Na dan kada je Ukrajina obilježila 34. godišnjicu neovisnosti, iz istočne Europe stigle su dvije dijametralno suprotne poruke. Dok je Kijev slavio opstojnost države i prkosnu volju naroda, Moskva je slala jasne signale: Ukrajina može postojati samo ako se odrekne Donbasa i ostane neutralna.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu za NBC ponovio je da Moskva neće stati dok ne postigne svoje ciljeve. "Ciljevi su: ukloniti sve sigurnosne prijetnje Rusiji koje dolaze s ukrajinskog teritorija i zaštititi prava etničkih Rusa i rusofonog stanovništva. I, naravno, Ukrajina mora ostati neutralna, izvan vojnih blokova i bez nuklearnog oružja. Naši ciljevi će biti postignuti", poručio je Lavrov, dodavši da Moskva formalno priznaje Zelenskog samo kao "vođu režima", ali ne i kao legitimnog predsjednika za potpisivanje pravno obvezujućih sporazuma.
Bez kompromisa
Iz Kijeva pak poručuju da privremena okupacija ne može promijeniti istinu da će Ukrajinci ponovno biti zajedno kao jedna obitelj. "Ukrajina se više nikada u povijesti neće prisiliti na sramotu koju Rusi nazivaju kompromisom. Potreban nam je pravedan mir. Kakva će biti naša budućnost ovisi samo o nama. I svijet to zna i poštuje", izjavio je predsjednik Volodimir Zelenski.
Dok Moskva i Kijev ostaju u svojim rovovima, Washington traži način da prekine rat. Predsjednik Donald Trump, nakon susreta s Vladimirom Putinom na Aljasci, sve je sigurniji da je "razmjena teritorija" neizbježna cijena mira. Tijekom sastanka sa Zelenskim u Bijeloj kući, koristio je kartu Ukrajine s crvenim oznakama okupiranih regija kako bi naglasio da je petina zemlje izgubljena i da bi Kijev trebao pregovarati kako bi spasio ostatak teritorija. Za Zelenskog Donbas nije samo strateški ili ekonomski resurs nego simbol identiteta i povijesne žrtve. Podsjetio je da je njegov djed sudjelovao u oslobađanju Donbasa u Drugom svjetskom ratu te naglasio da Ukrajina taj teritorij ne može jednostavno prepustiti.
Diplomatski
Putin zahtijeva predaju cijelog Donbasa, uključujući i područja pod kontrolom Ukrajine gdje živi više od 200.000 ljudi. Time bi ostvario teritorijalne ciljeve, ali i politički oslabio Zelenskog. Ukrajinski ustav zabranjuje predaju teritorija, a većina građana tomu se protivi, što predsjednika stavlja u klopku između nepopularnih ustupaka i sukoba s Washingtonom. Analitičari drže da bi jedini način da javnost prihvati gubitak Donbasa bila snažna sigurnosna jamstva Zapada, uz američku i europsku vojnu prisutnost, što Moskva kategorički odbija.
Visoki američki dužnosnici tvrde da je kompromis moguć i ističu kako predsjednikov diplomatski pritisak, uključujući nedavne sastanke sa Zelenskim i Putinom, već pokazuje obećavajuće učinke. "Uključujemo se u proces u dobroj vjeri", rekao je potpredsjednik J.D. Vance za NBC, dodajući da SAD imaju "još puno karata za odigrati", od novih sankcija do tarifa na rusku naftu i njezine glavne kupce, Kinu i Indiju. Ne vjeruju svi u Putinovu dobru volju. Bivši direktor CIA-e David Petraeus smatra da je upravo Putin glavna prepreka miru: "Trenutačno nema mnogo razloga vjerovati da bi se on sastao sa Zelenskim ili pristao na kompromis."
Michael Clarke, stručnjak za sigurnost i obranu, izjavio je za Sky News da je Putinov zahtjev za cijelim Donbasom zapravo vrlo ciničan potez. "Putin u stvarnosti želi cijelu Ukrajinu. Postavlja zahtjev za Donbasom znajući da će ga Ukrajinci sigurno odbiti. Računica je da će tada Amerikanci okriviti Zelenskog za nedostatak napretka i prekinuti vojnu pomoć. Time bi Moskva imala puno lakši put prema svom stvarnom cilju, a to je zauzimanju ostatka Ukrajine", ističe Clarke.
Istodobno, Wall Street Journal izvijestio je da Pentagon već mjesecima blokira Ukrajini korištenje dalekometnih projektila za udare unutar Rusije. Ograničenje smanjuje pritisak na Moskvu i pojačava pritisak na Kijev. No, Trump bi, u svom prepoznatljivom stilu iznenadnih zaokreta, mogao u svakom trenutku promijeniti odluku i dopustiti Kijevu napade.
Cijeli Donbas
Rusija već 11 godina pokušava osvojiti Donbas, no napredak je spor i iscrpljujući. Institut za proučavanje rata podsjeća da je Moskvi nakon zauzimanja Bahmuta trebalo 26 mjeseci da napreduje tek 11 kilometara. Upravo zato analitičari ističu da bi jedini način da Kremlj brzo preuzme cijeli Donbas bio politički pritisak kojim bi Kijev bio prisiljen na povlačenje. Najnoviji izvještaji pokazuju da se i dalje vode žestoke borbe.
Moskva tvrdi da je zauzela dva sela u Doneckoj regiji, Srednjeje i Kleban-Bik, što bi moglo otvoriti put prema Kostjantinivki, ključnom logističkom središtu ukrajinske vojske. Kijev, međutim, nije potvrdio gubitak teritorija i navodi da je u protunapadu ponovno zauzeo selo Zeleni Gaj u Donecku.
Moskva se posljednjih mjeseci usredotočila na osvajanje preostalih dijelova Donbasa, uz prijedlog da se linija fronta u drugim regijama koje smatra svojima "zamrzne". Istodobno, obje strane nastavljaju dronovima gađati energetsku i vojnu infrastrukturu, pri čemu stradavaju i civilni objekti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....