Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je u petak o situaciji u Iranu u odvojenim telefonskim razgovorima s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i iranskim predsjednikom Masudom Pezeškianom te je ponudio posredovanje u regiji, objavio je Kremlj.
Putin je u razgovoru s Netanyahuom iznio ideje za jačanje stabilnosti na Bliskom istoku i izrazio spremnost Rusije da "nastavi posredničke napore i promicanje konstruktivnog dijaloga uz sudjelovanje svih zainteresiranih strana", objavio je Kremlj, dodajući da će se o razgovoru s Pezeškianom oglasiti kasnije.
Na pitanje kakvu bi podršku Rusija mogla pružiti Iranu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je: "Rusija već pruža podršku ne samo Iranu nego i cijeloj regiji te cilju regionalne stabilnosti i mira. To je dijelom zahvaljujući predsjednikovim naporima da pomogne deeskalirati tenzije."
Teheran žestoko guši nacionalne prosvjede koji su izbili krajem prošlog mjeseca, što je potaknulo američkog predsjednika Donalda Trumpa da upozori kako bi mogao intervenirati.
Izrael i Sjedinjene Države prošle su godine u dvanaestodnevnom ratu bombardirali iranska nuklearna postrojenja.
Rusija teži bliskijim vezama s Iranom od početka rata u Ukrajini, a Putin je prošle godine s Pezeškianom potpisao pakt o dvadesetogodišnjem strateškom partnerstvu.
Bilo kakva prijetnja opstanku iranskog vodstva bila bi ozbiljan razlog za zabrinutost za Moskvu, trinaest mjeseci nakon što je svrgavanjem sirijskog predsjednika Bašara al-Asada izgubila ključnog saveznika na Bliskom istoku.
Ranije ovog mjeseca SAD je zarobio venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, još jednog ruskog saveznika, kojeg je optužio za narko-terorizam.
Zapadne sile optužuju Iran da ima tajni plan za razvoj nuklearnog oružja, što Teheran poriče. Rusija ističe da podržava pravo Irana na mirnodopsku nuklearnu energiju.
Prosvjedi u Iranu jenjavaju
Smrtonosno gušenje prosvjeda zasad je, čini se, zaustavilo demonstracije u Iranu, prema skupini za ljudska prava i stanovnicima, dok su državni mediji u petak izvijestili o novim uhićenjima u sjeni američkih prijetnji intervencijom ako se ubijanje nastavi.
Nakon što je Trump višekratno zaprijetio vojnom akcijom protiv Irana u znak podrške prosvjednicima, strahovi od američkog napada smanjili su se od srijede, kada je američki predsjednik rekao da je dobio informacije da se smanjuju ubojstva.
Američki saveznici, uključujući Saudijsku Arabiju i Katar, vodili su intenzivnu diplomaciju s Washingtonom ovog tjedna kako bi spriječili američki udar, upozoravajući na posljedice za širu regiju koje bi u konačnici utjecale na Sjedinjene Države, rekao je dužnosnik iz Zaljeva.
Bijela kuća u četvrtak je izjavila da Trump pomno prati situaciju na terenu, dodajući da su predsjednik i njegov tim upozorili Teheran da će biti "teških posljedica" ako se ubojstva povezana s gušenjem prosvjeda nastave.
Trump je rekao da je dobio informacije da je 800 planiranih pogubljenja zaustavljeno, kazala je u četvrtak glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, rekavši da predsjednik "drži sve opcije na stolu".
Prosvjedi su izbili 28. prosinca zbog rastuće inflacije u Iranu prije nego što su se pretvorili u jedan od najvećih izazova dosad za klerikalni establišment koji vodi Iran od Islamske revolucije 1979. godine.
S obzirom na to da je protok informacija iz Irana ometen prekidom interneta, nekoliko stanovnika Teherana reklo je da je glavni grad miran od nedjelje. Rekli su da dronovi lete iznad grada, gdje u četvrtak ili petak nisu vidjeli znakove prosvjeda.
Iransko-kurdska skupina za ljudska prava Hengaw izjavila je da od nedjelje nije bilo prosvjednih okupljanja, rekavši da je "sigurnosno okruženje i dalje vrlo restriktivno".
„Naši neovisni izvori potvrđuju snažnu vojnu i sigurnosnu prisutnost u gradovima i mjestima gdje su se prethodno održavali prosvjedi, kao i na nekoliko lokacija gdje nisu bili veći prosvjedi“, kazao je za Reuters Hengaw sa sjedištem u Norveškoj.
Broj poginulih, kako je izvijestila američka skupina za ljudska prava HRANA, neznatno se povećao od srijede i trenutačno iznosi 2677 ljudi, uključujući 2478 prosvjednika i 163 osobe identificirane kao osobe povezane s vladom.
Iranske vlasti opisale su nemire kao najnasilnije dosad, optužujući strane neprijatelje da ih potiču i imenujući naoružane osobe teroristima koji ciljaju sigurnosne snage i izvode druge napade.
Državni informativni medij Tasnim izvijestio je o uhićenju velikog broja vođa nedavnih nereda u zapadnoj pokrajini Kermanshah.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....