Nakon izraelskih zračnih udara na Iran, u zemljama Perzijskog zaljeva zavladala je nelagoda, ali ne samo zbog straha od odmazde Teherana. Sve glasnija postaje bojazan da Izrael, donedavno viđen kao ključni saveznik u obrani od iranske prijetnje, sada sam postaje izvor destabilizacije u regiji, prenosi Telegraph. Izraelski napad na Iran riskira izazvati trajni prekid s njegovim bliskoistočnim saveznicima, upozoravaju sada dužnosnici arapskih zemalja Zaljeva.
Mnogi dužnosnici iz zemalja poput Saudijske Arabije, UAE-a i Omana priznaju da potajno žele vjerovati da je Izrael ovim udarima zaustavio ili barem značajno usporio iranski nuklearni program. No, zabrinutost oko izraelske vojne moći i spremnosti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da silu koristi bez diplomacije jača iz dana u dan.
Iako su neki arapski dužnosnici iz regije priznali kako se nadaju da je Izrael uspio uništiti iranska nuklearna postrojenja, predstavnici triju zaljevskih država izrazili su zabrinutost zbog njegove rastuće vojne dominacije i spremnosti izraelskog premijera da je koristi. Govoreći pod uvjetom anonimnosti, jedan je dužnosnik rekao: "Čini se da je neobuzdan - u Gazi, Libanonu, Siriji, a sada i u Iranu. "Nekontrolirana moć više nam nije prednost. To je problem."
Paradoks
Ovakva atmosfera prijeti urušavanju temelja Abrahamovih sporazuma, povijesnog niza dogovora iz Trumpove administracije kojima su UAE, Bahrein, Maroko i Sudan normalizirali odnose s Izraelom. Ti su sporazumi obećavali novu eru suradnje, a glavni poticaj bio je zajednički strah od iranske prijetnje.
Proglašeni prekretnicom za integraciju Izraela u arapski svijet nakon desetljeća neprijateljstva, ti sporazumi su bili najvažnije vanjskopolitičko postignuće Donalda Trumpa u njegovom prvom mandatu. Američki dužnosnici nadali su se da će Saudijska Arabija na kraju slijediti njihov primjer, ali očekivanja su se smanjila od početka izraelskog rata u Gazi, koji je izazvao oštre osude Rijada.
Zaljevske zemlje privukli su sporazumi dijelom i zato što su im omogućili stvaranje jedinstvenog fronta protiv Irana. Teheranove nuklearne ambicije, razvoj projektila i sponzoriranje posredničkih milicija smatrani su glavnom prijetnjom regiji.
A sada se događa paradoks: Izrael, koji je trebao pomoći u stvaranju sigurnijeg Bliskog istoka, sve više se promatra kao prijetnja stabilnosti.
„Izrael danas ima sposobnost napasti bilo koju zemlju u regiji“, rekao je Mohammed Baharoon, direktor dubaijskog instituta B’huth. „Ako su mogli preletjeti iranski zračni prostor, zašto ne bi mogli napasti i interese Katara, s kojim već dugo imaju napete odnose zbog Hamasova političkog ureda u Dohi?“
Reakcije zaljevskih država na izraelski napad bile su podijeljene. Saudijska Arabija je javno osudila "očiglednu izraelsku agresiju", a Omanov šef diplomacije nazvao je napade "nelegalnima i neopravdanima". Ipak, iza zatvorenih vrata, neki su dužnosnici priznali kako u određenoj mjeri podržavaju izraelsku vojnu akciju jer je, kako kažu, „odradila posao umjesto nas“.
Strah od nove eskalacije
Unatoč tome, vlada oprez. Malo tko vjeruje da će primirje između Izraela i Irana potrajati. Strahuje se od novog kruga eskalacije koji bi mogao ozbiljno ugroziti regionalnu sigurnost i gospodarski rast. I dok neki potiho podržavaju izraelske operacije, istovremeno su duboko zabrinuti zbog mogućih posljedica neobuzdane izraelske vojne moći, kako piše Telegraph.
„Svako slabljenje Irana je poželjno“, kaže Yasmine Farouk iz International Crisis Groupa. „Ali ako je cijena toga nova nestabilnost i dodatno nasilje, pogotovo u trenutku kada je diplomatski dijalog donosio rezultate, onda je cijena previsoka.“
Današnji Izrael, s vojnom silom koja ne priznaje granice, postaje faktor nesigurnosti, čak i za one koji su ga godinama smatrali partnerom. „Nekad smo govorili da želimo biti partneri u miru, ali Izrael je tražio samo sigurnosno partnerstvo“, zaključuje Baharoon. „Danas više nisu partner ni u sigurnosti. Danas su prijetnja.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....