Situacija s migrantima s "Lukašenkove rute" na poljsko-bjeloruskoj granici izmiče kontroli, a neki mediji čak govore da sve više sliči na "ratno stanje".
U noći s utorka na srijedu nekoliko stotina bliskoistočnih migranata probilo je prepreke od bodljikave žice na poljskoj strani, kod sela Białowieża te u predgrađu gradića Krynki, te su ušli na poljski teritorij. Migranti su posjekli stabla, u čemu ih bjeloruski graničari nisu ometali, te od njih napravili most preko ograde.
Istodobno je u migrantskom kampu u litavskom selu Medininkai došlo do pobune i litavska je policija uporabila suzavac. Neki tamošnji mediji navode da je dio migranata bio naoružan, iako ne preciziraju o kakvom se oružju radi. Poljaci, pak, optužuju bjelorusku stranu da su oni pomogli migrantima u tome, a primjećuje se da su novopridošli migranti dobro opremljeni za nepovoljne vremenske zimske uvjete koji su ih snašli. Donedavno se govorilo o slabo odjevenim i nepripremljenim migrantima koji promrzli i pothranjeni tumaraju uz granicu, a sada dolaze snimke dobro opremljenih migranata u zimskoj odjeći, s vrećama za spavanje i šatorima. Opskrbljeni su škarama za sječu žice, lopatama, sjekirama i ostalim potrebnim alatom. Tisuće šatora, u kojima je navodno oko četiri tisuće ljudi, niklo je neposredno uz žičane ograde koje su podigli Poljaci. Naime, bjeloruske granične snage dopremaju migrante do same granice, ali isto tako ih, u slučaju da je ne uspiju prijeći, onemogućavaju da se vrate i smjeste negdje drugdje. Prema nekim informacijama, Poljska je spremna "potegnuti" i članak 4. NATO-ova ugovora, prema kojem zemlja kojoj je ugrožena sigurnost i teritorijalna cjelovitost ima pravo sazvati konzultacije sa saveznicima.
Zasad je to tek "privatno" mišljenje tamošnjega Ministarstva obrane, ali ako situacija i dalje bude eskalirala, Varšava će se najvjerojatnije, i to uskoro, obratiti NATO-u za pomoć. Istodobno je poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao da je ova migrantska kriza najveća kriza u Poljskoj u posljednjih 30 godina te je optužio Rusiju da zapravo stoji iza Lukašenkova "tranzita" izbjeglicama. Prema njegovu mišljenju, Lukašenko samo izvršava naputke koje dobiva od Putina kako bi destabilizirao ne samo Poljsku nego i cijelu EU, a sve to u sklopu, kako kaže, "Putinove imperijalne politike".
Poljaci se boje mogućih oružanih incidenata na granici, a i Litva i Latvija pozivaju Bruxelles da im pomogne u sprečavanju migrantskog vala te krize koja bi ove zime mogla dodatno destabilizirati Europu. Neki migranti koji su se dokopali Poljske kažu tamošnjim medijima da ih bjeloruski graničari dovode do granice, ali i da ih usput pljačkaju i prijete im.
Moskva, s druge strane, odbacuje sve optužbe na svoj i na račun Minska, a državni tajnik Savezne države Rusije i Bjelorusije Dmitrij Mezencev, Putinov prijatelj još iz zajedničkih dana rada u gradskoj upravi Sankt Peterburga u 90-ima, kaže da je za novonastalu krizu kriv isključivo Zapad te da se u cijeloj ovoj situaciji samo Bjelorusija "ponaša odgovorno i profesionalno". Poljska i Litva uvele su izvanredno stanje na područjima oko granice, podižu ogradu visoku od četiri do 5,5 metara te uhvaćene migrante vraćaju u Bjelorusiju.
Njemački ministar vanjskih poslova na odlasku Heiko Maas zatražio je drastičnije sankcije protiv Bjelorusije, napomenuvši kako se "Lukašenko preračunao" te da se EU ne može i ne smije ucjenjivati, a pogotovo ne na tragediji izbjeglica. Stanje na vanjskim granicama EU prema Bjelorusiji nazvao je "užasom" te rekao kako svi oni koji sudjeluju u neljudskom ponašanju Lukašenka i iskorištavanju migrantske nesreće neće proći nekažnjeno te da će EU poduzeti mjere i protiv drugih država - koje nije imenovao - i avionskih kompanija koje sudjeluju u nehumanom i nelegalnom transportu i "švercu" migrantima. Haas je upozorio Lukašenka da igra opasnu igru s migrantima iz koje ni za njega "neće biti izlaza".
Ruski ambasador pri UN-u Vasilij Nebenzja kaže kako ga sve ovo podsjeća na migrantsku krizu 2015. godine, ali da Zapad snosi krivnju jer ne želi primiti ljude koji tamo žele doći. Nebenzja prigovara Zapadu da sada uvode sankcije protiv Bjelorusije, a 2015. godine nisu uvodili takve mjere ni protiv koga. - Zašto se to radi? Zato što ne želite primiti migrante koji hrle k njima - ironično kaže Nebenzja.
Bjeloruski autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko je još početkom ovog proljeća dopustio dolazak migranata s Bliskog istoka, iz središnje Afrike i Afganistana u Bjelorusiju, odobrivši im vize na ulasku u zemlju, a sve to u organizaciji bjeloruskih turističkih agencija. Nakon što su Poljska, Litva i Latvija pojačale sigurnost svojih granica, a golem broj migranata, deseci tisuća njih, zagušio Minsk i druge bjeloruske gradove, Lukašenko je usporio jer su njemu počeli raditi probleme. No, sada je opet otvorio sve kanale i dovodi tisuće migranata koje gura prema granicama EU. Humanitarna je kriza na vidiku, a Lukašenko tjera inat i pokušava tragedijom migranata napakostiti Zapadu koji mu je uveo oštre sankcije. Sve ovo samo ga još više gura u zagrljaj Moskvi. Bjelorusija će vjerojatno uskoro, prema sporazumu o Saveznoj državi Rusije i Bjelorusije, dopustiti Moskvi da ona preuzme kontrolu nad njihovim vanjskim granicama.