Iscrpljena nedostatkom prirodnog plina iz Rusije i električne energije iz ukrajinske elektroenergetske mreže osakaćene ruskim projektilima, ali i u strahu od ruskog napada po uzoru na invaziju na Ukrajinu, Moldavija je toliko potresena rastućim računima za režije i povremenim nestancima struje da, prema riječima gradonačelnika jednog malog grada na sjeveru zemlje, stanovnici jedva suzdržavaju svoj bijes. "Zaustavljaju me na ulici i pitaju: ‘Kada ćemo ići na još jedan prosvjed?‘", kaže gradonačelnik Orheija Pavel Verejanu, opisujući javni bijes na prozapadnu središnju vladu i njezin neuspjeh da osigura dogovor s Rusijom o stalnoj opskrbi jeftinom energijom.
No, postoji još jedan razlog zašto su ljudi toliko željni prosvjeda - naime, plaćeni su da se pridruže glasnim tjednim okupljanjima koja se od rujna održavaju u glavnom gradu Kišinjevu i na kojima se poziva na smjenu predsjednice Moldavije, Maie Sandu, bivše dužnosnice Svjetske banke koja se zalaže za to da ovu najsiromašniju zemlju Europe odvede izvan orbite Moskve.
Plaćene prosvjede protiv predsjednice i njezine orijentacije prema Zapadu organizira gradonačelnikova politička stranka, odlučno i javno proruska politička snaga predvođena njegovim prethodnikom, Ilanom M. Shorom, osuđenim prevarantom i bjeguncem koji, kako kažu dužnosnici, radi na tome da energetsku krizu pretvori u političku krizu koja bi zaprijetila vlastima, piše The New York Times.
Ljutnja zbog visokih cijena energenata već mjesecima raste diljem Europe, pružajući Moskvi ono što ona smatra najvećom nadom u smanjenje javne potpore Ukrajini te da se izvrši pritisak na zapadne vlade da odustanu od osuda ruske invazije na susjednu zemlju.
Rusiji naklonjeni aktivisti krajnje ljevice i krajnje desnice pomogli su mobilizirati građane na prosvjede zbog visokih cijena energije u Češkoj, Njemačkoj i nekim drugim europskim zemljama. No, ti su prosvjedi bili rjeđi i daleko slabije financirani od tjednih skupova i često svakodnevnih ‘flash mob‘ prosvjeda u Moldaviji, zemlji koja je posebno ranjiva zbog svojih dugogodišnjih političkih, ekonomskih i jezičnih razdora.
U epicentru natezanja Istoka i Zapada
Kremlj nije samo stvorilo javno nezadovoljstvo u Moldaviji pritiskom na opskrbu energijom već je, djelujući preko lokalnih saveznika poput Shora, također izgurao nezadovoljstvo na ulice, pokušavajući tako svrgnuti prozapadnu vladu zemlje. "Očito je da su sve te stvari povezane", kaže ministar vanjskih poslova Moldavije Nicu Popescu. Energetska je kriza, dodao je u intervjuu, "vrlo ozbiljna" i "legitimno je da se mnogi ljudi osjećaju nesretno".
No, s prezirom označuje ulogu Shora u organiziranju i financiranju prosvjeda kao "pokušaj manipulacije i ‘jahanja‘ na negativnim učincima rata u Ukrajini". Rezultat je, kaže, energetska kriza koju je stvorila Rusija i koju iskorištavaju skupine koje "otvoreno podupiru Rusiju" kako bi "destabilizirale vladu".
Malena, ali strateški važna zemlja stisnuta između Rumunjske - članice NATO-a i Europske unije - i Ukrajine, Moldavija je od raspada Sovjetskog Saveza, čiji je dio bila do 1991. godine, nalazi se u epicentru intenzivnog geopolitičkog natezanja između Istoka i Zapada. Lokalni političari, uz potporu Moskve ili Washingtona i Europske unije, trgovali su u igrama moći u dugom nizu nestabilnih vlada u Kišinjevu. Shorova stranka osvojila je tek šest od 101 mjesta u parlamentu na izborima prošle godine, dok je stranka Maie Sandu osvojila veliku većinu u odnosu na one koji traže bliske odnose s Moskvom.
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači dovela je ovu višegodišnju borbu u novu burnu fazu, koja je dovela do novih udara i u najmanje dva navrata padova projektila na teritorij Moldavije. Projektili, od kojih je drugi pronađen u ponedjeljak, pali su u sjevernu Moldaviju, u blizini granice s Ukrajinom, dodatno uzdrmavši zemlju koja se bori s inflacijom od gotovo 35 posto. Cijene plina u Moldaviji porasle su sedam puta, a cijene električne energije četiri puta u posljednjih 12 mjeseci, rekla je predsjednica Sandu za CNN u subotu.
Iako nije izravna strana u ratu, Moldavija, koju ustav obvezuje na neutralnost, osjetila je ruski bijes u obliku oštrih rezova u opskrbi energijom. "Cilj Rusije je jasan", ističe Andrei Spinu, zamjenik premijera zadužen za frenetične napore Moldavije da pronađe alternativne mogućnosti opskrbe strujom i plinom. "Oni žele promijeniti našu vladu i naš geopolitički izbor prema Europi", rekao je Spinu, sjedeći u sumornom uredu u središtu Kišinjeva, osvijetljenom samo slabim zimskim svjetlom koje je dopiralo kroz prozore.
Stvaranje dojma raspada zemlje
Sva su svjetla u njegovu uredu pogašena su radi uštede struje. Koristi baterijsku svjetiljku na mobitelu kako bi se kretao po zamračenim hodnicima glavne vladine zgrade. Ruski raketni napadi na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, koja je Moldaviji pružala vitalni rezervni izvor električne energije, ostavili su cijelu zemlju bez struje krajem prošlog mjeseca. Široki bulevar ispred njegova ureda bio je često mjesto prosvjeda koje je organizirala Shorova stranka. Njezin vođa upravlja strankom iz svog utočišta u Izraelu. Financira prosvjede i obraća se videovezom na svakom skupu, tražeći smjenu Sandu.
Upozoravajući na "tešku zimu" bez ruskog plina, Shor je nedavno koristio svoju Facebook stranicu kako bi pozvao pristaše da "masovno izađu" na ulične prosvjede. “Moramo učiniti sve što možemo da se riješimo ove nesposobne vlade i održimo prijevremene izbore", poručio je. No, nije odgovorio na upite za intervju preko svog glasnogovornika. U listopadu su SAD uvele Shoru, njegovoj supruzi, ruskoj pop zvijezdi, te još sedam osoba, sankcije zbog umiješanosti u "uporne zlonamjerne kampanje utjecaja" Kremlja u Moldaviji.
Istog mjeseca policija je provela noćne racije u 55 ureda, vozila i stanova povezanih s njim i njegovom strankom. Istražitelji su zaplijenili 20 crnih plastičnih vrećica punih lokalne valute u vrijednosti od 89.000 dolara, za koje tužitelji kažu da predstavljaju tjednu potrošnju na prosvjede i druge aktivnosti usmjerene na rušenje vlade. "Puno je truda i novca uloženo u destabilizaciju situacije u našoj zemlji", rekla je u intervjuu moldavska tužiteljica za borbu protiv korupcije Veronica Dragalin.
Mnogi ljudi, uključujući američke dužnosnike, sumnjaju da dio gotovine Shorove stranke dolazi iz Rusije, što bi bilo protuzakonito, ali Shor je to zanijekao. Također se žalio na svoju presudu iz 2017. godine i kaznu od sedam i pol godina zbog njegove uloge u krađi gotovo milijarde dolara iz moldavskih banaka, inzistirajući da je žrtva korumpiranog pravosudnog sustava.
Plaćanje ljudima da prosvjeduju nije protuzakonito, ali pojačavanjem nezadovoljstva stvara se dojam da se zemlja raspada, što je poruka koju su s veseljem promovirale ruske novinske kuće, kažu analitičari. Shorova stranka također redovito preuveličava veličinu svojih prosvjeda tvrdeći, primjerice, da se 45.000 građana okupilo prošli tjedan ispred ureda glavnog tužitelja. Realna brojka iznosila je nekoliko tisuća.
Iskušan obrazac
Aktivnosti političke stranke koja ponavlja ono što Kremlj govori o ratu i organiziranje plaćenih prosvjeda zbog energetske krize koju je kreirala Rusija, ilustrira jednu od omiljenih taktika Moskve za utvrđivanje svog utjecaja diljem zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza - potaknuti krizu, a zatim, bilo izravno ili putem lokalnih opunomoćenika, ponuditi rješenje koje zahtijeva prihvaćanje ruske hegemonije.
Taj je obrazac prvi put bio na djelu prije tri desetljeća kada su, samo nekoliko mjeseci nakon raspada Sovjetskog Saveza, etnički ruski separatisti u regiji Pridnjestrovlje u istočnoj Moldaviji uzeli oružje protiv vlade nove neovisne nacije. Moskva je obećala da će ugušiti nasilje i poslala je svoje, dopuštajući Pridnjestrovlju da od tada djeluje kao kvazidržavno utočište za ruski utjecaj i trgovinu na crnom tržištu.
Obrazac se ponovio 2014. u istočnoj Ukrajini, gdje je Rusija potaknula oružanu pobunu protiv središnje vlade u Kijevu, a zatim ponudila pomoć u obuzdavanju kaosa pod uvjetom da Ukrajina prihvati uvjete koji učvršćuju utjecaj Moskve. Nakon što to nije uspjelo, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u veljači invaziju punog opsega.
Uz ruske snage koje su zapele u Ukrajini, nitko ne očekuje da će Kremlj uskoro poslati svoju razbijenu vojsku u Moldaviju. Manje ruske snage ostaju u Pridnjestrovlju, ali većinu snaga čine loše obučeni lokalni regruti, koji su krajnje nedovoljno opremljeni. Ukrajina je zatvorila svoje granice s Pridnjestrovljem na početku rata, prekinuvši opskrbne linije.
Zbog ograničenih vojnih mogućnosti, Moskva je udarila na Moldaviju svojim energetskim oružjem, isporučujući manje od polovice prirodnog plina predviđenog ugovorima. Mnogi pristaše odbjeglog milijunaša Ilana M. Shora u Orheiju, gdje je bio gradonačelnik četiri godine prije nego što je pobjegao u Izrael 2019. godine, priznaju da bi on mogao biti prevarant.
No, ukazujući na njegov mandat gradonačelnika, kada je izgradio nogostupe, postavio rasvjetu i unaprijedio Orhei, vide ga kao figuru Robina Hooda čije će bogatstvo, bez obzira otkud mu, donijeti dobrobit običnim ljudima. Njegova druga velika prednost u njihovim očima jest ta da, za razliku od sadašnje vlade, ima bliske veze s Moskvom i može ih iskoristiti za okončanje energetske krize.
Ubrzo nakon što je ruski energetski div Gazprom počeo smanjivati isporuke plina Moldaviji u jesen, što je potez koji je prijetio dugom, hladnom zimom, Shor je kritizirao Sandu što se "naklonila Zapadu" i poslao nekoliko zastupnika svoje stranke u Moskvu da pronađu "rješenja za opskrbu Republike Moldavije prirodnim plinom ove zime po pristupačnim cijenama", stoji u priopćenju stranke.
‘Trebamo pravog predsjednika poput Putina‘
Shor je tvrdio kako će Rusija uskoro početi opskrbljivati jeftinim plinom regiju oko Orheija. No, to se nikada nije dogodilo, i to ne samo zato što je isporuka ruskog plina samo do Orheija tehnički i pravno nemoguća. Tisuće prosvjednika se, unatoč tome, okupljaju otada svaki tjedan u znak podrške njegovom apelu za bolje odnose s Rusijom. Shor je nedavno priznao da plaća prosvjednike - nakon što su nezavisne moldavske novine, Ziarul de Garda, objavile istragu novinara koji su se predstavljali kao prosvjednici i primali novac.
Pavel Verejanu, aktualni gradonačelnik Orheija, rekao je da više od polovice prosvjednika nije bilo plaćeno, već samo oni koji su bili presiromašni da bi kupili hranu i piće tijekom putovanja do i iz Kišinjeva. Na skupu stranke prošlog tjedna ispred ureda glavnog tužitelja, prosvjednici su blokirali glavni bulevar i osudili predsjednicu i ministre kao korumpirane lopove slijepe za ekonomsku bol ljudi.
Maria Muntiu, 80, inzistira na tome da joj nije plaćeno da prisustvuje te da je izašla jer je htjela izraziti svoju ljutnju što si ne može priuštiti grijanje. Moldaviji, rekla je, treba "pravi predsjednik poput Putina" koji će staviti interese zemlje ispred "geopolitičkih igara Amerike" i osigurati jeftinu energiju. Maia Sandu "pokušava nas zamrznuti u tišini", poručila je Muntiu.
Inače, šef obavještajne službe Moldavije rekao je nedavno da postoji vrlo visok rizik od nove ruske ofenzive ovaj put prema istoku njegove zemlje iduće godine - u siječnju ili veljači ili najkasnije u ožujku ili travnju - te da Moskva i dalje ima za cilj osigurati kopneni koridor kroz Ukrajinu do otcijepljene moldavske regije Pridnjestrovlje.
Komentari Alexandrua Musteate uslijedili su nakon nedavne poruke iz Ukrajine, kada su najviši vojni generali upozorili na prijetnju velike ruske ofenzive početkom iduće godine. "Pitanje nije hoće li Ruska Federacija poduzeti novi prodor prema teritoriju Moldavije, već kada će to učiniti”, rekao je Musteata televizijskom kanalu TVR-Moldova.