Ključni događaji:
- Moskva će mobilizirati još 500 tisuća ročnika?
- Putin sam u crkvi na Banjak
- Ukrajini 32 milijarde dolara pomoći
- Borbe se unatoč prekidu vatre nastavljaju
- Prigožin otkrio zašto želi osvojiti Bahmut
Prigožin želi Bahmut zbog "podzemnih gradova"
Vođa najistaknutije ruske plaćeničke skupine Wagner rekao je u subotu da želi da njegove snage i regularna ruska vojska zauzmu mali grad Bahmut na istoku Ukrajine jer se u njemu nalaze "podzemni gradovi" u koje se mogu smjestiti vojska i tenkovi.
Ruska nastojanja koja traju pet mjeseci da zauzmu Bahmut intrigirala su neke zapadne vojne analitičare koji su rekli da bi teški gubici na ruskoj strani i činjenica da je Ukrajina izgradila obrambene linije u blizini, značili Pirovu pobjedu za Rusiju, ako do nje dođe.
Jevgenij Prigožin, vođa ruske plaćeničke skupine Wagner koja se bori za Bahmut, u subotu je do u detalje otkrio zašto bi ta pobjeda bila toliko važna.
"Šlag na torti je sustav rudnika Soledara i Bahmuta, što je zapravo mreža podzemnih gradova. Ne samo da može držati veliku grupu ljudi na dubini od 80-100 metara, nego se njome mogu kretati tenkovi i borbena vozila pješadije."
Prigožin, kojemu bi vjerojatno politički kapital porastao u Moskvi ako bi Bahmut pao u ruske ruke, s obzirom na ulogu Wagnera u borbama tamo, rekao je da su u podzemnim kompleksima od Prvog svjetskog rata bile pohranjivane zalihe oružja.
Njegove izjave odnosile su se na velike rudnike soli i drugih ruda u području u kojem se nalazi više od 160 kilometara tunela i velika podzemna prostorija u kojoj su se igrale nogometne utakmice i održavali koncerti klasične glazbe u mirnim vremenima.
Dužnosnik Bijele kuće rekao je u četvrtak da vjeruje da je Prigožin želio preuzeti kontrolu nad rudnicima soli i gipsa u području iz komercijalnih razloga. Nije spominjao ništa o njihovoj navodnoj podzemnoj vojnoj koristi.
Prigožin, koji je pod sankcijama Zapada, naveo je i druge prednosti zauzimanja Bahmuta, nazvavši ga "ozbiljnim logističkim središtem" s jedinstvenim obrambenim utvrdama.
Prigožin je komentare iznio na Telegramu, dok je gotovo praznim ulicama Bahmuta u subotu odjekivalo granatiranje unatoč samoproglašenom prekidu vatre s ruske strane kako bi se obilježio pravoslavni Božić, što je Kijev odbacio kao zamku.
Bahmut, koji Rusija zove Artjomovsk, žarište je najintenzivnijih borbi u Ukrajini, a Prigožinovi komentari došli su u trenutku kad je drugi Telegram kanal koji se povezuje s Wagner grupom ustvrdio da je Rusija zauzela strateški važno naselje na rubu Bahmuta.
Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je ranije u subotu o teškim borbama na istoku Ukrajine.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva obrane rekao je da je grad Soledar, koji je blizu Bahmuta i u kojem se nalazi rudnik soli, i dalje pod ukrajinskom kontrolom unatoč žestokim ruskim napadima.
London će biti domaćin sastanka o navodnim ratnim zločinima u Ukrajini
Ministri pravosuđa iz brojnih zemalja svijeta okupit će se u ožujku u Londonu da osnaže podršku Međunarodnom sudu za ratne zločine (ICC) u istragama navodnih ratnih zločina u Ukrajini, rekla je britanska vlada u subotu.
Na sastanku u ožujku, kojemu će domaćin biti britanski ministar pravosuđa Dominic Raab i njegov nizozemski kolega Dilan Yesilgoz-Zegerius, bit će prisutan glavni tužitelj ICC-a Karim Khan, prema priopćenju.
"Gotovo godinu dana od ilegalne invazije, međunarodna zajednica mora najsnažnije poduprijeti Međunarodni sud tako da ratni zločinci odgovaraju za zvjerstva kojima svjedočimo", rekao je Raab, koji je također potpredsjednik britanske vlade.
Na sastanku će se pokušati povećati globalna financijska i praktična podrška ICC-u i zajedničkim nastojanjima osigurati da sud ima sve što je potrebno za istrage i procesuiranja odgovornih, rečeno je u priopćenju.
Rusija, koja svoje djelovanje u Ukrajini zove "specijalnom vojnom operacijom", zanijekala je da cilja civile i čini druge ratne zločine.
Ukrajina i Zapad kažu da Moskva nema opravdanja za ono što nazivaju okupacijskim ratom u imperijalnom stilu.
Khan je prošle godine otvorio istragu potencijalnih ratnih zločina u Ukrajini.
Pravni stručnjaci kažu da jurisdikcija suda obuhvaća samo zemlje članice i zemlje koje su pristale na nadležnost suda, što je učinila Ukrajina, ali ne i Rusija. Moskva ne priznaje ICC.
"Za nas je kristalno jasno: ovi zločini možda neće proći nekažnjeno", rekao je Yesilgoz-Zegerius, opisujući izvješća i slike koji pristižu iz Ukrajine kao "užasne".
Unatoč božićnom prekidu vatre borbe u Ukrajini se nastavljaju
Unatoč jednostranom prekidu vatre koji je naredio predsjednik Vladimir Putin, ruska vojska u subotu, na pravoslavni Božić, uzvratila je vatru na ukrajinske napade, objavila je Moskva.
"Prema svim položajima s kojih je ukrajinska vojska granatirala rusku stranu, ruske su oružane snage uzvratile vatrom", rekao je glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov.
Borbe su se vodile u regijama Donjeck, Herson i Zaporižja, stoji u priopćenju, no bez obzira na to Konašenkov je ustvrdio da se Rusija pridržava samonametnutog 36-satnog prekida vatre, koji bi službeno trebao završiti u subotu u 21.00 sat.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je svojoj vojsci naredio da poštuje primirje "duž cijele crte dodira između strana u sukobu u Ukrajini" 6. i 7. siječnja, što je prvo veliko primirje od početka ruske invazije prije gotovo godinu dana. Unatoč toj najavi, u petak su nastavljeni topnički napadi.
Ukrajina i zapadni saveznici odbacili su rusku ponudu, ocijenivši da je riječ o smicalici kojom Moskva želi dobiti na vremenu radi slanja pojačanja i opreme na istočno bojište.
I brojni međunarodni promatrači od samog su početka sumnjali da će rusko oružje doista dosljedno šutjeti. Po podacima kojima raspolažu britanski obavještajci borbe su nastavljene na uobičajenoj razini čak i za vrijeme pravoslavnog Božića.
U subotu rano ujutro ruska protuzračna obrana ponovno je odbila napad bespilotnim letjelicama na Krim, koji je Moskva anektirala 2014., izvijestili su državni izvori.
Državna novinska agencija TASS prenosi da je rano jutros iznad lukobrana blizu Sevastopolja - pomorske baze ruske Crnomorske flote - oborena bespilotna letjelica. To je na Telegramu objavio guverner grada kojega je imenovala Rusija, Mihail Razvožajev.
Luka je više puta bila meta napada ukrajinskih bespilotnih letjelica. Posljednji put to je bilo 4. siječnja kada su oborena dva drona.
Razvožajev se požalio da čak ni "sveti Božić" ne može zaustaviti "nehumana bića" koja napadaju njegov "herojski grad".
Rusija opskrbljuje svoje vojne snage u južnoj Ukrajini uglavnom preko Krima, pa Ukrajina ponovno gađa logističke i vojne ciljeve na poluotoku.
Štoviše, ponovno osvajanje Krima jedan je od jasnih ciljeva Kijeva jer ruski napadi zadnjih mjeseci sve češće ‘posustaju‘.
Ukrajini 32 milijarde dolara pomoći
Ukrajinska središnja banka kasno u petak objavila je podatke koji pokazuju da je zemlja prošle godine dobila više od 32 milijarde dolara pomoći i zajmova iz inozemstva.
Oko 40 posto dolazi iz Sjedinjenih Država, nešto manje od 25 posto iz Europske unije i oko 8 posto iz Međunarodnoga monetarnog fonda, priopćila je banka.
Ukupna pomoć iznosi oko 16 posto predratne gospodarske proizvodnje Ukrajine.
No istodobno je u 2022. zbog rata ukrajinski BDP pao za više od 30 posto. Procjena je to ukrajinskog ministarstva gospodarstva.
Ukrajina uvelike ovisi o inozemnoj pomoći, financijski i vojno.
Rusija kaže da će do ponoći poštivati primirje koje je jednostrano proglasila
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je u subotu da će se ruska vojska u Ukrajini do ponoći pridržavati primirja koje je jednostrano proglasila Moskva zbog pravoslavnog Božića, a koje je odbacio Kijev.
U svom dnevnom brifingu ministarstvo obrane je navelo da su ruske postrojbe samo uzvratile topničku vatru kada su na njih pucale ukrajinske snage.
Ministarstvo obrane optužilo je ukrajinske snage za granatiranje civilnih područja, za što često Kijev optužuje ruske snage.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u četvrtak svojoj vojsci da poštuje primirje "duž cijele crte dodira između strana u Ukrajini" 6. i 7. siječnja, što je prvo veliko primirje od početka ruske invazije prije gotovo godinu dana. Unatoč toj najavi, u petak su nastavljeni topnički napadi.
Ukrajina i zapadni saveznici odbacili su rusku ponudu, ocijenivši da je riječ o smicalici kojom Moskva želi dobiti na vremenu radi slanja pojačanja i opreme na istočno bojište.
Ruska vojska od jeseni namjerno granatira ukrajinsku energetsku infrastrukturu, ostavljajući mnoge ljude bez grijanja, struje ili vode tijekom hladnih zimskih mjeseci.
Moskva će mobilizirati još 500.000 ročnika
Moskva se navodno u siječnju sprema narediti mobilizaciju dodatnih 500.000 ročnika, nakon što je 300.000 ljudi pozvano u borbu u listopadu, objavila je ukrajinska obavještajna služba.
Vadim Skibitski, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je kako bi ovi ročnici mogli biti dio obnovljenih napada u proljeće i ljeto. Ukrajina vjeruje da bi se te ofenzive vjerojatno provodile na istoku i jugu zemlje.
Moskva je u međuvremenu zanijekala da se priprema za novi val mobilizacije. Vladimir Putin u prosincu je izjavio kako je "besmisleno" razmatrati novi poziv, budući da se "samo polovica onih koji su mobilizirani u listopadu bori u Ukrajini".
Podsjetimo, prva "djelomična mobilizacija" ruskih rezervista izazvala je paniku u zemlji i natjerala tisuće mladih Rusa na bijeg iz domovine.
Ukrajinci tvrde: ‘Od početka rata ubijeno je 110.740 ruskih vojnika‘
Ukrajinske oružane snage u subotu su objavile ažurirane informacije o procijenjenim ruskim gubicima od izbijanja rata krajem veljače prošle godine.
Tvrde kako je ubijeno ukupno 110.740 ruskih vojnika. Od toga je 490 ljudi navodno ubijeno u posljednja 24 sata.
Valja napomenuti kako su ukrajinske procjene znatno veće od onih koje su dale ruske i zapadne agencije, piše Sky News.
Putin jedini u crkvi na misi
Pravoslavni vjernici u petak navečer, na Badnjak, u crkvama diljem Rusije prisustvovali su misnim slavljima.
Čelnik Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril, predvodio je bogoslužje u moskovskoj katedrali Krista Spasitelja. Podsjetimo, služba je uslijedila nakon što je Kiril pozvao na 36-satno primirje u Ukrajini, na što je Vladimir Putin pristao.
No ruski predsjednik na božićnu misu u katedrali u Kremlju došao je sam. Nije se pridružio drugim vjernicima u javnom slavlju.
Prema pisanju ruske novinske agencije RIA, to je prvi put da Putin pravoslavni Božić obilježava u Moskvi, a ne u regiji oko prijestolnice.
Ruska državna televizija prikazala je snimku uživo iz katedrale u kojoj su pravoslavni svećenici vodili ponoćku. Putin, odjeven u plavi sako i bijeli džemper s visokim ovratnikom, bio je jedini vjernik u crkvi. Kamera ga je pratila dok se nekoliko puta prekrižio, a onda je televizijski prijenos prekinut.
Bjeloruska agencija NEXT-a na Twitteru piše kako posebnu pozornost treba obratiti na božićno drvce i dodaje: "Svećenik je vjerojatno FSB-ovac".
‘Svaki dan i noć granatiraju i skoro svaki dan ima poginulih‘
Serhij Hajdaj, ukrajinski guverner istočne pokrajine Luhansk, koja se nalazi na prvoj liniji fronta, rekao je kako su Rusi u prva tri sata navodnog prekida vatre čak 14 puta granatirali ukrajinske položaje i tri puta upali u jedno naselje.
- Pravoslavni ubojice žele vam sretan Božić - napisao je na Telegramu, aplikaciji za slanje poruka.
Hajdajeve riječi potvrdio je i jedan svjedok iz Donjecka, koji je pod ruskom okupacijom. On je, naime, opisao kako su topovi s proruskih položaja ispalili projektile na predgrađe grada, iako je na snagu trebalo stupiti tzv. božićno primirje.
Istodobno, rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako su njihove trupe počele poštovati primirje od petka u podne po moskovskom vremenu, ali je "Ukrajina ta koja je nastavila granatirati naseljena područja i vojne položaje", prenosi The Guardian.
Reutersova ekipa čula je eksplozije koje su ukrajinske trupe na prvoj crti bojišnice opisale kao rusku raketnu vatru. Ukrajinci su pak okupatorima uzvratili tenkovskom paljbom.
- Bilo je tiše nego drugih dana jer je snijeg otežavao upravljanje dronovima i uočavanje ciljeva - govore ukrajinski vojnici.
- Ali situacija danas potpuno je ista kao jučer, prekjučer, prošli tjedan i prošli mjesec. Nema smisla razgovarati s Rusima, vjerovati njihovim obećanjima, naredbama i dekretima - rekao je jedan ukrajinski vojnik.
U Bahmutu, gradu u istočnoj Ukrajini, deseci civila okupili su se u zgradi koja se koristi kao baza za podjelu humanitarne pomoći. Ondje su volonteri organizirali proslavu Badnjaka, manje od sat vremena nakon što je prekid vatre trebao stupiti na snagu. Dijelili su mandarine, jabuke i kolačiće.
Ulice tog bombardiranog grada uglavnom su bile prazne, mogla su se vidjeti samo vojna vozila. Granatiranje je, kažu mještani, u petak bilo blaže nego posljednjih dana.
- Što Rusima može značiti crkveni blagdan? Svaki dan i noć granatiraju i skoro svaki dan ima poginulih - izjavio je Pavlo Diačenko, policajac u Bahmutu.
Zelenski: ‘Zapadno oružje izdići će Ukrajinu na novu razinu‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je ponovno izrazio zahvalnost nakon što su Washington, Berlin i Pariz obećali zemlju opskrbiti oklopnim borbenim vozilima.
- Uspjeli smo dovesti ukrajinsku snagu i obrambenu suradnju s partnerima na novu razinu - rekao je u videoobraćanju.
- Odsad, Ukrajina ima više zračne obrane, više oklopnih vozila, prvi put zapadne tenkove, više oružja i projektila. Njemačka je napravila značajan korak naprijed u ojačavanju sigurnosti ne samo Ukrajine, nego ukupno i Europe - dodao je Zelenski.
Njemačka i Sjedinjene Države objavile su u četvrtak da će opskrbiti Ukrajinu oklopnim vozilima. U zajedničkom priopćenju nakon razgovora predsjednika Joea Bidena i kancelara Olafa Scholza, Sjedinjene Države izvijestile su da će Ukrajini osigurati pješačka borbena vozila Bradley, dok će Njemačka osigurati borbena vozila Marder.
Ta je objava uslijedila nakon što je Francuska ranije ovoga tjedna donijela odluku o isporuci izvidničkih vozila opisanih kao "laki tenkovi".
Washington je potom u petak najavio dodatnu vojnu pomoć u vrijednosti od 3 milijarde dolara, što je najveći pojedinačni paket pomoći dosad. Američki državni tajnik Antony Blinken u priopćenju je pojasnio da oružje i vojna oprema za Ukrajinu sadržavaju ponajprije pješačka borbena vozila Bradley, topničke sustave, oklopne transportere, rakete zemlja-zrak i streljivo.