DIVERZANTSKA OPERACIJA

Putin pripremao krvavi napad na tlu EU, obavještajci razotkrili plan: ‘Sve podsjeća na naciste 1939.‘

Upozorenje o mogućoj operaciji navodno je stiglo od obavještajnih službi partnerskih država

Poljski vojnici na krovovima Varšave

 Wojtek Radwanski/AFP/profimedia
Upozorenje o mogućoj operaciji navodno je stiglo od obavještajnih službi partnerskih država

Prema informacijama koje je objavio poljski dnevnik Rzeczpospolita, ruske obavještajne službe navodno su krajem listopada ili početkom studenoga planirale diverzantsku operaciju na poljskom teritoriju, u blizini granice s ruskom Kalinjingradskom oblasti. Plan je, prema navodima visokopozicioniranih izvora povezanih s poljskim sigurnosnim službama, mogao uključivati prelazak državne granice i insceniranje napada, s namjerom da se odgovornost pripiše Ukrajini.

Upozorenje o mogućoj operaciji navodno je stiglo od obavještajnih službi partnerskih država, tvrde izvori lista. Prema pisanju Rzeczpospolite, slična upozorenja upućena su i sigurnosnim službama triju baltičkih država: Estonije, Latvije i Litve.

„Imali smo informacije o konkretnim lokacijama na kojima se napad trebao dogoditi. Rusi su računali na velik broj žrtava”, izjavio je jedan od neimenovanih izvora poljskog dnevnika.

Najozbiljnija diplomatska kriza

Drugi izvor navodni je plan usporedio s Gleiwitzkom provokacijom iz 1939. godine, kada su nacistički operativci inscenirali napad na njemačku radiopostaju i pokušali ga pripisati Poljacima, neposredno uoči njemačke invazije na Poljsku.

„Naravno, oni koji bi prešli granicu najvjerojatnije bi bili ubijeni ili bi se kod njih pronašli dokazi koji bi upućivali na to da dolaze iz Ukrajine. Cilj je bio zaustaviti pomoć Ukrajini”, rekao je izvor, prema navodima Rzeczpospolite.

Objavljeno što Putin traži od Zapada. Sada je jasno: Slijedi najveći izazov za EU i NATO dosad

Poljske vlasti optužile su ruske obavještajne službe i za podmetanje požara koji je 2024. uništio veliki trgovački centar u Varšavi te za diverzije na željezničkim pravcima prema Ukrajini u studenome 2025. Posebno opasan bio je rujan 2025., kada je najmanje 19 ruskih dronova ušlo u poljski zračni prostor, a poljske i savezničke snage oborile dio letjelica. U studenome 2026. Varšava je dodatno pojačala osiguranje granice s Kalinjingradskom oblasti zbog upozorenja na moguće ruske provokacije.

Premda je Varšava jedna od najvažnijih vojnih i logističkih saveznica Ukrajine, njihovi odnosi u posljednje vrijeme su znatno zahladnjeli, a tijekom 2026. doživjeli su najozbiljniju diplomatsku krizu od početka ruske invazije. Navodni Putinov plan tako je trebao dodatno distancirati Ukrajinu od Poljsku, čiju politiku sve više prate optužbe kako nije "proukrajinska, niti nužno usmjerena protiv Putina, već anti-ruska".

Bombe u Moskvi

Sumnje da Rusija koristi operacije pod lažnom zastavom (false flag) kako bi opravdala vojne intervencije nisu nove. Jedan od najkontroverznijih, ujedno i najmračnijih slučajeva u novijoj ruskoj povijesti odnosi se na niz bombaških napada na stambene zgrade u Moskvi, Bujnaksku i Volgodonsku u rujnu 1999. godine, u kojima je poginulo više od 300 ljudi. Ruske vlasti odgovornost su pripisale čečenskim ekstremistima, a napadi su poslužili kao opravdanje za novu vojnu ofenzivu u Čečeniji. Istodobno su pridonijeli naglom porastu popularnosti Vladimira Putina, koji je samo mjesec dana ranije imenovan premijerom, a u ožujku 2000. pobijedio je na predsjedničkim izborima.

Međutim, okolnosti napada od početka su izazivale sumnje. Bivši ruski obavještajac Aleksandar Litvinenko, povjesničar Jurij Felštinski i istraživači poput Johna Dunlopa tvrdili su da je iza eksplozija mogla stajati sama ruska Federalna služba sigurnosti (FSB), s ciljem mobilizacije javnosti za rat u Čečeniji i učvršćivanja Putinova političkog položaja.

image

Posljedice bombaškog napada na Moskvu 1999

Not Specified/willwest News/profimedia

Posebno je indikativan incident u Rjazanju u rujnu 1999., kada su u podrumu stambene zgrade otkrivene vreće sa sumnjivom tvari i uređajem nalik detonatoru. Nakon što je slučaj isprva tretiran kao spriječeni teroristički napad, FSB je objavio da je zapravo riječ o sigurnosnoj vježbi te da su vreće sadržavale šećer. Takvo objašnjenje dodatno je potaknulo sumnje kritičara Kremlja, koji su incident povezali s prethodnim eksplozijama.

Američki istraživač i publicist David Satter godinama je zastupao tezu da su napade organizirale ruske sigurnosne službe. Sumnje je dokumentirao i Washington Post, dok je američki Wilson Center objavljivao analize nerazjašnjenih okolnosti incidenta u Rjazanju.

Povjesničarka sovjetskih tajnih službi Amy Knight tvrdila je da dokazi jasno upućuju na odgovornost FSB-a te da je teško zamisliti da bi takva operacija bila provedena bez Putinova odobrenja. Karen Dawisha, autorica knjige Putin‘s Kleptocracy, smatrala je da dokazi o umiješanosti FSB-a u postavljanje sumnjive naprave u Rjazanju ne ostavljaju prostora dvojbi, dok je povjesničar Timothy Snyder bio oprezniji, ocijenivši da je sudjelovanje pripadnika FSB-a u napadima moguća interpretacija događaja. Britanski novinar Edward Lucas zaključio je u knjizi The New Cold War da raspoloživi dokazi podupiru tumačenje prema kojem su napadi bili osmišljeni kako bi stvorili atmosferu straha i omogućili Putinu da učvrsti vlast. Ratni reporter Scott Anderson također je istraživao tu mogućnost, među ostalim razgovarajući s bivšim pripadnikom FSB-a Mihailom Trepaškinom.

Sumnje su javno iznosili i pojedini ruski dužnosnici. Bivši tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Aleksandar Lebed izjavio je 1999. za Le Figaro da je gotovo uvjeren kako je napade organizirala vlast, iako su njegovi suradnici poslije tvrdili da je izjava izvučena iz konteksta. Putinov bivši ekonomski savjetnik Andrej Ilarionov bio je još izravniji, tvrdeći da sudjelovanje FSB-a nije teorija, nego činjenica. Američki senator i dva puta kandidat za američkog predsjednika John McCain, kao i aktualni američki državni tajnik Marco Rubio stali su uz takve teorije.

Nerazjašnjene okolnosti

Sumnje u službenu rusku verziju dodatno je produbila sudbina ljudi koji su pokušali istražiti moguće sudjelovanje sigurnosnih službi. Oporbeni političar Sergej Jušenkov, član neovisnog povjerenstva koje je istraživalo eksplozije, ubijen je u Moskvi u travnju 2003.

Samo nekoliko mjeseci poslije pod nerazjašnjenim okolnostima umro je istraživački novinar Jurij Ščekočihin, također član povjerenstva, čiji su kolege i obitelj sumnjali da je otrovan. Aleksandar Litvinenko, koji je javno optuživao FSB za organizaciju napada, otrovan je radioaktivnim polonijem u Londonu 2006. godine. Britanska javna istraga deset godina poslije zaključila je da su njegovo ubojstvo vjerojatno odobrili tadašnji šef FSB-a Nikolaj Patrušev i Vladimir Putin.

Ipak, nije nedvojbeno dokazano da su Putin ili FSB organizirali bombaške napade 1999. godine. Ruske vlasti odlučno odbacuju te optužbe i odgovornost pripisuju čečenskim militantima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. studeni 2026 17:55