomenuti i da je kišno vrijeme i mjestimična gusta magla itekako išla na ruku ukrajinskim nastojanjima, posebno uz donji tok Dnjepra, otežavajući djelovanja bespilotnih letjelica i time olakšavajući prijevoz snaga preko rijeke na istočne mostobrane koje se nastoji ojačati. Ipak, ukupno gledano, treba napomenuti kako su veća ofenzivna djelovanja s ukrajinske strane već neko vrijeme zapravo uvelike okončana – prešlo se u defanzivu, osim u ponekim manjim borbenim zonama. Nasuprot tome, ruska strana je zadnjih tjedana na većini bojišnice u napadu, a odolijevanje ukrajinskih branitelja tu poprilično ovisi i o zapadnoj opskrbi streljivom. Usprkos ukrajinskoj štednji, upućeni izvori spominju dostave manje bilo od potreba ili prethodnih javnih najava – gdje takvu opskrbu navodno karakterizira i iznimno nestabilna stihijska priroda, čime je Ukrajincima još i dodatno otežano iole dugoročno operativno planiranje.

Zbog svega toga ne čudi da su intenzivne borbe koncentrirane na prostor (1) oko Avdiivke, (2) oko Bahmuta, i (3) na potez Marinka-Novomihailivka, dok se manja ali ustrajna sukobljavanja bilježe i (4) sjeverno od rijeke Siverski Donjec (istočno od Kupjanska i zapadno od okupiranih gradova Svatove i Kremina), (5) na potezu od Vugledara do Velike Novosilke, (6) na prostoru južno od Orihiva u Zaporižju, te (7) u donjem toku Dnjepra (od Nove Kahovke do Hersona). Pri tome, zadnje se vrijeme nastavak ukrajinske borbene inicijative bilježi na tri zone: južno od Bahmuta, južno od Orihiva, i na Dnjepru – dok u preostaloj većini bojišnice izgleda prevladava ukrajinsko odbijanje manje ili više učestalih ruskih napada. Naravno, paralelno s time traju i neprekidna topnička odmjeravanja (u kojima ukrajinske snage nastoje preciznijom vatrom istrošiti ruske efektive), iznimno učestalo korištenje dronova (posebice precizno navođenih kamikaza-letjelica navođenih pogledom kroz kameru letjelice (First Person View - FPV), korištenjem bilo namjenskog zaslona ili virtualnih naočala), te zrakoplovni udari po bojišnici i njenoj pozadini.

image
Gian Marco Benedetto/Afp/Pro/Gian Marco Benedetto/afp/pro

Napomenimo kako se prethodnih dana moglo bilježiti i određene ruske pomake bojišnice. Prvenstveno se tu spominje sjeverozapadno od okupiranog Bahmuta, gdje izgleda da se crta fronte oko naselja Bogdanivka i Hromove praktično pa vratila na stanje s početka ovoga ljeta – odnosno na tadašnje dosege poduzeća „Wagner“, s pomakom od oko 2 km jugozapadno od sela Jagidne i južno od Bogdanivskog rezervoara. Jednako tako, nastavila su se i polagana ruska napredovanja oko ukrajinskog uporišta Avdiivka. Ondje se na sjeverozapadu bilježe ustrajna ruska nastojanja za učvršćivanjem šireg poteza tamošnje pruge kao oslonca za napredovanje na zapad i jugozapad, kako prema obližnjem selu Stepove, tako i bliže gradu – od zauzetog brda industrijske šljake i obližnje pumpne stanice, pa na prostor tamošnje koksare. Iako se u oba slučaja radi o udaljenostima ispod 400 metara, ta nastojanja agresorima za sada ne polaze za rukom.

Ponešto im je bolje zadnjih dana išlo na prostorima druge tamošnje industrijske zone, na jugoistoku Avdiivke, gdje se postigao ulazak u rubne dijelove tog pojasa, s još neizvjesnim opsegom konkretnog napredovanja. Za to vrijeme, izgleda da se drže ukrajinske obrane na putu južnih kliješta za opkoljavanje Avdiivke – na prostoru sela Severne i Tonenke, gdje ni rusko korištenje kamikaza-oklopnjaka natovarenih masivnim količinama eksploziva nije dovelo do pomaka bojišnice. Bitnijh pomaka fronte nije se bilježilo ni jugozapadno od okupiranog Donjecka, na potezu Pervomajske-Marinka-Novomihailivka – kao ni na prema granici ukrajinskih oblasti Donjeck i Zaporižje, na potezu od Vugledara do Velike Novosilke. Južno od Orihiva spominjalo se nastavak ukrajinskih napada u predjelu sela Robotine (na zapad, jug i istok, ne bi li se proširilo tamošnju oslobođenu zonu u okviru ukrajinske ljetne ofenzive), a na Dnjepru i dalje uspijevaju opstati manji ukrajinski mostobrani na okupiranoj istočnoj obali rijeke.

Pri tome, ondje Ukrajinci postupno ojačavaju snage i nastoje proširiti i učvrstiti oslobođene prostore – dok ruska strana nastoji napadače izbaciti iz malobrojnih sela te ih ograničiti na močvarna područja uz rijeku, ako ne i kompletno izbaciti na zapadnu obalu. Kako bilo da bilo, ni jedno od ovih nastojanja za sada se baš ne ispunjava, usprkos intenzivnim nastojanjima i jedne i druge zaraćene strane. Za to se vrijeme ukrajinska strana tješi i uspješnim potiskivanjem ruske Crnomorske flote kako sa zapada Crnoga mora, tako i iz baza na okupiranom poluotoku Krim – gdje je od lanjske veljače do danas neprijatelju navodno uništeno 15 i oštećeno još 12 brodova, ali ipak nije eliminirana i kompletna sposobnost brodskog korištenja krstarećih raketa 2M-54 Kalibr.

Zračni napadi

U očekivanju početka ruske kampanje napada na ukrajinsku strujnu infrastrukturu, zadnjih se dana i dalje bilježe učestala korištenja kamikaza-dronova i tek ponekih raketnih oružja. Dok se u srijedu 15. studenog bilježilo obaranje ukrajinskog drona nad ruskom oblasti Smolensk, agresori su sa 4 rakete sustava S-300 gađali grad Selidove (oko 35 km sjeverozapadno od Donjecka, nedaleko ukrajinskog grada Pokrovska). Tom je prilikom oštećen niz stambenih zgrada, a već danima se iskopava srećom malobrojne poginule i zarobljene iz ruševina. Ujedno se i krstarećom raketom Kh-59 nastojalo gađati vojni aerodrom kod Poltave, što je spriječila ukrajinska protuzračna obrana.

Ponešto je manje sreće bilo dan kasnije, u rano jutro četvrtka 16. studenog, kada je dan započeo serijom od barem 7 noćnih eksplozija u Harkivu i okolnim mjestima (rakete sustava S-300 iz obližnjih regija Ruske Federacije) – da bi onda krenuli i valovi lansiranja ukupno 18 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 s jugoistoka (Primorsko-Ahtarsk u Rusiji). Od toga broja je 16 letjelica uspješno uništeno, dok su se eksplozije bilježile u regiji Hmeljnicki – ali bez navoda o konkretnim štetama. Ujedno, tijekom tog istog četvrtka, s ruske se strane čulo o rušenju dvije bespilotne letjelice nad regijom Brijansk i još tri iznad Krima, dok nisu objašnjeni uzroci navodne noćne eksplozije i požara u vojnim objektima nedaleko Volgograda, oko 470 km istočno od najbližih ukrajinskih položaja.

image
Anatolii STEPANOV/AFP

I petak 17. studenog započeo je eksplozijama oko Hmeljnickog u Ukrajini, da bi uskoro bilo objavljeno kako se te noći na Ukrajinu lansiralo 10 kamikaza-dronova Shaheed-136/131, od čega ih je 9 bilo uspješno presretnuto. Ujedno se bilježilo i lansiranje nekoliko raketa sustava S-300 na ciljeve u Donjeckoj oblasti, kao i niz napada navođenim zrakoplovnim bombama na ciljeve u neposrednoj pozadini ukrajinskih borbenih linija.

Ruske novosti

Imajući u vidu učestalost upada ukrajinskih bespilotnih letjelica u zračni prostor Ruske Federacije, ne čude vijesti kako je ta država krenula sustavno jačati svoju protuzračnu obranu u prostorima „Središnjeg federalnog okruga“ – 18 dijelova Ruske Federacije od kojih neki i direktno graniče s Ukrajinom. Ondje se financira „linije teritorijalne obrane“, popisalo se kritične infrastrukturne objekte, a povećava se i gustoća protuzračne obrane – budući da je Ukrajina najavila dodatne napade i na linije opskrbe agresorskih trupa na ukrajinskome bojištu. Među ostalim se tu čulo i o postavljanju anti-dron opreme i na moskovski aerodrom Šeremetjevo, dok u svjetlu učestalih smetnji tamošnjem zračnom prostoru ne bi čudilo vidjeti takve novine i na ostalim zračnim lukama oko Moskve.

Dok se Rusija sprema djecu u školama na predmetu „Osnove sigurnosti i obrana domovine“ podučavati borbenim vještinama i uporabi dronova na ratištu – zanimljivo je čuti kako se barem u Moskvi smatra ispunjenima ovogodišnje mobilizacijske ciljeve. Naime, ondje je uspješno prikupljeno 22.000 budućih vojnika, od čega se oko 2.000 dragovoljaca priprema u okviru „elitne postrojbe“ za skoro slanje na prostore „Specijalne vojne operacije“ u Ukrajini (uz jednokratnu terensku otpremninu vrijednu milijun rublji ili oko 11.110 USD).

Za to vrijeme traju i pripreme za provedbu ruskih predsjedničkih izbora, zakazanih za sredinu ožujka 2024. godine – koje se namjerava provoditi i na prostorima okupiranih ukrajinskih krajeva, koje je lani anektirala Ruska Federacija. Budući se vlasti u Kijevu itekako protive tim nastojanjima – ne čudi da okupatori navodno imaju i ovećih problema u pronalasku kadrova za taj posao.

Naime, izborne komisije se itekako nalaze na meti napada, bilo iz ostatka Ukrajine ili iz ruku tamošnjih partizana – pa ne bi čudilo da se u tim tijelima na kraju prigodno nađe velik broj „uvezenih kadrova“ iz ostalih dijelova Ruske Federacije, baš kako se masovno uvozi i radnu snagu na okupirana područja Ukrajine. Sve to ipak tek malo utiče na postupno sve lošiji međunarodni ugled Ruske Federacije, koja je prošloga tjedna po prvi put ostala bez svojih predstavnika u Međunarodnom sudu UN-a, da bi ove srijede, 15. studenog, po prvi put u povijesti izgubila i predstavnika u Izvršnom vijeću UNESCO-a. Naravno, teško je vjerovati da će poruka koju sa sobom nose takve promjene ipak bitnije utjecati na ponašanje autokratskog režima u Moskvi.

Vojna pomoć Ukrajini

Osim brojnosti polaznika raznih sustava inozemne obuke ukrajinskih vojnika, koja se zbog ruskih napada teško izvodi u samoj Ukrajini, krajem godine saznalo se i neke zanimljive modifikacije ovih aktivnosti, potaknute promjenama na samim ukrajinskim bojištima.

Naime, kako bi se podigla razina uvjerljivosti (a onda i efikasnosti) takve obuke – iz Francuske se čulo o praksi korištenja životinjskih leševa na poligonima (da se vojnici naviknu na „miris smrti“), kao i učestalo inzistiranje na rovovskim, šumskim i urbanim djelovanjima, stalnoj prisutnosti dronova nad prostorom obuke, topničkim napadima i eksplozijama, te održavanju općenito težih životnih uvjeta – kojima se uvježbava na hladnoću, vlagu, nedostatak sna i noćne napade protivnika uobičajene na bojištima.

Za to vrijeme, Slovačka se odlučila Ukrajini nastaviti nuditi „širok raspon humanitarne, civilne i tehničke nesmrtonosne pomoći“, ali ne i vojnu pomoć iz vlastitih zaliha – ujedno zaobilazeći i blokadu oružja i streljiva kupljenog za Ukrajinu od privatnih slovačkih proizvođača. Danska je odlučila poslati dodatnih 7 milijuna eura bespovratnih sredstava za obnovu energetske infrastrukture (prvo 4 milijuna, pa onda još 3 kasnije), dok je tijekom jučerašnjeg posjeta novog britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona Kijevu obećano i dodatnih 23 milijuna USD humanitarne pomoći toj ratom pogođenoj državi. S druge strane, Finska je najavila svoj 20. po redu paket vojne pomoći vrijedan oko 100 milijuna eura (bez navoda o sadržaju, zbog sigurnosnih razloga), dok Nizozemci nisu krili kako će njihovih dodatno odvojenih oko 2 milijarde eura u 2024. godini ići za kritično važne vojne svrhe – ako sve dobro prođe na izborima zakazanima za iduću srijedu, 22. studenoga ove godine. Sličnu mješavinu humanitarne i vojne pomoći isporučila je dodatno i Litva – s naglaskom na zimsku opremu i veće strujne generatore.

image
OLIVIER CHASSIGNOLE/AFP

Za to vrijeme otvoreno je još i pitanje predstojeće vojne pomoći iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje su uvelike iscrpljeni izvori temeljem dosadašnjih odluka Kongresa, dok podneseni zahtjevi za velika dodatna sredstva čekaju zaglavljeni u političkim prepucavanjima i birokratskoj proceduri (kako za Ukrajinu, tako i za Izrael, Palestince u Gazi, Tajvan i niz drugih situacija).

Predloženi kombinirani paket međunarodne pomoći Senat bi trebao razmatrati nakon Dana zahvalnosti 23. studenog, a onda ostaje za vidjeti kada bi se time pozabavio i Zastupnički dom, temeljito uzdrman unutarnjim sukobljavanjima ondje većinskih republikanaca.

Do tada tješi već i činjenica kako se u srijedu 15. studenog uspjelo usuglasiti barem privremeno financiranje tamošnjeg državnog aparata – koje je prijelaznim aktima produženo, dijelom (20 posto) do 19. siječnja, a dijelom (80 posto) do 2. veljače 2024. godine. Ove je akte Joe Biden potpisao jučer, u četvrtak 16. studenog, tako da sada više nema praktičnih prepreka da se Kongres pozabavi i spomenutim paketima međunarodne pomoći – gdje se redovito napominje kako dobar dio sredstava ionako ostaje unutar samih SAD, budući se financira domaću vojnu industriju, ne samo za proizvodnju vojnih roba za slanje u inozemstvo, već i za popunu pomaganjem ispražnjenih domaćih vojnih zaliha.

Do rješavanja tih nedoumica, ostaje konstatirati kako isporuka borbenih aviona F-16 za Ukrajinu polagano napreduje. Nakon otvaranja centra za obuku pilota u Rumunjskoj, saznalo se i da će održavanje tih svih ukrajinskih letjelica biti obavljano u Europi – konkretno u Poljskoj, pa makar i s dopunom stručnog kadra za taj posao iz ostalih europskih država saveznica. Ujedno, SAD će se potruditi i da svaka od letjelica predanih Ukrajini bude opskrbljena svim rezervnim dijelovima potrebnim za nesmetano djelovanje u periodu od barem 90 dana, na čemu se intenzivno radi kako u Sjedinjenim Državama, tako i među drugim državama saveznicama Ukrajine.

Dio ovog nastojanja je bio i sastanak održan 15. studenog u Kijevu, gdje su Ukrajinu posjetili stručnjaci promatračke misije Europskog instrumenta mirovne pomoći. Tema razgovora posebno se ticala knjiženja pomoći Europske unije i njenom osiguravanju od učinaka kriminala ili korupcije. Tom se prilikom čulo zadovoljstvo EU predstavnika nad razinom transparentnosti i spremnosti za suradnju Ukrajinaca, što je itekako bitno u doba učestalih ruskih optužbi kako inozemna pomoć Ukrajini kao uvelike odlazi na crna tržišta i kriminalcima svijeta.

image
Andrei Pungovschi/Afp

EU sankcije Ruskoj Federaciji

Među ostalim, suzbijanju takve ruske ratne propagande trebao bi pomoći i predstojeći, 12. po redu, paket EU sankcija prema Ruskoj Federaciji. Iako se te mjere najavljuje već mjesecima, izgleda da se one sada ipak polagano primiču usuglašavanju i objavi. Danas su o tome u Bruxellesu raspravljali veleposlanici EU država, a u javnosti se polako pojavljuju i konkretniji obrisi predstojećih mjera. Konkretno, spominje se vrijednost paketa od oko 5,3 milijardi USD trgovinskih ograničenja, mjere protiv plovila koja krše dosadašnje mjere ograničenja cijena za ruske energente, te dodavanje oko 72 poduzeća i barem 40 fizičkih osoba na postojeće liste sankcioniranih.

Riječ je o predstavnicima vojnog, obrambenog i informatičkog sektora Ruske Federacije, kao i o osobama koje su prvenstveno organizirale nedavne "izbore" na okupiranim područjima Ukrajine, radile na prisilnom "preodgoju" ukrajinske djece, i širile dezinformacije te propagandu u prilog ruske agresije na Ukrajinu. Uz to, naglasak paketa trebao bi biti na ukupnom jačanju dosadašnjih sankcija, ograničavanju prometa pojedinih roba dvojne namjene te ruskih dijamanata. Slične mjere zadnje vrijeme su već samostalno uvodile Sjedinjene Države i pojedine države iz okvira skupine G7, kojima bi se sad nakon duge birokratske procedure trebala pridružiti i Europska unija.

Za to vrijeme nema dogovora o prijenosu zamrznute ruske imovine u Ukrajinu, a tek se usuglašava i moguće korištenje prihoda od takve imovine za saniranje ratnih šteta koje je ondje izazvala Ruska Federacija – o čemu bi potrebne odluke možda mogle biti donesene tijekom prosinca. Ipak, ove srijede, 15. studenog, dodatno je na zamrzavanje ruske imovine išla i Češka – okončavanjem tamošnjih komercijalnih aktivnosti „koje Rusija koristi za financiranje ubojstava Ukrajinaca“ – što je Rusija jučer proglasila „neprijateljskim korakom“. Naravno, ne idu svi još tim korakom (posebice se spominje Cipar kao izuzetak i bankovno utočište ogromnih sredstava brojnih Rusa pod sankcijama) – kao što nisu svi skloni ni zatvaranju svojih graničnih prijelaza za ruske državljane, kako to počinje činiti Finska. Riječ je o potezu koji pogađa pojedine prijelaze na istoku države radi ograničavanja ilegalnih migracija, s rokom primjene do 18. veljače iduće godine – kojeg sada itekako pažljivo gledaju i ostale baltičke države, ali i Norveška, koja s Rusijom graniči na Arktiku.


Autor teksta je analitičar portala Obris.org koji i na Jutarnji.hr objavljuje vojne analize

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2024 17:29