Nije pomogao ni konj. U prosincu prošle godine mađarski premijer Viktor Orbán poklonio je turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu, koji je posjetio Budimpeštu, konja, pravog, kako je to već običaj među autokratima. Nadao se Orbán da će sultan iz Ankare nastaviti blokadu ratifikacije ulaska Švedske u članstvo NATO pa da se i dalje može skrivati iza Turske. Erdoğan je u siječnju procijenio da je bolje pokušati ostvariti poslove vezane uz borbene zrakoplove tijekom administracije američkog predsjednika Joea Bidena iako je Kongres nesklon toj odluci. Pa je naložio Velikoj narodnoj skupštini Turske da ratificira ulazak Švedske u naš obrambeni Savez. Kako sam tada napisao, Orbán je ostao sam na vjetrometini i bilo je jasno da mora pokleknuti iako je još mjesec dana pružao otpor.
Prirodni korak
NATO ovaj tjedan postaje obrambeni savez s 32 članice što je izravna posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Ruski predsjednik Vladimir Putin je krajem 2021. godine pričao kako je cilj nove europske sigurnosne arhitekture, koju je predlagao, udaljiti NATO od Rusije da bi dobio više NATO na granicama: Finska je u Savez ušla i prije Švedske, prošlog travnja. "Švedska ostavlja 200 godina neutralnosti i nesvrstanosti iza sebe", izjavio je premijer Ulf Kristersson novinarima u Stockholmu. "To je veliki korak koji treba shvatiti ozbiljno. Ali to je također vrlo prirodan korak."
Odluka Švedske - treba imati na umu da je proces počela vlada lijevog centra, a kraju ga privela vlada desnog centra što govori o političkom konsenzusu u državi - još jedan je dokaz ozbiljnosti sigurnosne prijetnje koju EU i NATO predstavlja Rusija (ne pišem sadašnja jer je riječ o imanentnoj odlici politike Moskve koja se neće tako skoro promijeniti). Alarm se u Stockholmu oglasio još 2014. godine kad je Rusija iskoristila kaos nakon bijega ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča pa anektirala Krim i pokrenula pobunu u Donbasu. Švedska i Finska odmah su zatražile jačanje suradnje s NATO pa su ih zvali članicama bez prava glasa. Ustupci na koje je Stockholm pristao kako bi privolio Tursku na ratifikaciju pa i odluka premijera Kristerssona da dođe u Budimpeštu prošli petak kako bi izbio posljednji Orbánov adut dodatna su potvrda koliko ozbiljnom skandinavske zemlje smatraju rusku ugrozu. Bezmalo pa dijametralno u odnosu na Mađarsku i novu slovačku vladu.
Kad ovom procesu dodamo i približavanje Švicarske obrambenom Savezu - Irska također razmišlja o redefiniranju sigurnosne politike - postaje jasnim da je neutralnost odstupila pred prijetnjom ruske agresije.
Baltik je NATO jezero
“Švedsko članstvo učinit će nas sve snažnijima i sigurnijima", objavio je na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru, Jens Stoltenberg, glavni tajnik našeg Saveza.
Više je dimenzija na kojoj je Stoltenbergova izjava točna, prije svega riječ je o stvaranju moćnog obrambenog, teritorijalno jedinstvenog bloka na skandinavskom području pa je pitanje bi li se Moskva usudila napasti Finsku (kao 1939. godine) koja sada dobiva strategijsku dubinu do Norveške. Baltik postaje NATO jezero s jednim uljezom, ruskom eksklavom Kalinjingrad (pruski Königsberg koji je svijetu dao Kanta). Taj je grad trebao biti rampa, u slučaju sukoba, s koje bi Rusija zauzela strategijski otok Gotland i tako ostvarila kontrolu nad plovnim putem prema Sankt Peterburgu. Švedska je 2005. godine s Gotlanda povukla vojsku da bi je vratila 2016. godine. Situacija se sada strategijski mijenja, Gotland postaje točkom s kojom se može bez većih problema eliminirati većina prijetnji Kalinjingrada kad je riječ o Baltiku ili sigurnosti skandinavskih država (mogući raketni napad preostaje jednom od opcija, ali bio bi to jednokratni udar). Snažno je povećana sigurnost baltičkih država koje se mogu “nasloniti” na strategijsku dubinu, iako preko mora, skandinavskih zemalja. Sve donedavno jedna od glavnih prijetnji na istočnom boku NATO bila je prevlaka Suwałki koja spaja Bjelarus/Bjelorusiju i Kalinjingrad: brza operacija ruske vojske, kojom bi preuzela prevlaku, prekinula bi kopneni kontakt europskih članica i baltičkih država. Nakon ruske agresije na Ukrajinu pitanje je mogu li snage Moskve uopće izvesti takvu operaciju, a kad bi i uspjeli – Poljska brani Suwałki - baltičke države imaju u zaleđu skandinavske članice. Estonski obavještajci najavljuju da će za nekoliko godina, kad završi rat u Ukrajini, Rusija povećati broj vojnika na sjeveru Zapadne vojne oblasti. Špijuni iz Tallinna nisu pretjerano zabrinuti, tvrde da će povećanje NATO snaga na tom prostoru obeshrabriti Moskvu da se upusti u bilo kakvu avanturu.
Totalna obrana
Dodati treba da su sada i prolazi iz Baltičkog prema Sjevernom moru pod kontrolom dvije članice NATO, Danske i Švedske. Kad je riječ o sjevernom plovnom putu, koji koristi Rusija, Norveška više neće biti istureno uporište već će imati potrebnu podršku susjedne članice. Arktik je sada NATO igralište.
"Svi u dobi od 16 do 70 godina koji žive u Švedskoj dio su ukupne obrane Švedske", navodi se na vladinoj mrežnoj stranici. Razumljivo, jer neutralne zemlje, svjesne da se moraju braniti same, grade moćnu obranu, tako Švicarska kao što je i Finska. Dvije skandinavske nove članice obrambene su politike gotovo potpuno uskladile s NATO standardima, a Reuters tumači kako bi “švedsko članstvo trebalo pojednostaviti planiranje obrane i suradnju na sjevernom krilu obrambenog saveza”. Dodajući da nova članica donosi vrijedne resurse, vrhunske podmornice prilagođene uvjetima Baltičkog mora i pozamašnu flotu borbenih zrakoplova Gripen domaće proizvodnje. “Švedska povećava vojnu potrošnju koja bi ove godine trebala dosegnuti NATO-ov prag od dva posto BDP-a", piše agencija.
Švedska je slijedila Finsku u obrambenoj politici koja podrazumijeva ulogu cijelog društva. “O takvom pristupu sada svi govorimo”, rekla je Kajsa Ollongren, nizozemska ministrica obrane čija je majka Šveđanka. “Sve se svodi na stvaranje svijesti u vašem društvu da se sigurnosno okruženje dramatično pogoršalo posljednjih godina", rekao je The Wall Street Journalu švedski ministar obrane Pål Henning Jonson. Zemlja pojačava civilnu obranu i poziva građane da drže dvotjedne zalihe kod kuće, uključujući hranu, vodu i radio uređaje kojima nisu potrebne baterije.