Bjelorusija želi uvesti smrtnu kaznu za "veleizdaju" koju su počinili vladini dužnosnici i vojno osoblje. U srijedu je donji dom bjeloruskog parlamenta usvojio nacrt zakona koji predviđa smrtnu kaznu za tzv. veleizdaju, "kako bi se spriječile" moguće akcije "destruktivnih elemenata" u zemlji, prema parlamentarnom uredu za medije, prenosi Politico.
Zakonodavstvo je izmijenjeno u trenutku kada raste bojazan da bi se bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, najbliži saveznik Kremlja, mogao pridružiti Rusiji u njezinom ratu protiv Ukrajine slanjem bjeloruskih kopnenih snaga u susjednu zemlju.
Ukrajinsko vojno zapovjedništvo je u srijedu ujutro priopćilo da postoji "rastuće nezadovoljstvo" među bjeloruskim vojnicima zbog mogućnosti da se Bjelorusija pridruži ratu protiv Ukrajine.
Tijekom proteklih nekoliko mjeseci, bjeloruske vlasti prepustile su svoj teritorij Rusiji za pokretanje raketnih napada na Ukrajinu i za obuku ruskih vojnika.
U prvim tjednima ruske invazije punog opsega na Ukrajinu, Minsk je dozvolio ruskim snagama da koriste bjeloruski teritorij kao odskočnu dasku za napad na sjevernu Ukrajinu i Kijev, kao i za pružanje medicinske pomoći ranjenim pripadnicima ruske vojske, dok su s druge strane bjeloruski ‘partizani‘ provodili sabotaže na željeznicama i drugoj infrastrukturi, ometajući ruska vojna nastojanja u Ukrajini.
Bjelorusija je jedina europska zemlja koja još uvijek primjenjuje smrtnu kaznu. Trenutačno se smrtna kazna može izreći počiniteljima teškog ubojstva ili terorističkog čina.
Tijekom proteklih nekoliko tjedana, Lukašenko je više puta negirao kako postoje razgovori o planovima da se Bjelorusija pridruži Rusiji u ratu protiv Ukrajine.
Inače, stvari su se za Lukašenka drastično promijenile u kolovozu 2020. godine, kada su vlasti nakon predsjedničkih izbora obilježenih političkim progonima, masovnim uhićenjima i izbornim prijevarama, proglasile kako je izvojevao još jednu uvjerljivu izbornu pobjedu.
Deseci tisuća Bjelorusa izašli su tada na ulice u znak prosvjeda, na što su vlasti odgovorile brutalnom represijom koja je eskalirala u ‘čistku‘ civilnog društva. Dok su Bjelorusiji nametane zapadne sankcije, Lukašenko se obratio upravo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za financijsku i političku podršku, koja mu je bila prijeko potrebna da ostane na vlasti.
Međunarodno izoliran, Lukašenko se još jače povezao s Kremljom. U veljači 2022. Moskva je iskoristila bjeloruski teritorij kao poligon za invaziju na Ukrajinu.