Ministri financija eurozone okupljeni u Dublinu izrazili su zadovoljstvo radom ciparskih vlasti koje su “vrlo odlučno pristupile rješavanju iznimne situacije za financijski sektor zemlje”. Jedna od njihovih tema bilo je finaliziranje paketa pomoći, ali su opovrgnuli informacije koje su se pojavile uoči sastanka da će Cipru trebati 23 milijarde eura, a ne 17,5 milijardi , kako se ranije procjenjivalo. Kako je pojasnio Olli Rehn, povjerenik za financije EU, jedna se brojka odnosi na neto financiranje, a druga na bruto.
Strukturni fondovi
- To je kao da uspoređujete kruške i jabuke, a završite s narančama - slikovit je bio Rehn, upozoravajući da tako ispadne kada se novinari oslanjaju na curenje informacija. Cipar samo razmišlja o tome da ranije iskoristi novac iz strukturnih fondova Europske Unije kako bi podupro posustalo gospodarstvo. Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades također je rekao da neće tražiti dodatni novac od međunarodne zajednice nego samo podnošljivije uvjete za pomoć.
- Europska politika prema Cipru treba se promijeniti na način da nam osigura dodatnu podršku s obzirom na teška vremena kroz koja prolazimo zbog krize i mjera koje su nam nametnute - rekao je uoči sastanka u Dublinu.
No, što će konkretno značiti razlika između neto i bruto, ostaje vidjeti. Za razliku u iznosu ciparske vlasti optužile su bivši administraciju koja je odugovlačenjem procesa pregovora dovela do toga da bankama treba više novca za dokapitalizaciju. Bez obzira na konačan iznos paketa pomoći, čelni ljudi eurozone čvrsto stoje na pozicijama da neće povećati svoj udjel pomoći od 10 milijardi eura. To znači da će Cipar, ako želi osigurati njihovu pomoć, sada morati pronaći oko 6 milijardi eura više nego što se prije mislilo. Ciparska vlada razmatra različite opcije, a jedna od njih je prodaja zlatnih rezervi. Guverner zemlje Panicos Demetriades pritom napominje da nema nikakva pritiska da se to napravi.
Veliki izazov
- Prodaja dijela zlata uvijek je bila opcija ciparskih vlati, ali tu ćemo odluku donijeti samostalno i ona nije zahtjev Trojke ili Eurogrupe - rekao je. Kakvo god rješenje pronašli, analitičari ocjenjuju da će to biti veliki izazov za zemlje.
Jonathan Loynes, glavni europski ekonomist u Capital Economicsu, ocjenjuje da će povećani trošak platiti štediše i vlasnici obveznica banke. Umjesto 5,8 milijardi eura, platit će 10,6 milijardi eura. Paket pomoći dogovoren u ožujku podrazumijeva da će depozitari sa štednjom većom od 100 tisuća eura snostiti dio tereta sanacije.
Restrikcije koje su uveli prošlog mjeseca kako bi spriječili navalu na šaltere, ciparske vlasti odlučile su malo olabaviti nastojeći pomoći domaćem biznisu koji je ostao bez gotovine i ne može platiti dobavljače ni zaposlene. Ukidaju se sva ograničenja za transakcije manje od 300.000 eura, a dnevni limit za transakcije izvan Cipra za koje nije potrebno prethodno odobrenje povećan je sa 5000 na 20.000 eura. No, na snazi ostaje pravilo prema kojem građani Cipra dnevno ne mogu podići više od 300 eura.
Mnogo nesigurnosti
Što će sve to značiti za ekonomiju Cipra čiji BDP iznosi oko 18 milijardi eura? Europski političari vrlo su zabrinuti odakle će doći rast.
Analitičari procjenjuju da će BDP ove godine potonuti oko 10%. Christoph Weil iz njemačke Commerzbank ocjenjuje da je i pad od 20% u okviru mogućeg. Sada se čini da je neizbježno i daljnje povećanje poreza, a spominje se veće oporezivanje dobiti kompanija i kapitalne dobiti.
Na pitanje kako će se Cipar vratiti na putanju rasta u samo dvije godine, kako se očekuje, Olli Rehn je rekao da po tom pitanju postoji “mnogo nesigurnosti”.
Osim Cipra, u Dublinu je tema bila i situacija u Sloveniji, te proširenje paketa pomoći Irskoj i Portugalu. Slovenija nije službeno tražila pomoć, već je samo izložila način na koji planira sama srediti državne financije.