Finska je objavila kako očekuje da će Rusija dodatno jačati vojne snage duž njihove zajedničke granice kada završi rat u Ukrajini. Ova je procjena donesena nakon izvješća da je Moskva ojačala i širi te izvodi infrastrukturne radove u svojim vojnim bazama u blizini granice s NATO savezom.
General bojnik Sami Nurmi, šef strateških planiranja finskih obrambenih snaga, izjavio je da vojska "vrlo pomno" prati ruske manevre i da je njihov posao, kao članice NATO saveza, da se "pripreme za najgore".
Finska granična služba objavila je u srijedu da su dovršili prvih 35 km planirane ograde od 200 km na svojoj istočnoj granici s Rusijom, koja je zatvorena već više od godinu dana, nakon što je Helsinki optužio Moskvu da usmjerava tražitelje azila u Finsku u svojoj "hibridnoj operaciji". Ograda uključuje kamere i senzore za razlikovanje ljudi i životinja koje prelaze granicu. Očekuje se da će radovi trajati do četiri godine.
U međuvremenu su satelitske snimke, objavljene u The New York Timesu, otkrile širenje i jačanje ruske vojne infrastrukture u blizini finske granice, što uključuje podizanje šatora, vojna vozila, obnovu hangara za borbene zrakoplove i građevinske radove na prije nekorištenoj helikopterskoj bazi.
Dužnosnici u zemljama NATO-a koje čine najistočnije krilo saveza, dugo su nagađali da bi, ako sporazum o prekidu vatre okonča rat u Ukrajini, stotine tisuća vojnika raspoređenih u borbi protiv ukrajinske obrane mogle završiti u blizini teritorija NATO-a. Ruska vojska "imat će puno slobodne sile, koja će vjerojatno biti dovedena u naše susjedstvo", upozorio je estonski ministar obrane Hanno Pevkur za Newsweek u studenom prošle godine.
‘Očekivali smo to‘
"Mijenjaju strukture i vidimo pripreme umjerenog tempa kada je u pitanju izgradnja infrastrukture blizu naših granica, što znači da će, nakon što rat u Ukrajini - nadamo se - završi, početi vraćati snage koje su se borile u Ukrajini, posebno kopnene snage", kaže Nurmi.
Iako to nije bilo neočekivano jer se Finska - ubrzo nakon nje i Švedska - pridružila NATO-u rekordnom brzinom 2023. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu, Nurmi kaže da pozorno prate događanja. "Rade to u fazama. Rekao bih da je tamo još uvijek umjeren broj vojnika. Nije riječ o velikoj izgradnji, ali na određenim mjestima grade novu infrastrukturu i pripremaju se, dovoze novu opremu", rekao je on, kako prenosi The Guardian. "Također moramo procijeniti pripremaju li se poslati više vojnika u Ukrajinu ili se pripremaju za izgradnju svojih snaga blizu naše granice. Ali pretpostavljam da rade oboje", dodaje.
PROČITAJTE VIŠE >> Satelitske snimke otkrivaju Putinov novi plan, pogledajte što se događa uz granicu s Finskom
Reagirajući na promjenu u aktivnostima Rusije, američki predsjednik Donald Trump je u utorak novinarima rekao da "uopće nije zabrinut zbog toga", dodajući da će Finska i Norveška "biti vrlo sigurne".
Ponavljajući taj stav, Nurmi kaže da "nema neposredne vojne prijetnje Finskoj ili NATO-u iz ovog smjera". "Ono što se dogodilo odmah nakon napada na Ukrajina jest to da smo se prijavili za članstvo u NATO-u, a zatim, kada smo primljeni, Rusija je najavila da će početi mijenjati svoj vojni status preko granice", dodao je.
Finci su navikli na blisku prijetnju od svog istočnog susjeda, no građani se i dalje prijavljuju na tečajeve obuke kako bi se pripremili za izvanredne situacije. Finsko Nacionalno udruženje za spremnost žena u izvanrednim situacijama (poznato kao Nasta) izvijestilo je da je interes za njihove tečajeve obuke i dalje visok nakon što je prvi put porastao 2022. godine, s više od 800 žena koje su se prijavile za njihov proljetni tečaj, a većina tečajeva popunjena je za tri do četiri minute.
Sjeverni udar 125
Ipak, Suvi Aksela, voditeljica komunikacija i organizacije Naste, ističe da rusko jačanje snaga u blizini granice nije velika tema razgovora u Helsinkiju. "Nije to za nas baš alarmantno", rekla je. "Navikli smo čuti stvari iz Rusije, poput svih tih prijetnji, i znali smo da su, nakon što smo se pridružili NATO-u, rekli da će pojačati prisutnost na granici. I vjerojatno hoće, samo zato što je to Rusija.“
U međuvremenu, u Arktičkom krugu, nešto više od 100 kilometara zapadno od ruske granice, na najvećem europskom poligonu za obuku, Rovajärviju, više od 6000 vojnika - uglavnom Finaca, uz švedske i britanske vojnike - sudjeluju na zajedničkoj vježbi bojevog gađanja "Sjeverni udar 125".
Vojnici tri države članice NATO-a uvježbavaju korištenje svojeg topništva i dronova. Britanski vojnici eksperimentiraju s dronovima za izviđanje, finski regruti obučavaju se na malim haubicama, a Šveđani isprobavaju svoje topničke sustave dugog dometa. "Ovo je demonstracija da NATO-ove snage mogu doći u Finsku", rekao je za Newsweek brigadir Nick English, zapovjednik 1. zrakoplovne brigade borbenog tima britanske vojske.
"Ne možete ignorirati činjenicu da se u Ukrajini trenutačno vodi kopneni rat, a dio uloge NATO-a je u odvraćanju". "Da biste odvraćali, morate biti vidljivi", dodao je.
Finska i Švedska, najnovije članice NATO-a, čvrsti su podupiratelji Kijeva, a njihov zaokret prema NATO-u razbjesnio je Moskvu. Finska ima posebno burnu povijest s Rusijom s kojom dijeli više od 1280 kilometara kopnene granice. Ova zemlja itekako pamti da je bila dio Ruskog Carstva u 19. stoljeću.
PROČITAJTE VIŠE >> Stručnjaci: ‘Ruska vojska raste zapanjujućom brzinom, a ništa od toga ne ide u Ukrajinu. Znate li što to znači!?‘
S druge strane, SAD, koji je desetljećima snažno podržavao druge članice NATO-a svojom obilnom prisutnošću u Europi i pružanjem nekih od najskupljih vojnih sposobnosti, postao je vrlo nepredvidljiv element. Predsjednik Trump i njegov unutarnji krug suradnika jasno su iskazali želju da odmaknu Washington od njegove uloge ‘kičme‘ saveza, okrećući se domaćim pitanjima i Indo-Pacifiku.
Manje je, pak, jasno koje sposobnosti Washington planira povući iz Europe i što će europski saveznici morati hitno nadomjestiti, kako je ranije ovog mjeseca za Newsweek istaknuo jedan srednjoeuropski dužnosnik uključen u obrambeno planiranje, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
Finci posebno osjetljivi
Istovremeno, sve su oči uprte u nadolazeći summit NATO-a u Haagu idućeg mjeseca, a dužnosnici se nadaju nekakvom ‘bljesku‘ jasnoće o tome na koji način SAD želi preoblikovati svoje odnose s Europom. "Ništa još nije određeno", rekao je prošli tjedan Matthew Whitaker, američki veleposlanik pri NATO savezu. Razgovori će se, dodao je, održati nakon summita krajem lipnja.
Sudionici manevara na sjeveru Finske kažu da SAD nije bio uključen u njihove vježbe s bojevim streljivom niti su pružile ikakve mogućnosti za podršku vježbama. Vojnici ističu da američka odsutnost nema nikakve veze s trenutačnom političkom klimom te naglašavaju da su američki vojnici posljednjih mjeseci vježbali zajedno s drugim NATO snagama.
Također kažu da upravo Finci, više od Britanaca, pa čak i Šveđana, osjećaju kako im Rusija ‘puše za vratom‘. Dok neki ističu da je cijeli svijet zabrinut, ali i da se ne može stalno razmišljati o tome jer bi to bilo iscrpljujuće, drugi navode da su i više nego navikli na prijetnju koju Moskva predstavlja na sjeveru Europe. Rusija je "oduvijek tamo", rekao je potpukovnik Kimmo Ruotsalainen, zapovjednik topničke pukovnije finske brigade Kainuu, koja je vodila vježbe.
Finska je prije pet godina za vojsku izdvajala manje od 1,5 posto BDP-a, a prošlog mjeseca vlada u Helsinkiju najavila je da će zemlja u iduće četiri godine izdvajati najmanje 3 posto za obranu. "Ovom odlukom odgovorit ćemo na trenutačnu sigurnosnu situaciju u Europi i vojnu prijetnju koju predstavlja Rusija", rekao je u izjavi finski ministar obrane Antti Häkkänen.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....