IZNENADNI POSJET

Putin sletio na Baltik i sledio zastrašujućom porukom, odmah reagirao i London: ‘Ovolike su šanse da zaratimo!‘

Vjeruje se da je regija koja graniči s Poljskom i Litvom najvjerojatnije žarište sukoba između Rusije i NATO-a.

Vladimir Putin

 Gavriil Grigorov/Afp/Profimedia/Gavriil Grigorov/afp/profimedia

Ruski predsjednik Vladimir Putin uputio je prijetnju Zapadu tijekom iznenadnog putovanja u rusku enklavu Kalinjingradsku oblast - upozoravajući da zemlje koje graniče s teritorijem Baltičkog mora nisu spremne za “ono što će uslijediti” nakon što su odlučile srušiti sovjetske ratne spomenike, prenosi Daily Mail.

- Ovo je zapanjujuće neznanje i nedostatak razumijevanja o tome gdje žive, što rade i što će uslijediti - rekao je studentima Baltičkog saveznog sveučilišta Immanuel Kant.

Vjeruje se da je regija, koja graniči s Poljskom i Litvom, koje su prije obnove neovisnosti bile pod okupacijom Sovjetskog Saveza, najvjerojatnije žarište sukoba između Rusije i NATO-a.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva otkrila je kako smatra da postoji šansa da će Rusija napasti jednog od britanskih saveznika u sljedeće dvije godine, što bi moglo izazvati širi sukob između vojske Moskve i NATO-a. Ministri su rekli da bi svaka eskalacija koja uključuje napade na britanske saveznike morala inicirati vojni odgovor.

image

Vladimir Putin u posjetu Baltičkog saveznog sveučilišta Immanuel Kant

Vyacheslav Prokofyev/Afp
image

Vladimir Putin u posjetu Baltičkog saveznog sveučilišta Immanuel Kant

Pavel Bednyakov/Afp
image

Vladimir Putin u posjetu Baltičkog saveznog sveučilišta Immanuel Kant

Pavel Bednyakov/Afp

Stručnjaci iz Ureda vlade upozorili su da će, ako se to dogodi, “za obuzdavanje i odvraćanje daljnje agresije biti potrebne vojne, diplomatske i gospodarske sposobnost”‘, javlja Telegraph.

Među ostalim posrednim učincima bilo bi povećanje cijena goriva i poremećaj u opskrbnim lancima koji bi godinama mogli štetiti gospodarstvu, ako Putin odluči napasti NATO saveznika poput Poljske, baltičkih država Estonije, Latvije i Litve, ili Finske koja je postala 31. zemlja koja se pridružila vojnom paktu prošle godine.

Švedska se također sprema pridružiti NATO-u, čekajući konačno odobrenje, čime bi Baltičko more ostalo okruženo zemljama NATO-a, jačajući savez u strateški važnoj regiji. Baltičko more je za Rusiju pomorska točka pristupa gradu Sankt Peterburg i enklavi Kalinjingrad.

image

Ruski predsjednik Vladimir Putin u posjetu enklavi Kalinjingradska oblast

Grigory Sysoyev/Afp
image

Vladimir Putin u posjetu Baltičkog saveznog sveučilišta Immanuel Kant

Gavriil Grigorov/Afp
image

Vladimir Putin u posjetu Baltičkog saveznog sveučilišta Immanuel Kant

Vyacheslav Prokofyev/Afp

Tijekom Putinovog posjeta tom području, glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov rekao je rekao da “militarističke izjave” iz baltičkih zemalja predstavljaju rizik za Kalinjingradsku regiju, dodajući da svrha posjeta nije bila slanje poruke vojnom savezu NATO-a.

Prošli tjedan Latvija, Litva i Estonija, složile su se oko postavljanja zida od “obrambenih instalacija protiv mobilnosti” u nastojanju da očuvaju svoju sigurnost protiv Rusije. Gabrielius Landsbergis, ministar vanjskih poslova Litve, rekao je ovog tjedna da je njegova zemlja “uvjerena da je pravi rat s Rusijom vjerojatna mogućnost”.

Švedska je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, ali je njezino pristupanje toj organizaciji zaustavljeno kašnjenjem Turske i Mađarske, od kojih je Mađarska trenutno još jedina preostala zemlja za prihvaćanje prijave.

image

Turski parlament glasa o švedskom zahtjevu za članstvo u NATO savezu

Adem Altan/Afp
image

Turski parlament glasa o švedskom zahtjevu za članstvo u NATO savezu

Adem Altan/Afp

Boris Johnson je dok je bio premijer, potpisao sporazum sa Švedskom u kojem je Britanija pristala stati u njezinu obranu ako se nađe pod napadom Rusije. Ranije ovog tjedna objavljeno je da je zapovjednik britanske vojske, general Sir Patrick Sanders, planirao upozoriti da bi građani Ujedinjenog Kraljevstva mogli biti pozvani u borbu u slučaju sukoba s Rusijom te da procjene tamošnjih sigurnosnih agencija barataju s vjerojatnošću od 25 posto da bi zemlja uskoro mogla zaratiti s Rusijom.

General Sir Patrick, koji je otvoreno kritizirao nedostatak osoblja u vojsci, vjeruje da bi trebalo doći do “pomaka” u načinu razmišljanja javnosti koja bi trebala biti spremna braniti zemlju od stranih protivnika. Šefovi NATO-a upozorili su savezničke nacije da budu spremne poduzeti sve radnje potrebne za borbu protiv snaga Vladimira Putina.

Ministar oružanih snaga Britanije, James Heappey, rekao je da iako postoje planovi za “mobilizaciju volontera”‘ ako se tako nešto dogodi, ipak “nitko ne razmišlja” o mobilizaciji.

- Vlada nema namjeru to ispratiti. Britanska vojska ima ponosnu tradiciju dobrovoljne snage i nema planova da se to promijeni - rekao je premijerov službeni glasnogovornik.

Dok rat u istočnoj Europi i dalje traje, Ukrajina odbacuje tvrdnje Kremlja da je 65 ratnih zarobljenika poginulo kada je oboren ruski transportni zrakoplov Iljušin Il-76. Uvjereni su da je Rusija izmislila priču o tragediji kao propagandni trik. Prema Ukrajini, letjelica je bila prazna kada je oborena, osim ruskih članova posade.

Zapadni sigurnosni dužnosnici dijele sumnje Ukrajinaca oko toga tko je bio, a tko nije bio u zrakoplovu, budući da je objavljen video snimljen na mjestu nesreće u zapadnoj Rusiji, na kojoj se vide ostaci jedne ili dvije osobe.

Nekoliko sati nakon nesreće u srijedu, ruski mediji podijelili su popise osoba koje su navodno bile u zrakoplovu kada je oboren. Ipak, Ukrajina je rekla da su neki od navedenih zapravo vraćeni u domovinu kao dio prethodnih razmjena ratnih zarobljenika.

- Pronašli smo ukrajinske državljane na popisu koji su već bili razmijenjeni. Također, da postoje fotografije i video naših ratnih zarobljenika na mjestu nesreće Rusija bi to već objavila. Nema nikakvih znakova da je u zrakoplovu bio toliki broj ljudi - rekao je ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmytro Lubinets.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. travanj 2024 16:38