Kada je svijet počeo uvoditi restriktivne mjere zbog Covida-19, Švedska je bila jedna od rijetkih zemalja koje su krenule u drugom smjeru. Zatvorila je, istina, fakultete i muzeje, zamolila građane da drže distancu, a na osobe iz rizičnih skupina apelirala da ostanu kod kuće. No, restorani, kafići, frizeri, vrtići i većina Šveđana nastavili su živjeti normalno.
Dva mjeseca poslije, kako pokazuje sustav praćenja epidemiološke situacije Financial Timesa, Švedska je u svjetskom vrhu prema broju smrtnih slučajeva po stanovniku i posljednjih je dana prestigla čak i Belgiju, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Dok susjedne zemlje Finska, Norveška i Danska razmišljaju o otvaranju svojih granica, barem u nekoj vrsti nordijskog “balona” kakav su uspostavile baltičke države, još uvijek traje debata trebaju li zabranu zadržati za Švedsku.
Alarm
“Norveška, Danska i Island uspjeli su stabilizirati situaciju i upravljati krizom, ali u Švedskoj je stanje alarmantnije”, rekla je prošli tjedan finska ministrica unutarnjih poslova Maria Ohisalo.
Švedski ministar gospodarstva Ibrahim Baylan zatražit će, pak, od EU osiguranje da “nijedna članica neće trpjeti štetu ili diskriminaciju zbog koronavirusa”.
Jučer je crna bilanca u toj zemlji s deset milijuna stanovnika iznosila 3831 umrli od Covida-19, 88 više nego prethodni dan. Za usporedbu, u susjednoj Danskoj, Finskoj i Norveškoj, koje su nametnule mjere socijalnog distanciranja, a imaju oko pet milijuna stanovnika, broj umrlih iznosio je u utorak 551, 233 i 300.
Ništa bolja nije ni šira slika. Prema istom FT-jevu sustavu za praćenje, 61 dan nakon prvih umrlih Švedska je imala 6,4 smrtna slučaja na milijun stanovnika u odnosu na vrlo pogođenu Britaniju koja je prvo igrala na imunitet krda pa naglo promijenila strategiju i zabilježila 6,2 smrti na milijun ljudi. Italija, koju je naglo širenje zaraze pogodilo prvu u Europi, bilježila je 5,5, a Španjolska četiri smrtna slučaja na milijun stanovnika.
Ove brojke dovode do pitanja koliko je učinkovit bio “švedski model”. Naime, u Švedskoj širenje virusa još ne popušta, a ne smanjuje se značajno ni broj smrtnih slučajeva. Frode Forland, šef Instituta za javno zdravstvo u Norveškoj, za FT je rekao kako ima logike da susjedi zadrže oprez u otvaranju prema Švedskoj.
Testiranja
“Razlika u stopi zaraženosti Covidom-19 između Norveške i Švedska će se vjerojatno izjednačiti, ali brojni modeli ukazuju na to da bi prevalencija koronavirusa mogla biti deset puta veća u Švedskoj nego u Norveškoj”, objasnio je Forland. U Švedskoj je i postotak umrlih u odnosu na ukupni broj zaraženih jako visok, veći od 10 posto. No, taj se broj može objasniti brojem testiranja. I u tome se Švedska razlikovala po pristupu od svojih susjeda. Dok je njezina stopa testiranja na svakih 1000 stanovnika iznosila 17,5 osoba, u Norveškoj je iznosila 38 osoba, a na Islandu 160 osoba.
Još dok se činilo da švedski način ima uspjeha, mnogi su pozivali da Švedska uvede mjere kao i ostatak Europe. U javnosti se i danas vode polemike o tome je li vlada pogriješila u pristupu, iako je dobar dio javnosti podržava. Premijer Stefan Löfven izjavio je jučer da “švedski model funkcionira”, iako priznaje da je zemlja podbacila u zaštiti starijih. Naime, polovica umrlih su korisnici domova stariji od 70 godina. Nije riječ o tipičnim umirovljeničkim domovima jer u slučaju Švedske mjesto u takvoj instituciji mogu dobiti samo najstarije i najbolesnije osobe. Ostali imaju kućnu pomoć.
Domovi
Još početkom travnja zaposlenici domova uputili su javni apel zbog nedostatka zaštitne opreme u domovima. Prema mišljenju mnogih, “velikim dijelom privatizirani i loše vođeni domovi” pokazali su se kao najslabija karika švedskog modela i doveli do nepotrebnih smrtnih slučajeva.
Vlada se oslanjala na povjerenje građana u državu te kulturu poštivanja pravila. “Građanin je taj na kojemu leži odgovornost da se zaustavi širenje virusa”, rekao je više puta dežurni epidemiolog Anders Tegnell medijima. I doista, ako je itko mogao biti dobar tester za strategiju borbe protiv virusa bez uvođenja restrikcijsko-represivnih mjera, to je Švedska koja nije gusto naseljena i ima dobar zdravstveni sustav.
Tegnell je priznao ovih dana da ih je iznenadio tako visok postotak smrtnosti: “Očekivali smo pojačano širenje bolesti, ali ne i ovako visok mortalitet”. No i on, kao i premijer, ustraje na stavu da je švedski model dobar. Mnogi se slažu. “Švedska zdravstvena agencija ima posao osigurati zdravlje cijele populacije, a ne samo se baviti zaraznom bolesti. U Norveškoj, Finskoj i Danskoj posljednju riječ imaju političari”, izjavio je za Business Insider švedski povjesničar Lars Trägårdh.