Roman Aljehin godinama je vodio proratni kanal na Telegramu, savjetovao jednog ruskog guvernera i dobivao pohvale za sudjelovanje u borbama u Ukrajini. Bio je gotovo idealni predstavnik tzv. Z-blogera, samoproglašenih ratnih dopisnika na društvenim mrežama, beskompromisno odanih ideji Putinove invazije.
A sada ga je ruska država proglasila ‘stranim agentom‘, piše The Telegraph.
Njegov nagli pad izazvao je paniku u online zajednici koja je posljednje četiri godine naizgled imala određenu slobodu kritizirati način na koji se vodi rat.
Dok su tisuće antiratnih aktivista završavale u zatvoru, ultranacionalistički ‘milblogeri‘ uživali su sve veće povlastice, novac i utjecaj. No, stručnjaci dugo upozoravaju: Tolerancija Kremlja prema njima kad-tad će isteći. Čini se da je taj trenutak stigao.
Novac za vojsku trošio na sebe
Keir Giles, analitičar iz Chatham Housea, kaže da ga je samo čudilo što se to nije dogodilo ranije: ‘Ovakav oblik neslaganja, da je bio usmjeren na politički sustav, davno bi bio kažnjen‘.
Z-blogosfera, objašnjava, godinama je djelovala kao ‘sigurnosni ventil‘ za nezadovoljnike koji su mogli ispuhati frustracije, a da ne dovode u pitanje samu politiku države. ‘Taj je ventil sada zatvoren‘, kaže.
Aljehin je optužen za zlouporabu novca prikupljenog za vojnike nakon što se na društvenim mrežama pohvalio luksuznim automobilom i satom. I nije jedini. Strogi aparat represije sve se češće okreće protiv onih koji su donedavno glasno podržavali Kremlj.
Sergej Markov, jedan od najpoznatijih prokremaljskih komentatora, također je u kolovozu proglašen ‘stranim agentom‘. Titula je to s prizvukom Staljinovih čistki, nekoć rezervirana za ‘neprijatelje države‘, a danas alat za ušutkavanje bilo kakve kritike. Markov je, smatraju analitičari, kažnjen zbog javne potpore Azerbajdžanu u trenutku raspada odnosa između Moskve i Bakua.
Krajem listopada na listi ‘terorista i ekstremista‘ završila je i Tatjana Montjan, bivša ukrajinska odvjetnica koja se pretvorila u žestoku rusku propagandisticu, zbog navodnog nepravilnog trošenja novca prikupljenog za bojište.
Prošli tjedan uhićena je i Oksana Kobeljeva, vlasnica velikog proratnog Telegram kanala, jer je kritizirala čečenskog zapovjednika Aptija Alaudinova. Sve četiri osobe odbacuju optužbe.
Iako su razlozi formalno različiti, zajednički nazivnik je isti: fokus se pomiče s uklanjanja protivnika režima na obračun s vlastitim pristašama koji iznose neugodne istine.
I korisni i opasni
Britansko-ruski oporbeni aktivist Vladimir Kara-Murza, koji je zbog kritike rata osuđen na 25 godina u koloniji, a potom oslobođen u razmjeni zatvorenika 2024., podsjeća da povijest nije nova:
- Pogledajte Sovjetski Savez pod Staljinom - prvo su išli na političke neprijatelje, a onda je sustav počeo proždirati vlastite ljude.
Z-blogeri su za državu istodobno korisni i opasni. Podižu moral, skupljaju donacije i mobiliziraju javnost, ali istodobno imaju velike kanale i utjecaj te predstavljaju alternativni izvor informacija iz rata. Primjer je ukrajinska operacija Spiderweb, napad dronovima na zračne baze duboko u Rusiji.
Dok su režimski mediji tvrdili da je šteta minimalna, blogeri su objavljivali snimke uništenih aviona i otvoreno optuživali vojni vrh za nesposobnost.
Kako objašnjava dr. Martin Laryš iz Instituta za međunarodne odnose u Pragu, unutar zajednice postoje dvije frakcije: lojalisti koji slijepo prate kremaljski narativ i sve glasniji, ‘donji‘ sloj Z-blogera koji kritiziraju zapovjednike i brane vojnike na terenu.
Rastući sukobi između tih skupina sve češće prelaze u pokušaje međusobne diskreditacije i borbe za novac i utjecaj.
U ruskoj vojsci događa se tihi kolaps, svi bruje o ‘puzikovštini‘
Sve je više ‘neprijatelja‘
Lider lojalista je Vladimir Solovjov, moćni televizijski voditelj, koji kritičniji tabor naziva ‘neprijateljima države‘ koje treba zatvoriti. Laryš kaže da rastuća netrpeljivost Kremlja pokazuje kako se crvene linije sužavaju i prostor za kritiku sve više nestaje, što odražava i pogoršanje situacije na bojištu, uključujući rast dezerterstva.
Zakon o ‘stranim agentima‘ pritom se sve više širi. Prvotno je bio usmjeren na organizacije koje rade protiv interesa države, a danas se može primijeniti na bilo koga.
Osim pravnih posljedica i socijalnog žigosanja, proglašeni ‘agent‘ ne smije raditi u javnom sektoru, organizirati događanja ni prikupljati sredstva, a sve njegove objave moraju biti označene posebnim upozorenjem.
Istodobno, režim sve jače steže kontrolu nad društvenim mrežama. Nakon Facebooka, Instagrama i X-a, na udaru se sve više nalaze i WhatsApp i Telegram, dok država potiče korištenje vlastitih platformi. Internetski prostor postao je strogo filtriran i nadziran i sve češće oružje političke kontrole.
- Vidimo logiku novog represivnog, totalitarnog sustava, kaže Kara-Murza. ‘Kad se jednom pokrene, ta mašinerija ne staje i svi koji danas podržavaju Kremlj moraju shvatiti da će sutra red doći i na njih‘, piše Telegraph.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....