"Izražavamo punu podršku i solidarnost s Estonijom te zajedno s našim saveznicima ostajemo čvrsto predani očuvanju naše zajedničke europske i euroatlantske sigurnosti", poručilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europski poslova. Estonija je u petak poslijepodne priopćila da su tri ruska borbena zrakoplova MiG-31 ušla u njezin zračni prostor bez dopuštenja i tamo ostala 12 minuta. “Ruski zrakoplovi danas su povrijedili estonski zrači prostor. NATO je odmah odgovorio i presreo ruske zrakoplove”, objavila je glasnogovornica NATO-a na platformi X. Uzletjela su tri talijanska borbena zrakoplova F-35 koji se nalaze u Estoniji, presreli su ruske MiG-ove koji su potom napustili estonski zračni prostor. Švedska i Finska su također podigle svoje zrakoplove.
“Povreda estonskog zračnog prostora koju su izvršili ruski vojni zrakoplovi iznimno je opasna provokacija”, istaknula je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, bivša estonska premijerka.
Incident se dogodio nešto više od tjedan dana nakon što je više od 20 ruskih besposadnih letjelica ušlo u poljski zračni prostor u noći s 9. na 10. rujna pri čemu su neke obarali NATO-ovi zrakoplovi.
U petak, istoga dana kada se dogodio incident u Estoniji, Poljska je objavila da su dva ruska borbena zrakoplova prešla granicu sigurnosne zone platforme za bušenje Petrobaltic u Baltičkom moru. Poljski i saveznički zrakoplovi raspoređeni su u subotu rano ujutro kako bi osigurali sigurnost zračnog prostora nakon što je Rusija pokrenula zračne napade na zapadnu Ukrajinu u blizini granice s Poljskom, priopćila je Varšava. “Preventivna operacija usmjerena na osiguranje zračnog prostora u područjima uz ugroženo područje” zaključena je nakon dva sata završetkom ruskog napada.
Članice NATO-a su potvrdile da je aktiviran članak 4
“Ruski borbeni zrakoplovi nisu narušili estonski zračni prostor i letjeli su iznad neutralnih voda Baltičkog mora na putu od sjeverozapadne Rusije do ruske baltičke eksklave Kalinjingrada”, objavilo je rusko ministarstvo obrane u ranim subotnjim satima na Telegramu. "Let je izveden u potpunom skladu s međunarodnim pravilima o zračnom prostoru bez ikakvog kršenja granica drugih država, kako su potvrdile nezavisne provjere", stoji se u ruskoj izjavi. Koja može biti i točna s moskovske točke gledišta koja i dalje neformalno ne priznaje puno pravo suvereniteta baltičkih kao i nekih drugih država nastalih raspadom Sovjetskog Saveza, osim Ukrajine to je prije svega Moldavija.
Baltik je najveći strategijski gubitak Rusije nastao kao posljedica Putinove odluke da pokrene agresiju na Ukrajinu. Strategijski važni pomorski putevi koji vode do Sankt Peterburga i Kalinjingrada (bivši Königsberg) do veljače 2022. godine sa sjevera bili su pod kontrolom neutralnih država, Švedske i Finske koje potom ulaze u NATO. Zato je Kremlj pokrenuo niz operacija hibridnog rata na Baltiku, primjerice kidanje podvodnih kablova, izgradnja novih vojnih baza u blizini finske granice da bi prešao na otvorene provokacije besposadnim letjelicama i borbenim zrakoplovima. Petr Fiala, češki premijer koji to, nažalost, neće više to biti jer će na izborima idući mjesec gotovo sigurno pobijediti populist i saveznik mađarskog premijera Viktora Orbána, sažeo je kako "Rusija testira koliko daleko može ići, a kršenje estonskog zračnog prostora pokazuje agresiju Putinovog režima". Taavi Karotamm, glasnogovornik Estonskih obrambenih snaga, rekao je da ne zna koji je razlog za kršenje zračnog prostora dodajući da je to možda poruka NATO-u da fokus preusmjeri na obranu sebe, a ne na jačanje ukrajinske obrane.
Karotamm je iznio važan argument šireg značenja jer Trump je s Europljanima dogovorio da plaćaju oružje koje SAD šalje Ukrajini. Smanjenje izdvajanja za Kijev slabi ukrajinsku obranu. Putin se osjeća potpuno samouvjereno i ne obazire se na Trumpove prijetnje koje to stvarno nisu – i dalje nema naznaka uvođenja sekundarnih sankcija jer pregovora s Kinom (vidi ispod) pa će Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, rekao da je razumljiva reakcija američkog predsjednika koji je više puta rekao da ga je “Putin iznevjerio. Pretpostavljamo da je SAD, kao i Trump osobno, zadržao političku volju i namjeru uložiti napore kako bi se olakšalo rješenje u Ukrajini. Predsjednik Trump je, recimo to tako, prilično emotivan oko ove teme. To je potpuno razumljivo”. Pomnije čitanje izjave, što Trumpu nitko neće reći, pokazuje ozbiljnu razinu uvrede.
Trump o ruskim avionima: ‘Moglo bi biti velikih problema...‘
“Ne bismo trebali biti iznenađeni jer Putin vidi poziciju Washingtona pozivom na agresivniji pristup. Očekujte više ruske ratobornosti i opasnih upada u zračni prostor NATO-a, osim ako odlučnije ne odgovorimo na promjenu Putinove analize isplativosti”, zaključio je Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć Zaklade obrane demokracija (FDD, desno orijentirana).
Europa i NATO će nastaviti djelovati reaktivno jer je izgledno da Trump ne kani djelovati protiv Putina. Harvardski profesor Stephen Walt još u ožujku je njegovu ideju globalnog poretka nazvao “koncert trojice bosova”, treći je kineski predsjednik Xi Jinping.
Nasreću, Rusija trenutno nema snage za opsežniju operaciju protiv bilo koje članice pa i malih baltičkih jer bi im u pomoć odmah priskočile skandinavske, vjerojatno i Poljska, a ondje su raspoređene jedinice u sklopu NATO operacije ojačanje prednje prisutnosti. I dalje je niska vjerojatnost kinetičkog sukoba Rusije i našeg obrambenog Saveza, ali provokacije Moskve mogu oslabiti obranu Ukrajine. Ostvarenje cilja zacrtanog na zemljovidu izvješenom na zidu ruskog Ministarstva obrane, zauzeti sve od Odese na jugu do Sumija na sjeveroistoku pogonilo bi ruske agresivne ideje. A NATO članice ne znaju bi li Trump naredio sudjelovanje u kolektivnoj obrani ako je Putin neprijatelj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....