LEGENDARNI RATNI REPORTER

‘Putin se jako preračunao i baš zbog toga će vjerojatno tek podivljati. Ali, mogla bi mu se ponoviti Staljinova 1939.‘

Životi nevinih ljudi nisu važni sve dok su u pitanju širi interesi Rusije, smatra John Simpson

ukrajinski vojnik brani Kijev; John Simpson (u krugu)

 Profimedia

Ukrajina je u prvom tjednu ruske invazije uzvratila mnogo jače i žešće nego što je Vladimir Putin očekivao, ali ovo je još uvijek rana faza nečega što bi moglo biti vrlo gadan rat, upozorava za BBC John Simpson, legendarni ratni izvjestitelj i vanjskopolitički urednik koji je u dugogodišnjoj karijeri izvještavao iz više od 120 zemalja, uključujući trideset ratnih područja, a intervjuirao je i mnoge svjetske čelnike.

- Putin se nadao da će Kijev pasti u prvih nekoliko dana invazije. I sigurno je očekivao da će zapadne zemlje, prestrašene i podijeljene, prihvatiti da je on uspio vratiti teritorij za koji tvrdi da je povijesni dio Rusije. No ništa od toga nije se dogodilo. Ukrajina se pokazala kao tvrd orah, a reakcija zapadnih zemalja, posebice Njemačke, bila je daleko žešća nego što je Putin mislio. Rusko gospodarstvo već je žestoko pogođeno. A Putinov jedini veliki prijatelj, Kina, sad strahuje od mogućeg scenarija u kojemu će se bijes Zapada jednoga dana usmjeriti upravo na njih - a to bi kineskom gospodarstvu moglo nanijeti ozbiljnu štetu. Zato se Kina i ogradila od ruske invazije, ocjenjuje Simpson.

S druge strane, trenutačna situacija mogla bi ojačati NATO. I Finska i Švedska razmišljaju o pridruživanju savezu kako bi se zaštitile. Putin je, barem djelomično, ovaj rat pokrenuo kako bi zaustavio Ukrajinu da se jednoga dana pridruži NATO-u, ali isto tako, mogao je pronaći još članica NATO-a na svojoj sjeverozapadnoj granici.

Putin je očito tijekom pandemije i covid izolacije napravio previše pogrešnih proračuna. Bio je u kontaktu sa svega nekoliko savjetnika, za koje se može pretpostaviti da su mu govorili ono što je želio čuti. No sad će morati posegnuti za novim opcijama. Uvijek je odbijao odustati kad bi ga netko odbio. U tom slučaju, ruski predsjednik uzvraća još jače - i ima oružje za to.

Ukrajinska veleposlanica u SAD-u tvrdi kako su ruske snage već upotrijebile termobarično oružje, tzv. 'vakuumske bombe', koje usisavaju kisik kako bi proizvele eksploziju visoke temperature. Vojni analitičari također kažu kako je samo pitanje vremena kad će se one početi i šire koristiti. Fotografije iz Ukrajine pokazuju i kako su na grad Harkov i tamošnje civile bačene kasetne bombe. Međunarodna konvencija zabranila ih je 2008. godine, ali Rusija istu nije potpisala. Štoviše, tvrdi kako ih koristi u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. No, stanovnici Harkova s time se ne bi složili, navodi Simpson.

Činjenica jest da Vladimir Putin nikad nije imao problema s korištenjem opasnog oružja. Smatra se da je upravo on odobrio radioaktivni polonij za ubojstvo bivšeg agenta KGB-a Aleksandra Litvinenka u Londonu 2006. Također je, šuška se, dopustio ruskoj vojnoj obavještajnoj službi GRU napad na obavještajnog prebjega Sergeja Skripalja otrovnim nervnim agensom novičokom u Salisburyju 2018. Skripalj je preživio, a Dawn Sturgess umrla je nakon što je, nekoliko mjeseci nakon pokušaja Skripaljeva ubojstva, bila izložena istoj smrtonosnoj tvari.

Osim toga, Putin nimalo ne mari za nevine civile. Cilj raširenih napada kakve sad viđamo u Ukrajini upravo jest ubijanje civila - jer životi nevinih ljudi nisu važni sve dok su u pitanju širi interesi Rusije, tumači Simpson.

Stoga se s punim pravom postavlja pitanje - bi li ruski predsjednik bio spreman upotrijebiti nuklearno oružje? I to je moguće, ali većina analitičara misli kako još nismo blizu te faze. Putin uistinu jest zaprijetio kako će se svi koji razmišljaju o miješanju u sukob u Ukrajini suočiti s ozbiljnijim posljedicama. - Ako svijet ne uključuje Rusiju, zašto bi onda uopće nastavio postojati?, isticao je u više navrata.

Povijest se može ponoviti - godine 1939. Staljin je napao Finsku, očekujući njezin poraz za nekoliko dana. Umjesto toga, Finci su žestoko uzvratili i nanijeli goleme gubitke ruskoj vojsci. Morala je proći skoro godina dana do završetka tzv. Zimskog rata. Finska je izgubila teritorij, ali ostala je neovisna država. Postoji barem mogućnost da će rat u Ukrajini završiti na sličan način.

Samo zato što je Ukrajina dosad uspješno odolijevala, ne znači da se još dugo može odupirati punoj moći Rusije. No u prvom krugu sukoba, odgovor Zapada bio je daleko snažniji nego što je većina javnosti očekivala. A takav snažan otpor Ukrajinaca i osudu svijeta najmanje je očekivao sam Vladimir Putin - zaključio je za BBC John Simpson.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. rujan 2022 15:06