Nasilje je danas raširenije nego što je bilo desetljećima, a oružani sukobi zahvaćaju sve veće površine, pokazuju podaci koje je analizirao The Telegraph.
Prošle su godine ratni sukobi veće ili manje mjere zabilježeni u najmanje 50 zemalja, a stručnjaci prognoziraju da će se trend vjerojatno nastaviti tijekom 2025. i kasnije.
U 50 zemalja lani je zabilježeno najmanje 56 aktivnih sukoba. Takvo nešto neviđeno je od 1946. godine. Prema stranici Our world in data, oružanih sukoba je u raznim oblicima 2023. bilo čak 176.
"Razina nasilja koje se u ovom trenutku događa u svijetu među najvišima je još od Drugog svjetskog rata", rekla je Clionadh Raleigh, osnivačica i direktorica ACLED-a, organizacije koja prati i locira svjetske sukobe.
"Više organiziranog nasilja događa se na više mjesta, što tjera na pomisao da smo sada u nasilnijem vremenu nego ikada od Drugog svjetskog rata", rekla je Raleigh.
Stručnjaci procjenjuju da je barem jedna od šest osoba izložena nekoj razini sukoba.
Ovaj sukob nije samo raširen na većem području, smrtonosniji je i složeniji, pokazuje Telegraphova analiza podataka na temelju podataka ACLED-a i Uppsala Conflict Data Programma.
Naime, između 2010. i 2019. broj smrtnih slučajeva kao posljedica oružanih sukoba na globalnoj razini iznosio je nešto više od 953.000. Između 2020. i kraja 2024. - u samo četiri godine taj je broj već sasvim sigurno premašen.
Povećanje se uvelike može pripisati izbijanju tri velika sukoba - vojnom udaru u Mjanmaru 2021., ruskoj invaziji na Ukrajinu 2022. i ratu Izraela i Hamasa koji je započeo 2023. godine.
U novijoj povijesti globalni broj mrtvih premašio je 200.000 samo u trenutku kad je na vrhuncu bio genocid u Ruandi 1994. godine. Tada je u jednoj godini ubijeno 800.000 ljudi.
Broj smrtnih slučajeva neznatno je pao 2023., što se uglavnom može pripisati kraju sukoba u etiopskoj regiji Tigray, koja je činila 60 posto smrtnih slučajeva povezanih s borbama 2021. i 2022.
Prema analizi Telegrapha, broj smrtnih slučajeva uzrokovanih sukobima 2024. je bio ravnomjeran. Niti jedna regija nije dominirala.
Smrti uzrokovane sukobima u Europi - uglavnom zahvaljujući ratu u Ukrajini - činile su 33 posto ukupnog broja. Žrtve u oružanim sukobima u Africi činile su 27 posto, a ratovi na Bliskom istoku, uključujući rat u Gazi, kao i sudanski građanski rat, činili su 19 posto.
Prema ACLED-u, grozomornu titulu "najopasnijeg i najnasilnijeg mjesta na svijetu" u 2024. godini ponijela je Gaza.
Ipak, Bliski istok bio je još smrtonosnije mjesto za život između 2014. i 2019., tijekom vrhunca sirijskog građanskog rata.
Broj mrtvih važan je pokazatelj u razumijevanju ozbiljnosti sukoba, ali on ne daje cjelovitu priču.
Raleigh navodi da ACLED-ova analiza podataka uključuje i druge čimbenike, poput disperzije sukoba, utjecaja na civile i fragmentacije, a sve to može utjecati na ozbiljnost krize.
Na primjer, dok je Ukrajina zabilježila najviše smrtnih slučajeva - više od 67.000 u 2024. godini - bila je rangirana na 14. mjesto na ACLED-ovom indeksu.
"To nije fragmentirani rat. Vrlo malo klasičnih međudržavnih ratova je fragmentirano", rekla je Raleigh govoreći o broju aktera uključenih u sukob.
Međutim, u drugim sukobima, kao što je onaj u Mjanmaru, koji je bio na drugom mjestu na ACLED-ovu indeksu unatoč nižem broju poginulih nego u Ukrajini, stotine naoružanih skupina sudjelovale su u desecima različitih bitaka.
"U mjestima kao što je Mjanmar postoji 50 novih grupa koje se pojavljuju svaki tjedan dok se druge raspadaju, a treće ponovo okupljaju. Što je više grupa uključeno, to bi teže moglo biti postići rješenje", kaže Raleigh.
U odnosu na Ukrajinu, više od 80 posto palestinskog stanovništva prošle je godine bilo izloženo sukobima. Zabilježeno je najmanje 35.000 smrtnih slučajeva.
Druge organizacije imaju vlastite metode ocjenjivanja sukoba i rangiranja zemalja.
Indeks globalnog mira (GPI), koji nacije kategorizira obrnutim redoslijedom - od najviše do najmanje miroljubivih - rangirao je palestinske teritorije na 145. mjesto (19. mjesto), a Mjanmar na 148. (16. mjesto).
Jemen je bio na vrhu tog popisa kao "najmanje miroljubiva zemlja na svijetu" 2024. godine, a GPI je to pripisao unutarnjim sukobima pogoršanim ratom Izraela i Hamasa, konkretno napadima hutista sa sjedištem u Jemenu na izraelske ciljeve, koji su potaknuli protuudare.
Druga metrika koja se koristi za analizu sukoba je utjecaj na civile, kako u smislu broja ubijenih civila tako i broja ljudi čija je kvaliteta života ugrožena.
Siri Aas Rustad, direktorica istraživanja na Institutu za istraživanje mira u Oslu, naglašava da su i oni važne žrtve rata. "Većina ljudi koji su pogođeni sukobom nije ubijena. Oni gube zdravstvene ustanove, gube školovanje, žive u strahu, pate jer dotok hrane nije siguran", rekla je napominjući da i taj broj trenutačno raste.
Udio ljudi koji žive u sukobima znatno je porastao i u porastu je od 1990-ih. Udvostručio se od 1990. do danas.
Rustad ističe da su rane 2000-e bile "vrlo mirno razdoblje". "U tom razdoblju UN je puno bolje radio, a odnosi među državama bili su puno bolji. Rusija nije bila moćna i ekspanzivna kao sada, SAD je imao drugačiju administraciju pa je globalnoj zajednici bilo lakše surađivati, rekla je dodajući da dio porasta u statistikama treba pripisati i boljoj tehnologiji izvještavanja. Svijet je danas nasilniji, ali i bolje informiran o nasilju u svakom kutku planeta.
Prema Rustad, svijet kratkoročno "ide prema više nasilja". Ali ta ratna plima mora se na kraju okrenuti. "Vjerojatno ćemo ovako biti nekoliko godina, ali onda će se sukobi smanjivati. Svi sukobi završavaju, samo treba vremena. Međutim, ako razmišljamo o tome u smislu ciklusa, jasno je da smo upravo sada u jednom lošem razdoblju", zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....