Trideset i osam zemalja, među kojima je i Hrvatska, a predvođene Velikom Britanijom, u srijedu je autoriziralo tužitelja Međunarodnog kaznenog suda da pokrene istragu zbog ruskih ratnih zločina u Ukrajini. Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda u ponedjeljak je objavio da pokreće istragu zbog događaja u Ukrajini jer postoji „opravdana sumnja da su počinjeni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti“. To je značilo da će tražiti odobrenje predraspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda.
Pravnička formulacija o „opravdanoj sumnji“ govori da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski možda bio u pravu kada je optužio Rusiju da čini ratne zločine namjerno pogađajući civilne ciljeve. U ponedjeljak, kada je Khan govorio o istrazi ruske su snage već izvele teške napade na Harkiv u kojima su pogađani civilni ciljevi i ubijani civili. No, Khanu je, da bi pokrenuo efektivnu istragu, trebalo da bude ispunjen jedan od triju uvjeta funkcioniranja Međunarodnog kaznenog suda.
Glavni tužitelj mora dobiti ili autorizaciju predraspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda, a to je Khan zatražio, ili se mora pojaviti ozbiljna „zabrinutost“ neke vlade ili Vijeća sigurnosti UN-a. Naime, Ukrajina nije potpisala Rimski statut temeljem kojega je osnovan Međunarodni kazneni sud, tužitelj nije mogao krenuti u istragu sve do reakcije neke vlade. Ona se pojavila u autorizaciji 38 zemalja koje traže pokretanje istrage zbog sumnje da su tijekom dosadašnjih borbi počinjeni ratni zločini. To znači da Khan kao glavni tužitelj više ne mora čekati na odluku predraspravnog vijeća već može službeno otvoriti istragu.
Inače, preliminarne je izvide glavni tužitelj već radio nakon ruske ilegalne aneksije Krima 2014. godine te ponovno, godinu kasnije, ali službena istraga nije pokrenuta.
Liz Truss, britanska ministrica vanjskih poslova je kazala kako „Putinova ratna mašinerija nediskriminativno gađa civile“. „Istraga Međunarodnog kaznenog suda o ruskom barbarskog aktu je hitna kako bi odgovorni za to bili izvedeni pred sud“ dok je Dominic Raab, potpredsjednik britanske vlade, ujedno i ministar pravosuđa rekao da „svaki ruski lider ili časnik koji provodi ratne zločine mora znati da će završiti na optuženičkoj klupi i, posljedično, u zatvoru“.
Vladimir Putin ovime je postao glavni osumnjičenik za ratne zločine u Ukrajini jer je neosporno da je pokrenuo invaziju, da zna za ratne zločine, tek, ne znamo da li čak i pro forme zahtijeva istrage za one koji su te zločine neposredno činili.
Inače, Međunarodni kazneni sud ima mandat progoniti za četiri glavna zločina: genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine agresije.
U dosadašnjem ratu u Ukrajini je Rusija, prema očitim događajima počinila najmanje tri od nabrojena četiri kaznena djela. Prema Statutu Međunarodnog kaznenog suda u ratne zločine spadaju ubojstva, svjesno i voljno nanošenje teških patnji kao i uništenje građevina. Rusija je u Ukrajini počinila i teške povrede Ženevskih konvencija, kojih je potpisnica, a koje definiraju međunarodne obaveze i odgovornosti ne samo u ratovima nego i u vojnim akcijama u kojima ratno stanje nije službeno proglašeno, kao što je sada slučaj s Ukrajinom. Zločini agresije uključuju invaziju, vojnu okupaciju, anektiranje teritorija, bombardiranje kao i blokade luka. Zločini protiv čovječnosti su prema odredbama Međunarodnog kaznenog suda sudjelovanje i znanje o „široko rasprostranjenim ili sistematskim napadima protiv civila“.
Zahvaljujući akciji 38 zemalja, počevši od Albanije, Australije, Austrije, Belgije, Bugarske, Cipra, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Gruzije, Grčke, Hrvatske, Islanda, Irske, Italije, Kanade, Kolumbije, Kostarike, Latvije, Lihtenštajna, Luxemburga, Mađarske, Malte, Njemačke, Norveške, Nizozemske, Novog Zelanda, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske i Velike Britanije tužitelj je dobio pravo, ali i obavezu pokrenuti istragu o ratnim zločinima. Litva je identičan prijedlog predala neovisno o ovoj grupi zemalja.
Činjenica da je pokrenut postupak Vladimira Putina, kao neospornog zapovjednika vojnih akcija na tlu Ukrajine po zapovjednoj odgovornosti vodi pred Sud.