Iako je u zadnja dva dana (30. i 31. svibnja) broj zaraženih bio veći od 9 tisuća (ukupno je u Rusiji sada oko 415 tisuća zaraženih, preko 175 tisuća je ozdravilo, a gotovo 4900 je umrlo). epidemiolozi najavljuju da je pandemija koronavirusa u Rusiji ipak ušla u fazu jenjavanja te su već u mnogim dijelovima Rusije, a od danas i u Moskvi, ublažene gotovo dvomjesečne mjere stroge karantene i izolacije.
Počinju raditi i sve druge, ne samo kao do sada prehrambena industrija, otvaraju se i obrtnički servisi, kemijske čistionice i praonice, dok će kazališta, kina, restorani i dalje biti zatvoreni, a nogometno prvenstvo moglo bi započeti zadnjeg vikenda u lipnju bez gledatelja. No, ublažavanje režima karantene jedva su dočekali u Kremlju.
Vladimir Putin već je najavio da će se odgođena (9. svibnja) vojna parada povodom 75. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata održati 24. lipnja na Crvenom trgu prema predviđenom programu. Napomenimo da je prvi tko se javio da će doći na paradu 24. lipnja bio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. No, puno je važnije, pišu moskovske Vedomosti, da će predsjednik Putin organizirati referendum o ustavnim promjenama (trebao je biti 21. travnja) 1. srpnja.
Naime, kako piše list, u Kremlju se nadaju da će za referendum iskoristiti "mobilizacijski efekt i osjećaj ponosa" od Parade pobjede, da će se na tom valu lako izglasati prijedlog o "brisanju svih dosadašnjih Putinovih predsjedničkih mandata" (tri koja su prošla i četvrti koji traje do 2024.) te mu tim promjenama omogućiti još najmanje dva šestogodišnja mandata, što znači da bi Putin mogao ostati na tronu Rusije sve do 2036., odnosno do svoje 83. godine. (Podsjetimo, na vlast je došao kao 48-godišnjak, a sada mu je 67 godina).
Vladimiru Putinu se žuri da sredi svoj status i osigura nove mandate prije nego što dođe drugi (očekivani na jesen) val pandemije, a pogotovo ako, kako predviđaju njegovi eksperti, do kraja 2020. godine ne dosegnu željenih 60 dolara po barelu (trenutno je barel oko 38 dolara, a s padom oboljelih od koronavirusa i otvaranjem mnogih zemalja i tržišta potreba za naftom je porasla 20 posto, nakon ožujskih naftnih katastrofa za zemlje proizvođače).
Kako piše moskovska Novaja Gazeta, Putin ne želi čekati jesen da bi tada išao na referendum jer želi tu najvažniju odluku svog režima imati u rukama za mirno ljeto, u očekivanju neizvjesne jeseni. Osim toga, ankete koje su se radile zadnjih mjeseci nisu mu išle u prilog. Trend pada njegove popularnosti se nastavio (najniži je u zadnjih 10 godina), a i dobrom dijelu Rusa nije baš dobro sjela ideja o Putinu kao vječnom predsjedniku. Naime, njih 48 posto bi da on ima još dva mandata, ali njih 47 posto je protiv toga, pokazuju istraživanja vodećeg ruskog sociološkog instituta Levada centar.
Zanimljivo je da su u Levadi ispitivali emocionalni odnos Rusa prema prijedlogu o "brisanju mandata", pa je njih 31 to vezalo uz osobni osjećaj "zadovoljstva i nade", ali je kod 36 posto Rusa to izazvalo osjećaj - "nedoumice i negodovanja". U javnosti su se pojavili i neki naputci da se u medijima ne objavljuju anketni rezultati o ustavnim promjenama koji ne idu u prilog Putinu, a kad su u ožujku izašli nepovoljni rezultati Levade, glasnogovornik Putina Dmitrij Peskov je kazao, prema agenciji Interfax, da se rezultati koje objavljuje Levada razlikuju od onih kojima raspolaže Kremlj.
Putin svakako želi, puno prije isteka sadašnjeg mandata, imati čistu situaciju, pogotovo jer mnoge analize pokazuju da će se posljedice pandemije na ekonomiju (na samo rusku, nego i svjetsku) osjećati možda sve do 2024. godine, pogotovo zbog tog drugog vala koji već izaziva nelagodu. Kako pišu moskovske Izvestije, već je 10 posto ljudi izgubilo posao, a čak 40 posto izgubilo je na plaći te se očekuje pad potrošnje za gotovo 2 do 4 posto, kao i propast mnogih tvrtki.
Poseban udarac podnijet će većinska srednja "klasa", kojoj se čak predviđa drastično osiromašenje, kako kaže Jaroslav Kuzminkin iz prestižne moskovske Više ekonomske škole. Upravo zbog tog drugog vala grupa poznatih ruskih liječnika i epidemiologa obratila se pismom potpredsjednici Vlade Tatjani Golikovoj i ministru zdravstva Mihailu Mišustinu, u kojem piše, kako piše moskovski RBK - da treba riješiti problem stalnog nedostatka zaštitne opreme za liječnike, traže ozbiljniju pripremu za drugi val, napominju da je došlo do paralize zdravstvenog sustava zbog pandemije i traže rješenja. Pismo je potpisalo 28 vodećih ruskih liječnika i epidemiologa.