Prva linija obrane Europe

Sudjelovanje ljudi u kulturi podrazumijeva uživanje slobode i prihvaćanje razlika. A ondje gdje se razvijaju raznoliki kulturni sadržaji, nema mjesta za populizam i ekstremizam. Europski umjetnici najjači su glas demokracije. Stoga predlažemo Kulturni kompas za Europu koji potvrđuje jedno uvjerenje: kultura je prva linija obrane Europe.

Iz cijele Europe i dalje pristižu zabrinjavajuće vijesti: od neopravdanog uplitanja koje utječe na neovisnost kulturnih institucija, primjene takozvanih zakona o moralnosti do cenzure ili zastrašivanja umjetnika, pa čak i autocenzure.

Te je incidente potrebno oštro osuditi i oni su jasan poziv na djelovanje.

Zbog toga će Europska komisija početi objavljivati periodično izvješće o stanju kulture u EU-u. To će izvješće pružati uvid u europsko kulturno okruženje i procjenjivat će napredak u razvoju kulturnog i kreativnog ekosustava, s posebnim naglaskom na umjetničkoj slobodi. Uspostavit će se i strukturirani dijalog EU-a s dionicima iz kulturnog i kreativnog sektora kako bismo raspravljali o izvješću o stanju kulture i napretku u ostvarivanju ključnih smjernica Kulturnog kompasa. Izvješće o stanju kulture mora biti utemeljeno na dokazima, pa će se u tu svrhu uspostaviti centar EU-a za podatke o kulturi radi prikupljanja i analize podataka o kulturi, praćenja trendova i objedinjavanja najbolje prakse. Znamo da ono što se može izmjeriti može se i poboljšati.

Robert Schuman, jedan od osnivača Europske unije, prije mnogo desetljeća napisao je u svojem velikom djelu Pour l‘Europe (Za Europu): Prije nego što Europa postane vojni savez ili gospodarska cjelina, mora postati kulturna zajednica u najuzvišenijem smislu tog pojma.

Danas, 75 godina nakon Schumanove deklaracije, čvrsto vjerujem da je vrijeme da se njegova vizija pretvori u djelo i da se kultura stavi u središte oblikovanja politika EU-a.

Kulturni kompas za Europu ostvarenje je Schumanove ideje i temelji se na jasnoj viziji: Europa za kulturu i kultura za Europu. U njemu se utvrđuju četiri glavna smjera koji povezuju kulturu s budućnošću Europe. Prvi smjer odnosi se na europske vrijednosti i prava u području kulture kako bi kultura mogla napredovati i nadahnjivati bez granica. Drugi smjer obuhvaća jačanje položaja umjetnika i kulturnih djelatnika te podupiranje ljudi kako bi kultura u Europi bila na strani umjetnika. Treći smjer temelji se na kulturi i kulturnoj baštini i uključivat će povećanje konkurentnosti, otpornosti i povezanosti kako bi pojedinačni sektori mogli ostvariti svoj potencijal za inovacije. Četvrti smjer pokazuje daljnje korake u promicanju međunarodnih odnosa i partnerstava u području kulture jer kultura povezuje zemlje, kontinente i ljude.

Kulturni kompas ukazuje na ono što Europi daje ljudsku dimenziju. Glumci, arhitekti, glazbenici, kustosi u muzejima, knjižničara i izdavači knjiga – ljudi su ti koji stvaraju kulturu. Bez njih nema umjetnosti ni kulture. Oni su okosnica europskih kulturnih sektora i ostvaruju oko 199 milijardi eura dodane vrijednosti za europska gospodarstva. Gotovo 8 milijuna ljudi doprinosi tom sektoru, koji čini oko 4 % ukupne radne snage u EU-u. Za usporedbu, taj je udio gotovo jednak broju radnika s punim radnim vremenom u poljoprivrednom sektoru.

Međutim, kulturni sektor suočava se s izazovima, a gotovo polovina kulturnih djelatnika navodi da se bori s lošim radnim uvjetima. Osim toga, više od dvije trećine nedavno ispitanih umjetnika i kulturnih djelatnika izjavilo je da moraju imati više od jednog posla kako bi spojili kraj s krajem.

To se mora promijeniti.

Zato u Kulturnom kompasu predlažem i Povelju EU-a o umjetnicima. U njoj će se utvrditi temeljna načela, smjernice i obveze za pravedne radne uvjete u tim sektorima te povećati usklađenost i odgovornost, posebno kad je riječ o primateljima sredstava EU-a za kulturu. Kulturni djelatnici mora primati dostatna financijska sredstva jer samo priznanje nije dovoljno. Oni koji doprinose kulturnom bogatstvu Europe zaslužuju dostojanstven život.

Naposljetku, umjetnici i kulturni djelatnici iz cijele Europe su ti koji stvaraju osjećaj zajedničke europske pripadnosti i identiteta: čak devet od deset europskih građana izjavilo je da zbog kulture i kulturne baštine osjećaju veću pripadnost Europi. Stoga je jasno: ako pobjeđuje kultura, pobjeđuje i Europa.